DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Šefrová (2001), te Nejmanova i sur. (2006). Nejmanova i sur. (2006) zabilježili su i perzistentnost diflubenzurona na listovima i do četiri mjeseca nakon tretiranja, što tumači vrlo malu razliku u učinkovitosti suzbijanja gusjenica kestenovog moljca minera s jednim, odnosno dva tretiranja u razmaku od približno 43 dana (Tablice 3–8). Visoka učinkovitost zabilježena je i nakon tretiranja listova insekticidom imidakloprid ("Confidor SL 200") što se podudara s rezultaima koje su Kuldová i sur. (2007) zabilježili nakon tretiranja s pripravkom "Confidor 70 WG" na osnovi iste aktivne tvari.
Tijekom istraživanja nije zabilježena značajna razlika u učinkovitosti suzbijanja gusjenica kestenovog moljca minera između varijanti u kojima je istim insekticidom tretirano jedan ili dva puta u jednoj vegetaciji (Tablica 8). Razlog takvim rezultatima vjerojatno je u činjenici da je očitanje napada provedeno isključivo u donjoj trećini krošnje na čije listove jaja odlažu ženke prve generacije. Kako je na to lišće izvršena kvalitetna distribucija kapljica škropiva insekticida, tako je uspješno suzbijena većina gusjenica prve generacije. Ukoliko je došlo do završetka razvoja dijela gusjenica prve generacije u kukuljice, izlegnute ženke druge, treće i četvrte generacije odlagale su jaja pretežito na listove viših dijelova krošnje (Mešić i sur., 2010), koji nisu obuhvaćeni očitavanjem intenziteta napada.
Prema vlastitim opažanjima tijekom višegodišnjeg istraživanja, uočeno je kako se tretiranjem svih stabala divljeg kestena na širem području (kako bi se spriječio dolet leptira s netretiranog područja) može uspješno suzbiti prvu generaciju kestenovog moljca minera, čije ženke odlažu jaja u donjoj trećini krošnje, što je u dosegu leđnih orošivača. Uspješnim suzbijanjem prve od tri do četiri generacije štetnika na širem području, značajno se smanjuje potencijal razvoja idućih generacija, a time i intenziteta šteta koje one čine.
Zaključci
Conclusions
Folijarnom metodom moguće je postići uspješnu zaštitu divljeg kestena od gusjenica kestenovog moljca minera. Uspjeh suzbijanja ovom metodom temelji se na činjenici da ženke prve generacije odlažu jaja na listove donje trećine krošnje odraslih stabala, što je u dosegu leđnih motornih orošivača. Za uspješno suzbijanje gusjenica prve generacije potrebno je provesti tretiranje u vrijeme njihova izlaska iz jaja.
Najviša učinkovitost u suzbijanju ovog štetnika postignuta je primjenom regulatora razvoja kukaca i imidakloprida. Nakon primjene spinosada, B. thuringiensis i kombinacije imidakloprida s B. thuringiensis nije zabilježena zadovoljavajuća učinkovitost u suzbijanju gusjenica kestenovog moljca minera. Tijekom istraživanja nije zabilježena statistički opravdana razlika u učinkovitosti insekticida primijenjenih u jednom ili u dva roka aplikacije, osim kod primjene B.thuringiensis, koji je iskazao brzo inicijalno a kratko rezidualno djelovanje.
Unatoč visokoj učinkovitosti imidakloprida u suzbijanju gusjenica kestenovog moljca minera, prednost za primjenu u gradskoj sredini treba dati regulatorima razvoja kukaca koji su niže ekotoksičnosti.
Zahvala
Acknowledgment
Istraživanje je provedeno u suradnji s Gradom Siskom, na čijim površinama su provedeni pokusi. Posebno zahvaljujemo gradskom poduzeću "Komunalac Sisak" i dipl. ing. Koraljki Pejnović.
Literatura
References
Abbott, W. S., 1925: A method of computing the effectiveness of an insecticide. J. Econ. Entomol. 18: 265–267.
Blümel, S., H. Hausdorf, 1996: Versuche zur Bekämpfung der Roßkastanienminiermotte. Gärtner & Florist. 10: 4–6.
Brendler, Ch., W. Bechmann, 2005: Pestizideinsatz gegen die Rosskastanien-Miniermotte (Cameraria ohridella) im Stadtgebiet Potsdam – Rückstandsanalytik 2005. Postprints der Universität Potsdam Mathematisch-Naturwissenschaftliche Reihe.
Chaudhry, P., 2008: Role of urban greenery in attracting residents & tourists. Tourism Review. November, 2008: 35–36.
Chiesura, A., 2004: The role of urban parks for the sustainable city. Landscape and Urban Planning, 68 (1): 129–138.
Daws, M. I., E. Lydall, P. Chmielarz, O. Leprince, S.Matthews, C. A. Thanos, H. W. Pritchard, 2004: Developmental heat sum influences recalcitrant seed traits in Aesculus hippocastanum across Europe. New Phytologist 162 (1): 157–166.
Diminić, D., B. Hrašovec, 2005: Uloga bolesti i štetnika pri odabiru drveća u krajobraznoj arhitekturi. Agronomski glasnik, 2–4: 309–325.
Decourtye, A., J. Devillers, 2010: Ecotoxicity of Neonicotinoid Insecticides to Bees. Advances in Experimental Medicine and Biology, 683: 85–95
Ferracini, C., A. Alma, 2008: How to preserve horse chestnut trees from Cameraria ohridella in the urban environment. Crop Protection, 27 (9): 1251–1255.
Frank, S. D., 2012: Reduced Risk Insecticides to Control Scale Insects and Protect Natural Enemies in the Production and Maintenance of Urban Landscape Plants. Environmental Entomology. 41 (2): 377–386.
Freise J., W. Heitland, I. Tosevski,2001: Parasitism of the horse-chestnut leaf miner. Cameraria ohridella Deschka & Dimić (Lep.. Gracillaridae). in Serbia and Macedonia. Journal of Pest Sciences. 75: 152–157.
Grisolia, C. K., E. C. Oliveira-Filho, F. R. Ramos, M. C. Lopes, D. H. F. Muniz, R. G. Monnerat, 2009: Acute toxicity and cytotoxicity of Bacillus thuringiensis and Bacillus sphaericus strains on fish and mouse bone marrow. Ecotoxicology. 18 (1): 22–26.