DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 19 <-- 19 --> PDF |
SUZBIJANJE KESTENOVOG MOLJCA MINERA (Cameraria ohridella) TRETIRANJEM LIŠĆA FOLIAR TREATMENTS AGAINST HORSE CHESTNUT LEAF MINER (Cameraria ohridella) Aleksandar Mešić1, Tihomir Miličević2, Dinka Grubišić3, Boris Duralija4, Ante Marić5 i Anamarija Popović6 Sažetak Kestenov moljac miner (Cameraria ohridella) najznačajniji je štetnik divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), koji je sastavni dio europskih parkova. Štetnik se redovito javlja u velikim populacijama i čini značajne štete na listovima. Suzbija se tretiranjem lišća (folijarno) ili ubrizgavanjem insekticida u deblo (endoterapeutska metoda). Rad prikazuje rezultate pokusa suzbijanja kestenovog moljca minera tretiranjem krošanja divljeg kestena gradskih parkova. Pomoću leđnog motornog orošivača tretirana su stabla viša od 15 m. Korišteni su regulatori rasta kukaca, imidakloprid, spinosad i Bacillus thuringiensis, uz utrošak škropiva od 3 l po stablu. Najbolji rezultati u suzbijanju kestenovog moljca minera postignuti su tretiranjem listova u dva navrata (razmak između dvije aplikacije približno 43 dana) s insekticidom imidakloprid (91.4–97,2 % učinkovitosti) i regulatorima razvoja kukaca – diflubenzuron (89,5–94,9%), heksaflumuron (84,6–96,3 %), metoksifenozid (85,6–94,9 %) i lufenuron (85,8–94,4%). Nije zabilježena statistički značajna razlika u učinkovitosti suzbijanja gusjenica kestenovog moljca minera nakon jednokratne primjene imidakloprida (88,9–97,7 %) i diflubenzurona (85,9–95,3 %) u odnosu na dva tretiranja istim insekticidima u jednoj vegetaciji. Učinkovitost spinosada bila je značajno niža (67,4–89,3 %), dok je učinkovitost pripravka na osnovi B. thuringiensis bila još niža, neovisno da li je provedeno tretiranje samo s B. Thuringiensis (30,3–87,1 %) ili je primijenjen B. thuringiensis u kombinaciji s imidaklopridom (52,4–91,6 %). Rezultati provedenog petogodišnjeg istraživanja pokazuju kako je moguće postići zadovoljavajuću zaštitu divljeg kestena od kestenovog moljca minera tretiranjem listova ukoliko se provede u vrijeme izlaska gusjenica prve generacije iz jaja. Za to su najprikladniji regulatori razvoja kukaca, dok je imidakloprid manje prikladan zbog više toksičnosti. Insekticid na osnovi B. thuringiensis pokazao je dobro inicijalno djelovanje, ali vrlo slabo rezidualno, te ga je potrebno koristiti češće nego dva puta u jednoj sezoni. Ključne riječi: zaštita divljeg kestena, folijarna aplikacija, regulatori razvoja kukaca, imidakloprid, Bacillus thuringiensis, spinosad, učinkovitost 1 Doc.dr.sc. Aleksandar Mešić (amesic@agr.hr), Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet 2 Prof.dr.sc. Tihomir Miličević (tmilicevic@agr.hr), Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet 3 Doc.dr.sc. Dinka Grubišić (djelinic@agr.hr), Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet 4 Doc.dr.sc. Boris Duralija (bduralija@agr.hr), Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet 5 Dipl.ing. Ante Marić (poljoprivreda@petrinja.hr), Grad Petrinja 6 Dipl.ing. Anamarija Popović (anamarija.popovic@sisak.hr), Grad Sisak |