DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 65 <-- 65 --> PDF |
"Najezda parazita u Hrvatskim šumama"1 Damir Delač, dipl. ing. šum. U našim medijima već je postala učestala pojava otkrivanje kriminala u Javnim poduzećima, a sudeći prema Vladinom tajnom izvješću, objavljenom javno u tjedniku Globus, Hrvatske šume d. o. o. preuzimaju primat kao najgore, s najviše kriminala i zaposlenih parazita. Hrvatske šume d. o. o. krive su što državni proračun zjapi prazan, krive su što se naše najveće blago drvo izvozi i pune se inozemne tvornice koje prerađuju našu muku, krive su što naša drvna industrija propada, krive su što napaćeni narod plaća parafiskalni namet (naknada za općekorisne funkcije šume) opravdavajući njime vlastiti nerad, krive su za monopol koji sprječava razvoj poduzetništva itd.. itd. Sličan je primjer i s ostalim djelatnicima državnih službi i poduzeća u vlasništvu države. Uskoro je za očekivati da će se tim ljudima staviti posebne oznake na odjeću kako bi ih građani mogli lakše raspoznati kao uzročnike svih problema ove napaćene države. Hrvatsko šumarstvo s tradicijom od preko 250 godina izgospodarilo je prirodne šume s izraženom biološkom raznolikošću, koje su jamac stabilnosti u današnjim uvjetima izraženih klimatskih promjena i učestale pojave sušenja šuma u većem dijelu Europe. Vrijednost i ljepotu naših šuma prepoznaju šumarski stručnjaci iz cijeloga svijeta, nažalost ne i mi sami. Ovakve šume osim drveta kao primarnog proizvoda daju i maksimalne općekorisne funkcije, koje su neprocjenjive, a ogledaju se u sljedećem: – zaštita tla od erozije vodom i vjetrom, – sprejčavanje bujica i uravnoteženje vodnih odnosa, – pročišćavanje voda i opskrba izvorišta pitkom vodom, – povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost, – pročišćavanje onečišćenoga zraka, – utjecaj na ljepotu krajobraza, – osiguravanje prostora za odmor i rekreaciju, – utjecaj na razvoj turizma, – očuvanje genofonda i biološke raznolikosti, – ublažavanje efekta staklenika vezivanjem ugljika itd. Ovakve šume kakve imamo u Hrvatskoj, zasluga su dvije i pol stoljetne tradicije znanja, mudrosti i rada cjelokupne šumarske struke koju danas predstavljaju Ministarstvo poljoprivrede, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske šume d. o. o., te Hrvatsko šumarsko društvo kao krovna strukovna udruga. Hrvatske šume d. o. o. kao sljedbenik organiziranog hrvatskog šumarstva formirane su 1990. godine najprije kao Javno poduzeće, a zatim kao trgovačko društvo. Gospodare s 2 mil. ha šuma u državnom vlasništvu RH i pružaju usluge pri gospodarenju 0,6 mil ha privatnih šuma. Organizirano kroz 171 šumarija, 16 Uprava šuma i direkcijom, zapošljavaju 8500 djelatnika, od kojih 1.250 s visokom stručnom spremom. Šumama se gospodari po visokim znanstvenim i stručnim kriterijima, iako se u javnosti stvara dojam da nitko osim drvosječa u gospodarenju šumama nije potreban. Hrvatske šume d. o. o. predstavljaju jedan od rijetkih izvora zapošljavanja stanovnika ruralnih područja. Kao jedinstveno poduzeće odigralo je važnu ulogu u vrijeme Domovinskog rata i integracije okupiranih područja. Svake godine u Hrvatskim šumama priraste 9,6 milijuna m3 drvne mase, a godišnje se sječe 5,4 milijuna m3 bruto. Manje od prirasta siječe se zbog osiguranja potrajnosti, privođenja šuma njihovom optimalnom stanju propisanom normalitetima, te zaštitnom karakteru mediteranskih i submediteranskih šuma. Zatim, ne siječe se u šumama koje su zaštićene prema zakonu o zaštiti prirode, šumama zaštićenima po gospodarskoj osnovi i nažalost još uvijek velikoj površini šuma zagađenoj minama. U medijima posječenu masu manju od prirasta tumače: eto nisu u stanju iskoristiti niti ono što im priroda poklanja. Sporne naknade za općekorisne funkcije šume koja osigurava zrak i čistu vodu, elementarne uvjete za opstanak života, smanjuje se s namjerom potpunog ukidanja, i postaju samo teret šumarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Od ukupno naplaćenih gotovo 378 milijuna kuna u protekloj godini utrošeno je: 74,7 milijuna kuna na razminiranje (od čega milijun kuna u privatnim šumama); 69,2 milijuna kuna na protupožarne prometnice u mediteranskim šumama; 44,6 milijuna kuna za čuvanje šuma; 43,4 milijuna kuna na radove u privatnim šumama; 19,3 milijuna kuna za vatrogasne zajednice; 17,3 milijuna kuna za zaštitu šuma; 3,7 milijuna kuna za sanaciju opožarenih površina; 10,2 milijuna kuna za znanstveno-istraživački rad... (Podaci prezentirani na Saborskoj raspravi) Kako bi rasteretili građane od ovog nameta, isti je smanjen za 50%. Pogledajmo kako se prikupljao: Od dvadeset vodećih pravnih osoba po uplatama sredstava OKFŠ-a (razdoblje 2007-2011), 13 tvrtki je u stranom ili pretežito stranom vlasništvu: INA s uplatom od 76,4 milijuna kn u 5 godina; HEP s 39 milijuna; Konzum s 34,5 milijuna; HT d.d. s 25 milijuna; Zagrebačka banka 21,5 milijuna; PBZ 15,7 milijuna; ZG Holding 14 milijuna; Erste banka 12 milijuna; OMV 11,7 milijuna… Navedenim pravnim osobama vjerojatno će porasti dobit, ali gdje će ona završiti? Nigdje se ne objavljuje činjenica da većina drveta posječenog u državnim šumama završava u domaćim pogonima, a izvozi se samo manji dio, i to onaj za koji ne postoji interes domaćih prerađivača. Prodajne cijene drveta nisu tržišne, već ih određuje država. Niže su nego u svim zemljama okruženja, a od zemalja EU niže su u načelu 50 %. Drvoprerađivačima se odobravaju rabati i odgode plaćanja do 90 dana, a sve češći su zahtjevi za otpisivanjem dugovanja ili vraćanje istog u nekretninama, u koje su umjesto u proizvodnju za boljih vremena ulagali naši vrli drvoprerađivači. Hrvatske šume plaćaju naknadu lokalnim samoupravama izdvajajući za tu namjenu 5 % od prodajne cijene drveta. Prirodne šume iziskuju daleko veće troškove pri gospodarenju od monokultura koje su zbog brze dobiti uzgojene u većem dijelu Europe. U današnjim okolnostima kada su općekorisne funkcije šume vrednuju i do 30 puta više od vrijednosti samoga drveta, svi se pokušavaju vratiti prirodnoj šumi kakva je u Hrvatskoj zastupljena s 97 %. Ta je činjenica u Hrvatskoj, koja svoj razvoj temelji na turizmu, najčešće zanemarivana. Usprkos svemu tome, Hrvatske šume d. o. o. posluju s dobiti koja bi naravno, uz racionalizaciju poslovanja, mogla biti veća, ali postavljajući svoju tvrtku u ovakve uvjete poslovanja pitamo se što je vlasnik, čitaj država, učinila da ona bude bolja. Hrvatske šume kao veliki centralizirani sustav imaju svoje mane nastale ponajprije općom politizacijom sustava i kadroviranjem po načelu stranačke pripadnosti i poslušnosti. Od toga nije odustajala niti jedna stranačka opcija, iako su napravljene tri studije ni po jednoj nije proveden proces restrukturiranja. U takvim se okolnostima razvio niz negativnih pojava, od kojih su mnoge u ovom trenutku u nadležnosti pravosuđa. Cijelo se poduzeće pribija na stup srama, a država kao vlasnik sada još većom politizacijom spašava poduzeće, valjda samo od sebe. Pišu se članci koji diskreditiraju pojedince, ali i cijelu šumarsku struku. Pri tomu zapanjuje količina zločestoće, zlonamjernosti i neznanja. Ako je to scenarij pripreme rasprodaje i koncesijama nad šumama, onda se dobro provodi. Nije li na tom tragu, po prvi puta u povijesti i brisanje imena šumarstva iz resornog ministarstva. Time se kriminalizira rad tisuća ljudi koji stručno i odgovorno obavljaju svoj posao, paušalno se nabacuje s iskrivljenim podacima o sustavu i pojedincima. Primjerice u članku u tjedniku Globus objaviljeno je Vladino tajno izvješće; Hrvatske šume, najezda parazita. Ružnim tekstovima govori se o ljudima na radnom mjestu savjetnika u Hrvatskim šumama d. o. o. Ovakva radna mjesta postoje u u svim sličnim, pa i privatnim tvrtkama, u svijetu, a na njih se postavljaju ljudi koji pred kraj karijere prepuštaju operativna radna mjesta mlađim perspektivnim kadrovima (kod nas drugim stranačkim opcijama). Uglavnom su to časni i pošteni ljudi koji nisu svojom voljom na tim radnim mjestima. Prozvan je kolega Herman Sušnik, dipl. ing. šum. i proglašen je neradnikom i parazitom. Poznavajući ga, siguran sam da zbog svojih moralnih načela i samozatajnosti on neće javno reagirati. Da li autor članka poznaje životni put ovoga čovjeka, koji je u šumarstvu prešavši sve stepenice stručnog razvoja, svojim radom, znanjem, radoholičnošću i poštenjem stekao ugled u cijeloj struci, a za vrijeme obavljanja mandata državnog tajnika u MRRŠVG i u mnogo širim krugovima. On sigurno ne bi spomenuo da je Domovinski rat proveo na frontu kao zapovjednik bojne. Završetkom mandata u Ministarstvu vratio se na mjesto odakle je i krenuo u Upravu šuma podružnicu Delnice, ali na niže radno |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 67 <-- 67 --> PDF |
mjesto i plaću nego što je imao prije odlaska u Ministarstvo. Možda je kolega Sušnik samo slučajno, kao koleteralna žrtva, u namjeri razotkrivanja i demontiranja Hrvatskih šuma d. o. o. kao prepreke na putu rasprodaje i koncesioniranja šuma Hrvatske, oklevetan u tjedniku Globus, no nanesena mu je golema nepravda. Kao tajnik Hrvatskoga šumarskoga društva, strukovne udruge osnovane prije 166 godina, bez primisli da kritiziram časnu novinarsku struku, molim za objektivnost i kompetentnost kod pisanja sličnih, pa i ovakvih možda i naručenih članaka. U vašim je rukama snažno oružje, nadam se i odgovornost. Prof. dr. sc. IGOR ANIĆ – Novi redoviti član hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Prof. dr. sc. Milan Glavaš Dr. sc. Igor Anić, redoviti sveučilišni profesor, na izbornoj skupštini održanoj 10. svibnja 2012. godine izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razred za prirodne znanosti. U ovom članku prikazuju se biografija te nastavna i znanstvena djelatnost našega novoga akademika Igora Anića. Da bi slika bila jasnija, osvrnut ćemo se i na HAZU, njen Razred za prirodne znanosti, s popisom svih dosadašnji akademika šumara. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj. Na idejama Hrvatskog narodnog preporoda, Hrvatski Sabor je 29. travnja 1861. godine svojim zaključkom pokrenuo postupak njezina osnivanja. Posebne zasluge za to je imao biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je bio Akademijin utemeljitelj i pokrovitelj. U početku je nosila naziv Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, kao i od 1945. do 1991. godine. Naziv Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijeljen joj je u razdoblju Drugoga svjetskog rata i ponovo 1991. godine. Znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziran je danas u njezinih 9 razreda, 15 znanstvenih vijeća i odbora, 4 muzejsko-galerijske jedinice te u 22 znanstveno-istraživačke jedinice (zavodi). Za nas su zanimljivi 3. Razred za prirodne znanosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode. Članstvo u Akademiji je priznanje za osobite uspjehe postignute na područjima znanosti, odnosno umjetnosti. Akademija bira nove članove svake dvije godine. Prijedlog za izbor članova mogu dati akademijini razredi (za akademika Igora Anića prijedlog je dao Razred za prirodne znanosti), Vijeća fakulteta i umjetničkih akademija, Sveučilišni senat i Znanstvena vijeća znanstvenih organizacija. Članovi Akademije su počasni, redoviti, dopisni i suradnici. Svrha djelovanja joj je samostalno istraživanje i svestrano poticanje znanosti i umjetnosti. Akademija djelatnost organizira u svojim razredima, znanstvenim i umjetničkim jedinicama, vijećima i drugim tijelima, a istraživačkoj djelatnosti poklanja posebnu pozornost. U gradovima diljem Hrvatske HAZU ima ustrojene različite jedinice. Među njima šumarska se struka svojim aktivnostima posebice iskazala u Centru za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima. Razred za prirodne znanosti Razred za prirodne znanosti u širem smislu u svom sastavu ima dvije skupine znanosti, biološke i geološke. Radni sastav razreda čine redoviti članovi, a u širi njegov sastav ulaze dopisni članovi i članovi suradnici. Razredu je na čelu tajnik. Razred za prirodne znanosti danas broji 18 redovitih članova (2 šumara) i 11 članova suradnika. Razred za prirodne znanosti je u proteklom desetljeću organizirao nekoliko značajnih znanstvenih skupova sa središnjim šumarskim temama. To su: |