DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Ralph, P. J., M. D. Burchett 1998: Impact of Petrochemicals on the Photosynthesis of Halophila ovalis Using Chlorophyll Fluorescence. Marne Pollution Bulletin 36(6): 429–436, 1998
Raskin, I., R. D. Smith, D. E. Salt 1997: Phytoremediation of metals: using plants to remove pollutants from the environment. Current Opinion in Biotechnology 8: 221–226.
Rentz, J., B..Chapman, P. Alvarez, J. L. Schnoor (2003) Stimulation of Hybrid Poplar Growth in Petroleum-Contaminated Soil through Oxygen Addition and Soil Nutrient Amendments. International Journal of Phytoremediation: Vol. 5, No. 1, pp. 57–72
Salt, D. E., M. Blaylock, P. B. A. Nanda Kumar, V. Dushenkov, B. D. Ensley, I. Chet, I. Raskin 1995: Phytoremediation: a novel strategy for the removal of toxic metals from the environment using plants. Biotechnol. 13, 468–474.
Schnoor, J. L., L. A. Licht, S. C. Mc Cutcheon, N. L. Wolfe, L. H. Carreira 1995: Phytoremediation of Organic and Nutrient Contaminants. Environmental Science and Technology 29: 318–323.
Siciliano, S. D., J. J. Germida 1998: Biolog analysis and fatty acid methyl ester profiles indicate that Pseudomonas inoculants that promote phytoremediation alter the root-associated microbial community of Bromus bieberstenii. Soil Biology and Biochemistry 30: 1717–1723.
Trapp, S., A. Kohler, L. C. Larsen, K. C. Zambrano, U. Karlson 2001: Phytotoxicity of fresh and weathered diesel and gasoline to willow and poplar trees. Journal of Soil Sediments 1:71–76
Vassilev, A., I. Yordanov 1997: Reductive analysis of factors limiting growth of cadmium-treated plants: A review. Bulgarian Journal of Plant Physiology 23(3–4): 114–133.
Walker, D. A. 1987: The Use of the oxygen electrode and fluorescence problems in simple measurements of photosynthesis, Research Institute for Photosynthesis, Produced by University of Sheffield print, U.K.
Wang, J., C. R. Jia, C. K. Wong, P. K. Wong 2000: Characterization of polycyclic aromatic hydrocarbons created in lubricating oils. Water, Air, and Soil Poll 120: 381–396.
Wettstein, D. 1957: Chloropyll-letale und Submikroskopische Formwechsel der Plastiden. Experimental Cell Research 12: 427–433.
Wittig, R., H.-J. Ballach, A. Kuhn 2003: Exposure of the Roots of Populus nigra L. cv. Loenen to PAHs and it’s Effect on Growth and Water Balance. Environmental Science & Pollution Research 10(4): 235–244
Wright, I. J., B. R. Peter, O. K. Atkin, C. H. Lusk, M. G. Tjoelker, M. Westoby 2006: Irradiance, temperature and rainfall influence leaf dark respiration in woody plants: evidence from comparisons across 20 sites. New Phytologist 169: 309–319.
Xingmao, M., J. Burken 2004: Modeling of TCE Diffusion to the Atmosphere and Distribution in Plant Stems, Environmental Science and Technology 38: 4580–4586
Sažetak
Fitoremedijacija je korištenje biljaka i s njima povezanih mikroorganizama u čišćenju okoliša. Od različitih vrsta drveća koje se koriste za fitoremedijaciju na sjevernoj hemisferi, topole (Populus sp.) su se pokazale kao najbolji kandidati za tu svrhu. Njihova biologija pionirskih vrsta aluvijalnih tala, koje karakterizira vrlo brzi rast i razvijenost korijenovog sustava sposobnog za apsorpcije velikih količina vode, čini ih idealnim kandidatima za fitoremedijaciju. Rafinerija nafte smještena na obali Dunava u Novom Sadu oštećena je 1999. godine, gdje je, od 73569 tona nafte pohranjene u spremnicima, izgorjelo 90%, 9,9 % se izlilo po tlu, dok je 0,1% iscurilo u Dunav s kontaminiranim područjem od 1,5 ha. Uzimajući u obzir prijašnje rezultate istraživanja, zajedno s ekološkom utjecajem naftne kontaminacije specifičnih uvjeta za uzgoj biljaka na takvome tlu, cilj ove studije bio je istražiti potencijal različitih klonova topola za fitoremedijaciju i procijeniti njihov utjecaj onečišćenja na rast i fiziologiju topola.
U pokusu su korištena tri klona topola iz klonskog arhiva Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu: (i) Populus × euramericana klon ´Pannonia´; (ii) Populus deltoides klon ´Bora´; (iii) Populus nigra × P. maximowitzii × P. nigra var. Italica klon ´9111/93´ uzgajana u stakleniku u polukontroliranim uvjetima u supstratu koji je sadržavao naftno onečišćenje u vrijednostima od 0,011 do 11,039 g kg–1 ukupnih naftnih ugljikovodika i 0,005 do 6,839 g kg–1 mineralnih ulja. Tijekom rasta biljaka izvršena su mjerenja intenziteta fotosinteze i disanja, aktivnosti nitrat-reduktaze, fluorescencije klorofila, sadržaja slobodnog prolina i sadržaja pigmenata, a nakon prestanka rasta i oblikovanja terminalnog pupa biljkama je izmjerena svježa biomasa nadzemnog dijela i korijena.
Rezultati su pokazali znatni utjecaj naftnog onečišćenja na rast topola. Svježa biomasa nadzemnog (Graf 1.) i podzemnog (Graf 2.) dijela klonova ´9111/93´ i ´Panonnia´ bili su znatno smanjeni s povećanjem stupnja kontaminacije. Međutim, niska razina sirove nafte (tretman 5 %) stimulirala je rast nadzemnog dijela klona ´Bora´, dok je rast korijena bio nepromijenjen u biljkama izloženim tretmanima 5 i 25 %.
Tretmani s povećanom koncentracijom nafte utjecali su na nakupljanje prolina u listovima topola (Tablica 2.) u odnosu na kontrolu. Sadržaj prolina topola varirao je od 9,90 do 58.50 µg/g. Značajne su promjene primijećene pri tretmanima 50 i 100 % kod svih klonova. Povećana akumulacija slobodnog prolina u biljkama izloženim naftnom onečišćenju može biti posljedica poremećenog vodnog režima, jer mnogi organizmi, uključujući i više biljke, nakupljaju prolin kao odgovor na osmotski stres zbog suše, visokog saliniteta i hladnoće.