DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 86     <-- 86 -->        PDF

196 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012)


M. Glavaš: Štete na običnoj jeli uzrokovane bijelom
imelom.
Jelina imela je biljka svjetlosti koja obično dolazi na vrhovima
starih stabala Narušavanjem strukture jelovih sastojina, stabla
dobivaju više svjetlosti, imela se spušta u niže dijelove krošnje
i naseljava stabla sve manjih promjera. Jelama nanosi nesagledive
štete od smanjenja prirasta, umanjenja tehničke vrijednosti
drva, dovodi do fi ziološkog slabljenja stabala i njihove
predispoziceije za napad biotskih čimbenika itd., sve do sušenja
stabala i narušavanja stabilnosti ekosustava. Ona je značajan
čimbenik u gospodarenju s jelovim sastojinama i treba joj
posvetiti ozbiljnu pozornost.


I. Lukić: Da li kestenova osa listarica (Dryocosmus
kuriphilus) kao novopojavna vrsta u Hrvatskoj može
proširiti i/ili intenzivirati rak kestenove kore
(Cryphonectria parasitica)?
Ovo je prikaz rada našega studenta u obliku postera. Autor daje
osnovne podatke o novounesenom štetniku – kestenovoj osi
listarici i o gljivi C. parasitica – uzročniku raka kestenove kore.
Kestenova osa listarica je u Hrvatskoj prvi puta nađena 2010.


godine na kestenima kod Lovrana. Dans je proširena na više
lokaliteta na kestenovim sastojinama i u unutrašnjosti. Osa
stvara šiške koje se osuše, iza njih ostaje otvorena ranica. S druge
strane poznato je da navedena gljiva u kesten širi zarazu svojim
konidijama kroz rane. Povezanost gljive i ose otkrivena je u
Švi carskoj 2011. godine. Iz toga proizlazi da postoji mogućnost
intenzivnijeg širenja gljive. Ovaj se poster po svome sadržaju
može ravnopravno uvrstiti među ostale referate na simpoziju.


Zaključak


Iz sažetaka 13 izlaganja i jednoga postera, lako je zaključiti da
je tematika bila vrlo raznolika. Obuhvaćeni su suvremena gledišta
zaštite šuma u Hrvatskoj i zaštite bilja uopće. Velika ješteta da radu Šumarske sekcije nisu nazočili svi autori i koautori
prijavljenih referata, a pogotovo je uočen slab odaziv iz Hrvatskih
šuma i društvenih struktura koje upravljaju šumama.
Sigurno je da šumari svake godine daju značajan doprinos seminarima,
pa bi u smislu dodatnog obrazovanja za struku bilo
korisno da im nazoče njeni stručnjaci. Ostaje pitanje, da li smo
mi jedina struka kojoj se ne isplati dodatno obrazovanje? Kolegici
Mandici Dasović upućujemo čestitke na priznanju.


WORLD BIOENERGY 2012, JÖNKÖPING, SWEDEN


KONFERENCIJA I IZLOŽBA O BIOMASI ZA
ENERGIJU, 29–31. SVIBNJA 2012.G.


Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan


"Jönköping je bioenergijska prijestolnica svijeta", riječi su Miguela
Trossera u njegovom govoru na World Bioenergy skupu
2010. godine. Razloge je našao u opsegu događanja. Te je go-
dine, naime, 200 izlagača izlagalo svoje proizvode koje je vidjelo
4 000 posjetitelja, od kojih 550 sudionika konferencije.
Ukupno je bilo zastupljeno pedeset zemalja sa svih kontinenata,
a događanja je pratilo sto novinara iz petnaest zemalja.


Konferencija i izložba o biomasi za energiju održava se u Jönköpingu
svake druge godine. Ove će se godine na izložbi ponuditi
proizvodi, tehnike i usluge kompletnog bioenergijskog
sektora i to: proizvodnja goriva na bazi drva (peleti, drvni
ostaci, etanol i dr.), tehnike spaljivanja i rukovanje materijalom,
biogas, trgovanje, distribucija, transport i logistika, projekatna
i inžinjerska služba, savjetodavna služba, analiza i fi
nanciranje,
istraživanja, razvoj i gradnja te strukovne udruge,
mediji i upravljanje.


Na konferenciji su predviđene za raspravu teme: resursi i potencijali
bioenergije, postojano pridobivanje ostataka šumske
proizvodnje, biljke za energiju – mogućnosti za zemlje u razvoju,
politička podrška razvoju tržišta i inovacija, jamstvo
potrajnosti kod bioenergije, energija iz otpadnih izvora – (biogas,
toplina, struja i dr.), biorafinerije – optimiziranje lanaca,
izrada peleta – jačanje tržišta, nove tehnologije i nove sirovine,
industrijski razvoj i poslovni scenariji.


Ovom kratkom informacijom želim upoznati stručne krugove
zainteresirane za biomasu za energiju o jednom izuzetno aktualnom
skupu i izložbi te preporučiti uključivanje u događanja
u Jönköpingu. Time bi se obogatila naša još uvijek skromna
znanja o kompleksu područja bioenergije, a kroz povratne
informacije omogućilo njeno svrsishodnije uključivanje u
energetske tokove Hrvatske.


Izvor: FTI 1+2, 2012., www.worldbioenergy.com
Akademija šumarskih znanosti