DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 78 <-- 78 --> PDF |
188 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) jedan od najstarijih začina i bojila. Prema F. Kušanu (1956) tragove šafrana nalazimo na papirusima starih Egipćana, a zapise o njemu u Bibliji, kod Homera i Hipokrata. Zbog osebujnog mirisa i aromatskog okusa šafran je kao začin bio poznat u starih civilizacija kada je korišten i kao sredstvo za bojenje. Primjena u medicini mu je neznatna. Najviše se još upotrebljava u obliku tinkture kao lijek za smirenje. Uz proljetni šafran poznat je i onaj jesenski (jer cvate u jesen!) latinskog imena Crocus sativus, posve nepoznat u prirodi. "Čisti šafran" nekad se plaćao zlatom, a i danas je najskuplji začin u svijetu; njegova se cijena kreće do 15 eura (S. Kovačić, 2012). Za sve tri nabrojene i opisane proljetnice valja općenito pripomenuti da su to biljke koje rastu u listopadnim i mješovitim šumama diljem starog kontinenta, počevši od vlažnih nizina do gorskog i pretplaninskog područja. Preferiraju sunčane livade i proplanke, rubove šuma, svježa i hranjiva tla. Poglavito zbog njihova atraktivnog izgle da, a dijelom i ljekovitih svojstava, i visibaba i obični jaglac i proljetni šafran su zbog prečestog branja i sakupljanja postale vrlo prorijeđene biljke i ugrožene, pa su zakonom zaštićene. Posebno se to odnosi na visibabu kojom je prema CITES konvenciji svako trgovanje zabranjeno. Skupljanje za osobne potrebe nije ograničeno, dok se skupljanje u komercijalne svrhe nadzire sustavom izdavanja posebnih dopuštenja od strane nadležne Državne uprave za zaštitu prirode. ZEMLJA RISOVA Tijana Grgurić, dipl. ing. šum. U Karlovcu je u ponedjeljak, 20. veljače 2012. godine u 19 i 30, u prepunoj dvorani Gradskog kazališta "Zorin dom", održan multimedijalni dobrotvorni koncert za osnivanje Zaklade Martine Filjak: ZEMLJA RISOVA. Martina Filjak kao ambasadorica risa svoju misiju ispunjava i prikupljanjem sredstava za njegovo istraživanje i očuvanje. U tijeku su i pripremne radnje za osnivanje njezine Zaklade "Zemlja risova", koja će u najskorije vrijeme kao pravna osoba preuzeti provođenje svih inicijativa, te usmjeriti prva prikupljena sredstva prema ocjeni stručnjaka Državnog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva okoliša i zaštite prirode. Pijanistica Martina Filjak ubraja se među najdarovitije hrvatske glazbenike mlađe generacije. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na bečkom Konzervatoriju, a potom završila u renomiranoj klasi za soliste u Hannoveru. Pohađala je i majstorske tečajeve na prestižnoj Klavirskoj akademiji na jezeru Como u Italiji. Tijekom svog bogatog umjetničkog rada dobila je niz nagrada i priznanja, te održala koncerte gotovo po cijelome svijetu. Martinini interesi izvan područja glazbe uključuju ljubav prema prirodi. Sporazumom s Ministarstvom kulture republike Hrvatske krajem 2010. go- dine imenovana je ambasadoricom risa, s ciljem senzibilizacije javnosti za očuvanje te rijetke, strogo zaštićene i gotovo izumrle velike zvijeri. U programu koncerta sudjelovali su : Pijanistica Martina Filjak koja je izvela dvije kompozicije za klavir: Robert Schumann: Bečki karneval op.26 (1839.) i Sergej Prokofjev: Sonata Br. 2 u d-molu op.14 (1912.); glumac Vilim Matula koji je inetrpretirao odabrane dijelove bloga Vedrana Slijepčevića, dr.vet.med. iz "hrvatsko-slovenskog projekta" prekogranična suradnja u upravljanju, zaštiti i istraživanju dinarske populacije risa u Hrvatskoj ("Dina- Ris") 2007–2008. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Vedran Slijepčević, dr. vet. med., asistent na Veleučilištu u Karlovcu, koji je predstavio i interpretirao ključne znanstvene informacije o risu u Hrvatskoj. Mr. sc. Daniela Hamidović, stručni suradnik za kralješnjake u Državnom zavodu za zaštitu prirode, koja je predstavila brošuru Velike zvijeri u Hrvatskoj, te internetsku stranicu o velikim zvijerima u Hrvatskoj www.velikezvijeri.hr ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 189 U stanci su svi nazočni ispunjavali mali kviz o risu. Oni s točnim odgovorima sudjelovali su u nagradnoj igri u kojoj je Turistička agencija Zdenac života izvučenom sretniku omogućila dvodnevni boravak u NP Risnjak s Martinom Filjak i Vedranom Slijepčevićem u potrazi za risom. Ovaj akronim, koji proizlazi iz instituta "opće korisne funkcije šuma" kojega je ustanovio Zakon o šumama iz 1990. godine česta je tema napisa, rasprava i polemika stručnih, političkih (politikantskih) i interesnih skupina u našem dru štvu u po- sljednje vrijeme. Posljedica je to detronizacije ovoga dopri- nosa, koja je započeta njegovim 50 %-tnim ukidanjem zbog fi skalnog (parafi skalnog) rasterećenja gospodarstva, a o nje- govoj drugoj polovici, za sada alociranoj u "Hrvatskim šu- mama", navješćuje se izdvajanje iz ovog poduzeća u Agenciju pri Ministarstvu poljoprivrede (ne i šumarstva), jer po prvi puta šumarstvo nije utkano u naziv svog matičnog resora. Vje- rojatno će to biti učinjeno predstojećim izmjenama ZOŠ-a, ili pak, donošenjem potpuno novog Zakona o šumama. Kako će to biti pokazat će vrijeme koje dolazi, no, nakon stalne egzi- stencije ovog instituta u trajanju više od 21 godine, smatramda kao njegov predlagatelj u ZOŠ-u iz 1990. trebam reći što se u trenutku njegova ustanovljenja žaljelo postići, i zašto i danas smatram da se isti trebao ostaviti pri "Hrvatskim šumama" s neumanjenom stopom. Naime, opće je poznato da je političko-sigurnosna situacija, te 1990. godine, kada je Zakon o šumama donijet u Saboru, tražila koncentraciju nacionalnih resursa radi jačanja otpora agresiji koja je bila na vidiku. Osim toga, bilo je nužno izvršiti reinegraciju državnog šumarskog sektora (Baranja), kao i za- snivanje potrebne infrastrukture za gospodarenje šumama na kršu. Dakle, tim Zakonom ostvarena su oba ova nastojanja. Prvo, njime je ustanovljeno jedinstveno poduzeće "Hrvatske šume" sa sjedištem u Zagrebu, i drugo, istim je Zakonom osi- gurano trajno financiranje gospodarenja šumama na kršu (oko 400 000 ha) i to na način da je ustanovljen parafi skalni namet svim gospodarskim subjektima (koji su uostalom i korisnici OKFŠ-a) u Republici Hrvatskoj, na osnovicu njihovih ostva- renih ukupnih prihoda u tekućoj godini u iznosu 0,07 %. Da- kle, ovaj institut i njegova stopa proizišli su iz potrebe da se primarno osigura stabilno financiranje gospodarenje šumama na kršu, kao i da se pokriju troškovi koji nastaju iz potreba sanacije kalamiteta na gospodarskim šumama (sušenje jele, lužnjaka, sanacija požarišta i drugih katastrofa izazvanih abi- otskimčimbenicima). Do stope od 0,07 % na iznos UP gospo- darstva u RH došlo se na način, da se izračunati potrebni iznos za navedene namijene podijelio s pretpostavljenim UP gos- podarskih subjekata u nas, te 1990. godine. U kasnijim nove- lama ZOŠ-a ta je stopa smanjivana. U proteklih 21 godinu iz ovih je sredstava isfinancirana kadrovska i tehnička infrastruk- tura na kršu. Izgrađeno je na stotine kilometara šumskih i protupožarnih prometnica u gabaritima kamionskih cesta, a da o protupožarnim vlakama i ostalim putovima i ne govorim. Danas ove prometnice čine okosnicu uspješne požarne zaštite, i pravo je pitanje koliku bismo cijenu platili u požarima da tih prometnica nema. Napravljene su šumsko-gospodarske osnove i Programi gospodarenja tim šumama, sanirane su mnoge opožarene površine, kadrovski i tehnički strukturiranesu Uprave šuma na kršu, kao i njihove Šumarije itd. Gotovo stalna prisutnost sušenja jelovih šuma u nas, kao po- sljedica sve aridnije klime i štetnog onečišćenja zraka s poja- vom "kiselih kiša", sušenje hrasta lužnjaka zbog pada razine podzemnih voda i sl., zahtijevaju stručnu intervenciju i sana- ciju, a što su upravo ova sredstva uvelike omogućavala. Nada- lje, egzistiranje ovih sredstava na posebnom (namjenskom) računu u "Hrvatskim šumama" imalo je pozitivnu posljedicu na likvidnost sustava, a čije su se kondicije prenosile na do- maću drvnu industriju, dajući im povoljnosti u obliku kredi- OPET KROJE FUNKCIONIRANJE ŠUMARSTVA (OKFŠ) Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum. IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Challenges and opp ositions |