DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 64     <-- 64 -->        PDF

 
šume metodu razmjera dobnih razreda, a za preborne šume metodu normala. Dopunjen je 1985. godine. Izvori: NN 42/85, Meštrović i dr. 1989.
1983. godina. Zakon o šumama.
Posebno tretira šumskogospodarsko od šumskokrškog pod­ručja i ustanovljuje 9 šumskogospodarskih i 2 šumskokrška područja. Izvori: NN 54/83, Meštrović i dr. 1989.
1989. godina. Pro Silva Europa.
U Sloveniji je, uz nazočnost predstavnika iz Hrvatske, ute­meljena Pro Silva Europa – europska šumarska asocijacija koja okuplja promicatelje prirodi bliskog gospodarenja šumama. Pro Silva Croatia je dio ove asocijacije i djeluje kao sekcija Hrvatskog šumarskog društva. Izvori: www.prosilvaeuropa.org, www.sumari/prosilva/.
1990. godina. Ustav Republike Hrvatske i Zakon o šumama Republike Hrvatske.
U člancima 3., 52. i 69. Ustava Republike Hrvatske izražen je odnos prema šumama kao dobru od interesa koje ima osobitu zaštitu. Zakonom o šumama Republike Hrvatske od 4. prosinca 1990. godine šume su, osim onih u privatnom vlasništvu, proglašene državnim vlasništvom Republike Hrvatske. Ustanovljeno je jedinstveno šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske. Zakonom je uvedena odredba kojom po­duzeća i druge pravne osobe na teritoriju Republike Hrvatske plaćaju 0,07 % ukupnog prihoda u Fond za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Izvori: NN 56/90, 52/90.
1991. godina. Javno poduzeće Hrvatske šume.
"Hrvatske šume", javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o. Zagreb, osno­vano je na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s početkom rada 1. siječnja 1991. godine. Od 2002. godine djeluje kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Izvori: NN 41/90, www.hrsume.hr.
1995. godina. Pravilnik za uređivanje šuma.
Ovim je Pravilnikom jednoznačno određeno da je uređajni razred osnovna računska jedinica za koji se određuje cilj gospodarenja, trajanje ophodnje ili sječiva dob te šumskouzgojni radovi i etat. Uvodi se vrednovanje općekorisnih funkcija šuma. Izmijenjen je 1997. godine. Izvor: Meštrović i Fabijanić 1995.
1996. godina. Akademija šumarskih znanosti.
Akademija šumarskih znanosti utemeljena je 29. veljače 1996. godine. Okuplja šumarske znanstvenike radi poticanja i promicanja znanstvenoga rada u šumarstvu i uporabi drva, povezivanja šumarskih znanstvenika s kolegama iz srodnih znan­stvenih područja, upoznavanja javnosti sa šumarstvom te poticanja povezivanja i primjene znanstvenih postignuća s praksom. Izvor: Prpić 1998.
2006. godina. Šumarska savjetodavna služba.
Utemeljena je kao posebna javna ustanova za unapređenje stanja šumoposjedničih šuma. Prestala je s radom 2010. godine kada njezine ovlasti preuzimaju Hrvatske šume, d.o.o. Zagreb. Izvor: Trninić 2006.
2006. godina. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Osnovana je na temelju Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, objavljenim 24. veljače 2006. godine. Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova, skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svo­je poslove savjesno i u skladu sa zakonom, te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Izvori: NN 22/06, www.hkisdt.hr.
 
Zaključak
Conclusion
Šumarstvo se pojavljuje u XVIII. stoljeću. Njegova pojava obi­lježava treće razdoblje odnosa čovjeka i šume. Ono nastaje iz potrebe za održivim korištenjem šumskih resursa i očuvanjem šuma, nakon posljedica obešumljenja (nestanka izvora vode, pojave bujica, erozije tla, stvaranja goleti, opadanja plodnosti tla, pojave klimatskih ekstrema, gubitka šumskih resursa) koje su se pojavile zbog intenzivnih sječa u XVII. i u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Zato je šumarstvo definirano kao znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit čovjeka, društva i prirode. Šumarstvo se temelji na načelu potrajnosti (održivosti) koje je u struci definirano 1713. godine i do danas je ostalo jedini pravi primjer održivog razvoja i održivog gospodarenja.
Prvi pisani dokument koji regulira odnos čovjeka i šume u nas se pojavljuje u XII. stoljeću. Šumarstvo je u Hrvatskoj ustrojeno u drugoj polovici XVIII. stoljeća, u vrlo kratkom razdoblju. Počelo je prvom inventurom i kartiranjem šuma (1764.), osnutkom šumarija (1765. godine u gorskom području i 1773. godine u nizinskom području) i donošenjem prvog propisa sa zakonskom snagom (1769.). Tim je zakonom uvedeno potrajno gospodarenje šumama u Hrvatskoj. Osnutak prvih šu­ma­rija kao temeljnih jedinica ustrojstva struke može se uzeti kao službeni početak razvoja šumarstva u Hrvatskoj. Za tri godine hrvatsko šumarstvo će proslaviti velik jubilej – dva i pol stoljeća postojanja. Godine 1846. struka se okupila u okvirima staleške udruge Hrvatskog šumarskog društva koje 1877. godine po­činje izdavati znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarski list.
Razvoj struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja. Šumarstvo se u Hrvatskoj moglo učiti u strukovnoj školi već od 1860., a studirati na Sveučilištu u Zagrebu od 1898. godine, nakon teologije, filozofije i prava. Šumarstvo je složena djelatnost u kojoj se isprepliću biološka, ekološka, tehnička i gospodarska komponenta. Zato u programima visokoškolske šumar­ske nastave treba tražiti početke nekih znanstvenih područja u nas.