GooSL - pretraživanje ŠL

DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 9 <-- 9 --> PDF

Lipin moljac miner (Phyllonorycter issikii) u Sloveniji
The Lime leafminer (Phyllonorycter issikii) in Slovenia
Maja Jurc¹

Sažetak:
Rad donosi najnovije podatke o rasprostranjenosti i domaćinima lipinog moljca minera Phyllonorycter issikii: u Aziji je autohton u trima, u Europi se raširio u 20 država. Domaćini su u području rasprostranjenosti moljca domaće vrste lipa (Tilia spp.), u Europi su domaćini uz domaće lipe i njihovi hibridi, isto tako i egzotične vrste lipa. U Sloveniji je otkriven godine 2006. U razdoblju od 2007.–2008. godine provedeno je istraživanje napadnutosti različitih vrsta roda Tilia (Tilia cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa, T. sp.1, T. sp. 2) u šest ekoloških regija na 22 lokaliteta urbanog prostora. Ukupno smo analizirali 918 listova, a mjerenje svojstava lišća provedeno je skeniranjem i izračunom programom Digimizer 3.0.0.0., MedCalc Software. Lipin moljac raširen je na području cijele Slovenije. Oštećenost lišća, odnosno gustoća populacije moljca bila je najveća u Predalpskoj, Predpanonskoj i Alpskoj ekološkoj regiji. Mine su najveće u Predalpskoj, Alpskoj i Predpanonskoj ekološkoj regiji. Od autohtonih lipa na prvom je mjestu po oštećenosti T. cordata (91,47 %,) slijedi T. platyphyllos (21,72 %), onda T. tomentosa (0,41 %). Daleko najveća oštećenost javlja se na hibridnoj lipi T. sp. 1 (512,50 %). Oštećenost lišća bila je u razdoblju istraživanja visoka i u prosjeku je iznosila 87,80 %; godine 2007. iznosila je 116,3 %, a godine 2008. 66,5 %. Površina mina na lišću bila je veća u 2007. nego u 2008. godini (39 mm² u odnosu na 21,4 mm²). Pretpostavljamo da se lipin moljac pojavio u Sloveniji prije 2006. godine, imajući u vidu rasprostranjenost vrste na cijelom području. Zbog relativno velike oštećenosti lišća domaćina, predstavlja značajnog štetnika vrsta roda Tilia u parkovima i park-šumama urbanih područja.
Ključne riječi: Phyllonorycter issikii; Tilia spp.; Europa; Slovenija

Uvod
Introduction
Biološke invazije stranih vrsta – Biological Invasion of non-native Species
Biološke invazije stranih vrsta postaju važan čimbenik globalne promjene u okolišu i njihov rezultat često su značajni ekonomski gubici, gubici bioraznolikosti i disfunkcija napadnutih ekosustava. Mnoge strane vrste, koje su bile unijete u zadnjih 200 godina, dobro su se prilagodile i stabilizirale u Europi (Mattson et al. 2007), gdje je prisutno oko 11.000 stranih vrsta biljaka, životinja i gliva. Beskralješnjaka je 1541 vrsta, 94 % su člankonožci (Arthropoda), 90 % njih predstavljaju kukci (1303 vrsta) (Hulme et al. 2009). Među kukcima je do 2007. utvrđeno 109 vrsta invazivnih fitofagnih vrsta, koji su se udomaćili u europskim šumama. Podrijetlom su iz Sjeverne Amerike (57 vrsta) i iz Azije (52 vrste) (Mattson et al. 2007). Do danas se je taj broj povećao, jer se prosječno godišnje u Europu unese 17,5 novih vrsta kukaca (Roques et al. 2009, Matošević i Pernek 2011). Jedna od tih azijskih vrsta je lipin moljac miner Phyllonorycter issikii (Kumata, 1963) (Lepidoptera: Gracillariidae) koji se naglo širi po Europi, a posebice napada lipe (Tilia spp.).
Rasprostranjenost i domaćini lipinog moljca minera – The distribution of The Lime Leafminer
Lipin moljac miner je istočnoazijska vrsta, koja se razvija na biljkama domaćinima iz redova Malvales i Fagales, preferirajući domaćine roda lipa (Tilia). Lipin moljac ima raspon krila od 7 do 7,5 mm (slika 1).
Moljac ima dvije generacije godišnje, prezimi kukuljica i odrasli moljci. Moljci prve generacije pojave se na deblima lipe

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 10 <-- 10 --> PDF

sredinom svibnja, kada je srednja temperatura zraka oko 10 °C. Razvoj prve generacije traje do sredine lipnja, druga generacija je u kolovozu–rujnu. Ženka odlaže jajašca pojedinačno na donju stranu lista, embrionalni razvoj traje dva tjedna, prvi larvalni stadij se uvlači u list oblikujući serpentinastu minu, sljedeći oblikuje donjopovršinsku šatorastu minu u koju inkorporira inicijalni serpentinasti rov. Gusjenice se presvlače četiri puta. Gusjenice stvaraju relativno velika oštećenja – mine na donjoj, a u slučaju velike populacije rjeđe i na gornjoj strani lista (Šefrova 2002, Ermolaev i Motoshkova 2008) (slika 2, slika 3, slika 4).
Na kraće udaljenosti širi se letenjem, a na veće udaljenosti prijenosom jaja, gusjenica i kokona, s napadnutim biljnim materijalom ili otpalim lišćem (Ermolaev i Motoshkova 2008).
Podrijetlom je iz istočne Azije (Japan, Koreja) i u prirodnom staništu dolazi na pet vrsta lipa: Tilia japonica Simonkai, T. maximowicziana Shirasawa, T. kiusiana Makino et Shirasawa, T. amurensis Rupr. i T. mandshurica Rupr. Moljac je opisan na primjerku s otoka Hokkaidō (nađen i na otocima Kyūshū i Honshū) u Japanu, gdje se hrani na T. japonica, T. maximowicziana i T. kiusiana, također na Betula platyphylla Sukacz. = B. pendula Roth. (Kumata 1963). Prvi nalaz u azijskom dijelu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 12 <-- 12 --> PDF

Na svim lokacijama detaljno smo pregledali veći broj stabala lipe i izdvojili modelno stablo s kojega smo iz donjega dijela krošnje (do 2m visine) odrezali granu, sve listove sa svake grane na terenu označili smo i herbarizirali. Analizirana su sljedeća svojstva: (1) površina mina na listu (mm²), (2) broj mina na listu i (3) oštećenost lišća (%) (broj miniranog lišća u odnosu na broj lišća na grani), što također odgovara gustoći populacije moljca (broju mina na 100 listova). Obrada podataka s lišća (površine lista i površine mina na listu) provedena je skeniranjem i izračunom programom Digimizer 3.0.0.0. (MedCalc Software, Belgija) (slika 6).
Statistička obrada uključila je skup od više tisuća brojčanih podataka. Za svako svojstvo (karakteristiku) provjereni su osnovni statistički parametri i njihove pogreške, histogrami i normalna raspodjela. Nakon log₁₀(x+1) transformacije varijable su pokazale normalnu raspodjelu (P>0.05, c²-test) i bile su podvrgnute parametarskom testu (dvofaktorska ANOVA). Korišten je program Statgraphics Centurion XVI (Statistical Graphics Corporation, USA). U statističkoj obradi podataka krenuli smo od hipoteze da između aritmetičkih sredina uzoraka lokacija, ekoloških regija, vrsta domaćina i godina nema statistički značajnih razlika za promatrana svojstva (P>0.05).

Rezultati
Results
Rezultati analize lišća modelnog drveća na svim lokalitetima i za cijelo razdoblje istraživanja prikazani su u Tablici 1.
Lipin moljac miner raširen je na području cijele Slovenije. Ustanovili smo da je oštećenost lišća, odnosno gustoća populacije

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 11 <-- 11 --> PDF

Rusije bio je godine 1977. u Primorskom kraju gdje se hrani na T. amurensis i T. mandshurica (Ermolaev 1977). Godine 1983. nađen je u Koreji i kasnije u zapadnoj Kini (Kumata et al. 1983, Noreika 1994).
Lipin moljac miner je vjerojatno unesen u istočnu Europu oko 1970. godine, domaćini su T. cordata Mill., T. platyphyllos Scop. i introducirane ukrasne lipe i hibridi kao npr. Tilia x euchlora K. Koch (Buszko et al. 2000). Njegov domaćin u jugoistočnoj Europi je T. tomentosa Moench (Lehmann i Stuebner 2004). U europskom dijelu Rusije najprije je pronađen 1982. godine u provinciji Uljanovsk, gdje se razvijao na T. cordata Mill. (Yefremova i Mishchenko 2008). Godine 1985. bio je otkriven na zelenim površinama Moskve (Bednova i Belov 1999), godine 1987. nađen je u regijama Voronezh, Samara, Ufa i Kijevu u Ukrajini (Kozlov 1991, Kozlov i Koricheva 1991). Godine 1999. slijede otkrića moljca u Izhevsku i 2002. u St. Petersburgu (Ermolaev i Motoshkova 2008). Krajem 20. i početkom 21. stoljeća područje rasprostranjenosti lipinog moljca minera u Europi znatno se proširilo i od 1996. uključuje jugoistočnu Poljsku (Šefrova 2002), od 1997. Litvu (Noreika 1998), od godine 1998. Bjelorusiju i Letoniju (Šefrová 2002) te Estoniju (NPPO of Estonia 2003–10). Godine 2000. bio je pronađen u Češkoj pored Brna, Slovačkoj, sjevernoj Austriji (Essl i Rabitsch 2002), sjevernoj Mađarskoj (Šefrová 2002) te 2002. u Finskoj (Kullberg et al. 2002). Godine 2002. bio je otkriven na T. cordata i u istočnim područjima Njemačke (Sachsen i Brandenburg). Budući da područja prisutnosti moljca u Njemačkoj graniče s Češkom, gde je moljac isto tako prisutan, pretpostavlja se da se u Nemačku proširio iz Češke (EPPO 2003). Iz Rumunjske izvještavaju o nalazu lipinog moljca minera 2002. godine na T. cordata u dva okruga (okrug Iasi i Bacau), godine 2003. moljac se proširio na novu lokaciju u okrugu Bacau (Ureche 2006). Za Italiju postoje podaci o uzorcima lipinog moljca minera za molekularne analize (Lopez-Vaamonde et al. 2012). Prvi nalaz u Hrvatskoj je zabilježen godine 2005. u Zagrebu na Tuškancu na Tilia sp. (Matošević 2007). U Sloveniji je nađen u kolovozu 2006. u park-šumi na Rožniku (Ljubljana) na T. cordata (Jurc 2011) i iste godine u listopadnoj šumskoj zajednici s lipom kod Kranja (osobna komunikacija, S. Gomboc). U Bugarskoj je prvi nalaz moljca zabilježen u ljeto 2006. u sjeveroistočnom području, nekoliko mina je bilo prikupljeno u rezervatu Derviš i u Sofiji (Tomov 2007). U kolovozu 2009. bio je otkriven u području Muttenz u regiji Bazel u Švicarskoj. U srednjoj Europi domaćini su uglavnom T. cortada, T. platyphyllos i njihovi križanci, a pojavljuje se i na T. americana i T. tomentosa (Wermelinger 2011). Lipin moljc miner preferira mlada stabla i sjenovite dijelove krošanja u drvoredima i parkovima, ali i drveće u blizini gradova (Šefrová 2002, Wermelinger 2011). U rujnu 2009. moljac je bio zabilježen na lokaciji South Limburg u Nizozemskoj (Muus i Zwier 2009).
Cilj ovoga rada je utvrditi rasprostranjenost lipinog moljca minera u Slovniji i istražiti imaju li lokaliteti, ekološke regije, vrste domaćina i godine utjecaj na gustoću populacije moljca, na oštećenost lišća te broj i površinu mina na lišću biljke domaćina.

Materijal i metode
Material and methods
Istraživanje moljca provedeno je na 22 lokacije urbanog prostora (parkovi i park-šume) u svim ekološkim regijama u Sloveniji (Alpska, Predalpska, Predpanonska, Submediteranska, Preddinarska, Dinarska) u 2007. i 2008. godini (datumi skupljanja materijala: 9., 12., 13. listopada; 2. studenog 2007. godine; 14., 22., 27., 28. listopada i 3. studenog 2008. godine) (slika 5).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 13 <-- 13 --> PDF

moljaca bila najveća u Predalpskoj, Predpanonskoj i Alpskoj ekološkoj regiji, mine su najveće u Predalpskoj, Alpskoj i Predpanonskoj ekološkoj regiji. Od domaćih vrsta lipa je po oštećenosti na prvom je mjestu Tilia cordata (91,47 %), slijedi T. platyphyllos (21,72 %), onda T. tomentosa (0,41 %). Daleko najveća oštećenost javlja se na hibridnoj lipi T. sp.1 (512,50 %). Oštećenost lišća bila je u razdoblju istraživanja visoka i u prosjeku je iznosila 87,80 %; godine 2007. iznosila je 116,3 %, a godine 2008. 66,5 %. Površina mina na lišću bila je veća u 2007. godini nego u 2008. godini (39,3mm² u odnosu na 21,4 mm²).
Rezultati istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne razlike između lokacija u odnosu na površinu mina na listu (slika 7). Najveću površinu mina na lišću pokazuju lokacije 19, 20 i 21.
Postoje statistički značajne razlike između ekoloških regija u odnosu na površinu mina na listu (slika 8). Po većoj površini mina na listu izdvajaju se Predalpska (92,2 mm²) i Alpska regija (59,6 mm²).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 14 <-- 14 --> PDF

Postoje statistički značajne razlike između drvenastih vrsta u odnosu na površinu mina na listu (slika 9). Po većoj površini mina na listu izdvaja se vrsta 4 (T. sp.1) (165,3 mm²).
Postoje statistički značajne razlike između godina u odnosu na površinu mina na listu. Površina mina na listu veća je 2007. u odnosu na 2008. godinu (slika 10).
Postoje statistički značajne razlike između lokacija u odnosu na broj mina na listu. Po većem broju mina na listu izdvajaju se lokaliteti 19 i 21 (5,1 i 3,9) (slika 11).
Postoje statistički značajne razlike između ekoloških regija u odnosu na broj mina na listu. Po većem broju mina izdvaja se Predalpska regija (2,9) (slika 12).
Postoje statistički značajne razlike između drvenastih vrsta u odnosu na broj mina na listu. Po većem broju mina izdvaja se vrsta 4 (T. sp. 1) (5,13) (slika 13).
Postoje statistički značajne razlike između godina u odnosu na broj mina na listu. Broj mina na listu veći je 2007. godine (slika 14).
Oštećenost lišća, odnosno gustoća populacije moljaca najveća je na lokacijama 19 i 21 (512 % i 389 %). Također, najveća je u Predalpskoj i Predpanonskoj regiji (287 % i 155 %), posebice na vrsti 4 (T. sp. 1).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 15 <-- 15 --> PDF

Rasprava
Discussion
Pri istraživanju mehanizama bioloških udara i objašnjenju utjecaja pojedinih stranih invazivnih vrsta, treba uzeti u obzir globalne scenarije koji se bave biodiverzitetom i koji naglašavaju potencijalne dramatične promjene kao što su povećanje biotskih invazija u kopnene ekosustave u Europi. Interakcija između povišenog atmosferskog CO₂, povećanja taloženja dušika, porasta temperature i ostalih promjenjivih ekoloških čimbenika i povećane fragmentacije staništa u budućnosti će ubrzati invazije stranih organizama. Moguća je i promjena u njihovom ponašanju i biologiji (Walther et al. 2009). Zbog toga treba posvetiti pozornost i vrstama koje trenutno nemaju veći ekonomski ili ekološki utjecaj na ekosustav, ali njihov utjecaj u budućnosti ne možemo ni procijeniti ni predvidjeti.
Opći je zaključak istraživača (Šefrová 2002, Matošević i Pernek 2011, Wermelinger 2011) da je lipin moljac miner invazivna vrsta u Europi; od godine 1982. kada je prvi puta objavljena prisutnost te vrste u europskom dijelu Rusije, proširila se na teritorij 20 europskih država. Prema rezultatima istraživanja mnogih europskih iztraživača lipin moljac miner u početnim fazama napada ne izaziva značajnija oštećenja domaćina u urbanim područjima, ali ni u šumskim ekosustavima (Šefrová 2002, Buszko et al. 2000, Ureche 2006, Matošević 2007, Wermelinger 2011). Nakon naturalizacije počinju se pojavljivati veće štete na lipama. Na primjer, već su 1987. godine u regiji Voronezh u europskom dijelu Rusije ustanovili 70 % oštećenosti lišća lipa. Zaključili su da prisutnost velikog broja mina značajno reducira ukrasnu vrijednost i vitalnost drveća iz roda Tilia (EPPO 2003). Isto tako se u razdoblju od 2001–2005. godine u Izhevsku u Rusiji lipin moljac miner pojavljuje eksplozivno na vrstama T. cordata na rubu urbanog područja. Maksimalna veličina populacije (više od 10 mina/ listu) bila je ustanovljena u višeslojnim šumama sa prisutnošću lipe. Broj mina je na pojedinim lipama krajem srpnja premašio 26 min/ listu, što je jako deformiralo lišće (Ermolaev i Motoshkova 2008). U Sloveniji je lipin moljac otkriven 2006. i u tom razdoblju je bio raširen sporadično u park-šumi Rožnik u Ljubljani i u mješovitoj šumi s lipama u blizini Kranja (osobna komunikacija S. Gomboc). Visoka gustoća populacije zabilježena u razdoblju istraživanja u godinama 2007. i 2008.: najveća je bila u Predalpskoj (287 %) i Predpanonskoj (155 %) ekološkoj regiji, posebno na vrsti T. sp.1. Visoka gustoća populacije lipinog moljca minera je zabilježena na lokalitetima u Ljubljani (GIS-Ljubljana i Vrt oddelka-Ljubljana u Predalpskoj ekološkoj regiji), dakle tamo, gde je miner bio otkriven. U Predpanonskoj regiji na lokacijama Pernica i Ižakovci je visoka gustoća populacje vjerojatno rezultat povoljnih ekoloških uvjeta za razvoj te vrste. Oštećenost lišća bila je veća u 2007. godini (116 %) nego u 2008. (66 %) godini. Isto tako je godine 2011. utvrđena visoka gustoća populacije lipinog moljca minera (krajem rujna bilo je zabilježeno preko 20 mina/ listu vrste T. platyphyllos) u Predalpskoj ekološkoj regiji (Park-šuma Jesenkova pot, Ljubljana) (Jurc 2011).
U ovom istraživanju lišće za analizu sakupljano je na donjim granama lipa s obzirom na rezultate istraživanja rasporeda mina na T. cordata, gdje se ističe da miner preferira donju trećinu krošnje (Bedova i Belov 1999). Zbog toga se može zaključiti da je napadnutost lišća lipa u prirodi manja nego što to pokazuju predstavljeni rezultati. Tijekom istraživanja zapazili smo relativno podjednaku distribuciju mina na lišću (slika 6). Do sličnih rezultata došli su i drugi istraživači lisnih minera (Ermolaev i Motoshkova 2008, Kozlov i Koricheva 1989). Objašnjenje se temelji na pretpostavci da su napadnuti listovi lipe obilježeni – markirani specifičnim kemijskim markerima koji utječu na izbor lokacije za ovipoziciju i kasnije disperziju potomstva. Takvi markeri su u biti infokemijske prirode i najvjerojatnije izlučevine spolnih žlijezda ženki (Vet i Dicke 1992). Izlučivanje i recepcija kemijskih markera predstavljaju evolucijsku adaptaciju moljca, koja omogućava štetniku da prepozna i izbjegava već okupirana područja lista i tako minimalizira reakciju biljke domaćina koja bi nastala zbog prenaseljavanja (npr. preuranjeno odbacivanje lišća); da reducira intraspecifičnu konkurenciju minera i da omogući maksimalnu disperziju potomstva i tako reducira njihovu izloženost entomofagima (prirodnim neprijateljima). Ta hipoteza je neizravno potkrijepljena činjenicom da su jajašca druge generacije najčešće odložena na suprotnom dijelu lista i odvojena lisnom žilom (Auerbach i Simberloff 1989).
Vrste iz roda lipa su široko rasprostranjene u europskim državama i Rusiji, gdje se posebno sade u ukrasne svrhe. Lipin moljac miner čini ozbiljne štete na ukrasnim lipama. Širi se i udomaćuje u nova područja i očekuje se u drugim europskim državama. Zato treba razmišljati o načinima kontrole njegove populacije. Istraživanja biotskih načina smanjivanja populacije lipinog moljca na osnovi autohtonog kompleksa njegovih parazitoida imaju dobre temelje za konkretnu upotrebu (Mey 1991, Yefremova i Mishchenko 2008).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 16 <-- 16 --> PDF

Zaključci
Conclusions
Lipin moljac miner je istočnoazijska, strana i invazivna vrsta u Europi koja se relativno brzo širi u novom okolišu.
Za naturalizaciju u Sloveniji bilo je potrebno kratko razdoblje. Od godine 2006. do danas je široko raširena po cijeloj Sloveniji, pojavljuje se na svim autohtonim vrstama lipa i nekim hibridima u urbanom prostoru (parkovi i park-šume).
Lipin moljac miner je bilo samo jednom pronađen u sastojini listopadnog drveća u blizini Kranja 2006. godine i na osnovi tog podatka možemo zaključiti da je lipin moljac danas u Sloveniji prisutan i u prirodnom okolišu, ali istraživanja lipinog moljca minera nismo proveli u prirodnom oklišu.
Godine 2011. utvrđena je visoka gustoća populacije lipinog moljca minera u Park-šumi Jesenkova pot u Ljubljani, a možemo zaključiti da su moguće pojave većih šteta u urbanom prostoru (parkovi i park-šume). Zato treba posvetiti pozornost istraživanju autohtonog parazitoidnog kompleksa lipinog moljca minera u Europi i u Sloveniji.
Zahvale
Acknowledgements
Zahvljujemo suradnicima Oddelka za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire BF (Danijel Borkovič) i Gozdarskega inštituta Slovenije (Vesna Rajh) za tehničku pomoć na terenu i pri mjerenju materijala. Isto tako za savjete pri statističkoj obradi podataka zahvaljujemo prof. dr. Srđanu Bojoviću s Univerziteta Beograd, Biološkog instituta Siniša Stanković.
Literatura
References
Auerbach, M.J., D. Simberloff, 1989: Oviposition Site Preference and Larval Mortality in a Leaf-Mining Moth, Ecol. Entomol., 14:131–140, St Albans.
Bednova, O.V., D.A. Belov, 1999: The Lime Leafminer (Lepidoptera, Gracillariidae) in Forest Plantations of Moscow and Adjacent Areas, Lesnoi Vestnik, 2:172–177, Moskva.
Buszko, J. H., Z. Šefrova, Z. Laštûvka, 2000: Invasive species of Lithocolletinae in Europe and their spreading (Gracillariidae), XII. European Congress of Lepidopterology SEL, Programe and Abstracts, Poland, 29^th May 2000, 91 p., Bialowieža.
Ermolaev, V.P., 1977: Eco-Faunistic Review of Leafminers (Lepidoptera, Gracillariidae) of the Southern Primorskii Territory, Trudy Zool. Inst. Ross. Akad. Nauk, 70:98–116.
Ermolaev, I. V., N. V. Motoshkova, 2008: Biological Invasion of the Lime Leafminer Lithocolletis issikii Kumata (Lepidoptera, Gracillariidae): Interaction of the Moth with the Host Plant, Entomologicheskoe Obozrenie, 87(1):15–25.
EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organisation) 2003 Phyllonorycter issikii (Lepidoptera: Gracillariidae – EPPO Alert List) NPPO of Germany, 2003–09 and 2003–12., http://www.eppo.org/.../Alert_List/.../Phyllonorycter_issikii, 10.2.2010
Essl, F., W. Rabitsch, 2002: Neobiota in Österreich, Federal Environment Agency – Austria, 432 p.
Hulme, P.E., W. Nentwig, P. Pyšek, V. Montserrat (ur), 2009: Handbook of alien species in Europe / DAISIE, Dordrecht, Netherlands, Springer, XXVIII, 399 p.
Jurc, M., 2011: Tujeroden lipov listni zavrtač Phyllonorycter issikii (Kumata, 1963) od leta 2006 tudi v Sloveniji, Novice iz varstva gozdov, 4:2–2, Ljubljana, dostupno na: http://www.zdravgozd.si/nvg/prispevek.aspx?idzapis=4–2 (4.11.2011).
Kozlov, M.V., Y.G. Koricheva, 1989: Distribution of Mines of Dendrophilic Moths of the Families Nepticulidae, Tischeriidae, and Gracillariidae (Lepidoptera) over the Food Plants, Vestnik LGU, 3(3):8–18.
Kozlov, M.V., 1991: The Lime Leafminer as a Pest of Linden, Zashchita Rast., 4:46.
Kozlov, M.V., Y.G. Koricheva, 1991: The Within-Tree Distribution of Caterpillar Mines, U: Y.N. Baranchikov, Y.N. Mattson, W.J. Hain, F.P.. Payne, T.L. (ur.), Forest Insect Guilds: Patterns of Interaction with Host Trees, U.S. Dep. Agric. For., 153:240–255.
Kullberg, J., A. Albrecht, L. Kaila, V. Varis, 2002: Checklist of Finnish Lepidoptera – Suomen perhostenluettelo, Sahlbergia, 6(2):45–190.
Kumata, T., 1963: Taxonomic Studies on the Lithocolletinae of Japan (Lepidoptera: (Gracillariidae), Part I, Insecta Matsumurana, 25(2):53–90.
Kumata, T., H. Kuroko, K.T. Park, 1983: Some Korean Species of the Subfamily Lithocolletinae (Gracillariidae, Lepidoptera), Korean J. Plant Prot, 22(3):213–227.
Lehmann, M., A. Stuebner, 2004: Recent Situation of Invasion by Phyllonorycter issikii in Brandenburg," in Proc. 1st Int. Cameraria Symposium. Cameraria ohridella and Other Invasive Leaf-Miners in Europe., March 24–27, 2004, p. 26. Prague.
Lopez-Vaamonde, C., B.Å. Bengtsson, A.Cama, H. Deutsch, G. Deschka, E. Kullaj, A. Lastuvka, Z. Lastuvka, D. Lees, J.D. Prins, S. Gomboc, P. Huemer, J. Langmaid, M. Mutanen, I. Sims, P. Triberti, C. Wieser, R. Rougerie, 2012: DNA Barcoding of European Gracillariidae Laef-Mining Moths, Third Slovenian Entomological Symposium with International Attendance, Maribor, 2012, 36., Maribor.
Noreika, R., 1998: Phyllonorycter issikii (Kumata) (Lepidoptera: Gracillariidaee) in Lithuania, Acta Zoologica Lituanica, Entomologia, 8(3):34–37.
Noreika, R., 1994: Two new species of Phyllonorycter Hiibner, 1822 from the Far East area (Lepidoptera: Gracillariidae), Phegea, 22: 105–113.
NPPO of Estonia, 2003–10, Phyllonorycter issikii (Lepidoptera: Gracillariidae – Lime leaf miner), Növényvédelem, 40(6):301–302.
Mattson, W., H. Vanhanen, T.Veteli, S. Sivonen, P. Niemelä, 2007: Few immigrant phytophagous insects on woody plants in Europe: legacy of the European crucible? Biol. Invasions, 9:957–974.
Matošević, D., 2007: Prvi nalaz vrste Phyllonorycter issikii i razprostranjenost invazivnih vrsta lisnih minera iz porodice Gracillariidae u Hrvatskoj, Rad. Šumar. inst. Jastrebar., 42(2):127–142, Jastrebarsko.
Matošević, D., M. Pernek, 2011: Strane i invazivne vrste fitofagnih kukaca u šumama Hrvatske i procjena njihove štetnosti, Šumarski list, posebni broj (2011): 264–271, Zagreb.
Mey, W., 1991: Über die Bedeutung autochthoner Parasitoiden-komplexe bei der rezenten Arealexpansion von vier Phyllonorycter Arten im Europa (Insecta, Lepidoptera, Hymenoptera), Mitt. Zool. Mus. Berlin, 67(1):178–194, Berlin.
Muus, T.S.T., J.H.H. Zwier, 2009: De Nederlandsenamen van de kleine vlinders (microlepidoptera) in Nederland en België, dostupno na: http://Microlepidoptera.nl. (15.8.2011).

ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 17 <-- 17 --> PDF

Roques, A., W. Rabitsch, J.Y. Rasplus, C. Lopez-Vaamonde, W. Nentwig, M. Kenis, 2009:Alien terrestrial invertebrates of Europe. U: Hulme P.E., W. Nentwig, P. Pyšek, M. Valà (Ur.) DAISIE, The Handbook of Alien Species in Europe, 63–70, Springer, Heidelberg.
Tomov, R. 2007: Pest status of alien leaf-mining moths (Lepidoptera) in Bulgaria, Plant Protection, 18:79–81.
Šefrová, H., 2002: Phyllonorycter issikii (Kumata, 1963)-Bionomics, Ecological Impact and Spread in Europe (Lepidoptera, Gracillariidae), Acta Univ. Agric. et Silvic. Mendel. Brun., 50(3):99–104, Brno.
Ureche, C., 2006: Invasive leaf miner insects in Romania, IUFRO Working Party 7.03.10 Proceedings of the Workshop 2006, Austria, p. 259–262, Gmunden.
Vet, L.E.M., M. Dicke, 1992: Ecology of Infochemical Use by Natural Enemies in a Tritrophic Context. Ann. Rev. Entomol., 37:141–172.
Walther, G-R., Roques, A., Hulme, P. E., Sykes, M.T., Pyšek, P., Kühn, I., Zobel, M., Bacher, S., Dukát, Z. B., Bugmann, H., 2009: Alien species in a warmer world: risks and opportunities, Trends in Ecology & Evolution, 24:686–693.
Wermelinger, B., 2011: La mineuse des feuilles du tilleul, 3/2011 Horticulture Romande p. 19.
Yefremova, Z.A., A.V. Mishchenko, 2008: The Parasitoid Complex (Hymenoptera, Eulophidae) of the Leafminer Phyllonorycter issikii (Kumata) (Lepidoptera, Gracillariidae) from the Middle Volga Basin, Zoologicheskii Zhurnal, 87(2):189–196, Moskva.

Summary
From 2007 to 2008, a study of presence of the lime leafminer (Phyllonorycter issikii) in Slovenia and an attack of different species of the genus Tilia (Tilia cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa, T. sp.1, T. sp. 2) in six ecological regions at 22 sites in urban areas was carried out. The aim of the study was to determine the extent of lime leafminer in Slovenia and investigate whether the localities, ecological region, hosts species and years affect the moth population density, the damage to the leaves, and the number and surface of mines in the leaves of different host plants. A total of 918 leaves were analysed; measuring the characteristics of leaves (average leaf area, total number of mines, the average size of mine) was done by scanning, and calculations with the program Digimizer 3.0.0.0., MedCalc Software. Ph. issikii is present throughout Slovenia. Damage to leaves and moth population density was greatest in the Pre-alpine, Pre-panonic and Alpine ecological regions; the largest mines were in the Pre-alpine, Alpine and Pre-panonic ecological regions. Among native limes, the most commonly damaged is T. cordata (91.47%), followed by T. platyphyllos (21.72%), then T. tomentosa (0.41%). By far the greatest damage was appearing on the hybrid lime T. sp.1 (512.5%). Damage to the leaves in the period of investigation was high: 87.8% on average; in 2007, it amounted to 116.3% in 2008 to 66.5%. The surface of mines in the leaves was higher in 2007 year than in 2008 (39.3 mm² compared to 21.4 mm²).
According to the size (surface) of mines, the results showed that there were statistically significant differences between sites in relation to surface of mines on a leaf. The largest surfaces of mines were in the leaves at the locations 19 (Vrt oddelka-Ljubljana), 20 (Pernica) and 21 (Ižakovci); there were significant differences between ecological regions in relation to the surface of mines on a leaf. Larger surfaces of mines were identified in the Pre-alpine region (92.2 mm²) and the Alpine region (59.6 mm²). There are significant differences between tree species in relation to surface of mines on a leaf; greater surfaces of mines were found on the leaves of T. sp.1 (165.3 mm²); finally there are significant differences between years in relation to surface of mines of the leaves. Surface of mines were larger in 2007 compared to 2008.
There were significant differences between sites in relation to the number of mines on a leaf; sites 19 (Vrta oddelka – Ljubljana) and 21 (Ižakovci) (5.1 and 3.9) stand out in this regard.
There were also significant differences between ecological regions in relation to the number of mines; the Pre-alpine region (2.9) is predominant. There were also significant differences between tree species in relation to the number of mines on a leaf; species 4 (T. sp.1) (5.13) stands out in this regard. Finally, there were significant differences between years in relation to the number of mines on a leaf. This number was higher in 2007.
Ph. issikii was discovered in Slovenia in 2006, but we assume that it appeared in Slovenia prior to 2006, considering the distribution of species throughout the country. Due to the relatively large amount damage to the host leaves, we believe that Ph. issikii is a significant pest species of the hosts from the genus Tilia in parks and trees in park-like forests in urban areas. This paper also gives recent data on the range and hosts of the lime leafminer; in Asia, it is indigenous in three countries, while in Europe it has expanded in 20 countries. In natural distribution, its hosts are local species of linden (Tilia spp.); in Europe its hosts are also linden hybrids, as well as exotic species of limes.
Key words: Phyllonorycter issikii; Tilia spp.; Europe; Slovenia