DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 62     <-- 62 -->        PDF

 
1908. godina. Geodetski tečaj.
Akademske godine 1908/1909. na Šumarskoj akademiji us­tro­jen je geodetski tečaj za "teoretsko i praktično obrazovanje geodeta". To je početak visokoškolske nastave geodezije na Sveučilištu u Zagrebu. Izvor: Kušan 1998.
1919. godina. Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počeo je s radom 1. listopada 1919. godine. Šumarski odjel Gos­po­darsko-šumarskog fakulteta sljednik je Šumarske akademije. Profesor uzgajanja šuma, prof. dr. Andrija Petračić, imenovan je prvim dekanom Fakulteta za akad. godinu 1919/1920. Gospodarsko-šumarski fakultet (kasnije Poljoprivredno-šumarski fakultet) djelovao je do odvajanja 1960. godine. Izvor: Matić 1998c.
1921. godina. Zagrebačka škola uzgajanja šuma.
Na Gospodarsko-šumarskom fakultetu utemeljena je 14. ožujka 1921. godine Katedra za uzgajanje šuma, danas Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti Zavod pro­miče i razvija načela prirodnog gospodarenja šumama, u nas poznatija kao zagrebačka škola uzgajanja šuma. Izvor: Anić 2011.
1922. godina. Sylva Méditerranéea.
U Marseilleu je, uz nazočnost predstavnika iz Hrvatske, osnovana asocijacija mediteranskih šumara. Asocijacija od 1948. godine djeluje u sklopu Organizacije ujedinjenih naroda za poljoprivredu i prehranu (FAO) kao Komisija za koordinaciju mediteranskih šumarskih pitanja. Izvor: Meštrović 2011.
1923. godina. Prvi doktorat šumarstva na Sveučilištu u Zagrebu.
Prvi doktorat na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sve­učilišta u Zagrebu obranio je 4. lipnja 1923. godine Josip Balen, kasnije sveučilišni profesor, pod naslovom "Bura i njezino značenje za pošumljavanje krasa", pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. Andrija Petračić i prof. dr. Aleksandar Ugrenović. Izvori: Matić i Bezak 1998, Matić 2001.
1926. godina. Glasnik za šumske pokuse.
Glasnik za šumske pokuse spada među najstarije znanstvene publikacije Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik mu je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prvi je broj tiskan 1926. godine. U njemu je objavljeno osam znanstvenih članaka o problematici sušenja posavskih hrastika. Izvor: Vukelić i Anić 1998.
1929. godina. Zakon o šumama.
Prvi jedinstveni Zakon o šumama za kraljevinu Jugoslaviju donijelo je Ministarstvo šuma i ruda. Zakonom se propisalo izdvajanje 20 % prihoda državnih šuma za pošumljavanje. Izvor: Ugrenović 1930.
1931. godina. Uputstva za uređivanje državnih šuma.
Na temelju Zakona o šumama donešena su Uputstva za ure­đivanje državnih šuma. Za visoke regularne šume propisana je metoda dobnih razmjera, a za visoke preborne šume kontrolna metoda. Izvor: Meštrović 1978.
1937. godina. Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama.
Po tom Uputstvu temelj za određivanje prihoda u prebornoj šumi je minimalna drvna zaliha nakon sječe i debljinska struktura drvne zalihe. U Hrvatskoj se Uputstvo upotrebljavalo do 1961. godine. Izvor: Meštrović 1978.
1945. godina. Zavod za praktična šumarska istraživanja.
Zavod za praktična šumarska istraživanja osnovan je 1945. godine sa sjedištem u Zagrebu. Ubrzo prerasta u Institut za šumarska i lovna istraživanja, preteču današnjega Hrvatskog šumarskog instituta. Izvor: Gračan 1992.
1946. godina. Srednje šumarske škole.
Srednje šumarske škole utemeljene su 1946. godine u Glini i Drnišu. Prva je godinu dana kasnije preseljena je u Karlovac gdje i danas djeluje kao Šumarska i drvodjelska škola. Škola iz Drniša preseljena je 1948. godine u Split gdje je utemeljena Šumarska škola za krš. Ona prestaje s radom 1965. godine. Izvor: Meštrović 2011.
1946. godina. Privremena uputstva za inventarizaciju šuma.
Osnova zadaća ovih Uputstava bila je utvrditi stanje šuma nakon drugog svjetskog rata i sastaviti program radova za idućih 20 godina. Izvori: Meštrović 1978, Meštrović i dr. 1989.
1947. godina. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
U Institutu djeluje Odjel za šumarstvo koji se bavi problematikom utjecaja šumske vegetacije na zaštitu tla od erozije, utjecajem ispaše i brsta koza na devastaciju šumske vegetacije i degradaciju tla na kršu, izborom šumskih vrsta i metodama pošumljavanja te unapređenjem proizvodnje biomase šumskih ekosustava Sredozemlja. Izvor: Meštrović 2011.
1947. godina. Zakon o proglašenju šuma općenarodnom imovinom.
Na temelju Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom, šume i šumska zemljišta zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina prelaze pod upravu kotarskih narodnih odbora, odnosno Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Njime je došlo do temeljite izmjene u strukturi šumskog posjeda, pa je državnih obraslih i neobraslih šumskih površina 76 %, a privatnih 24 %. Taj je odnos u sličnom iznosu održan do danas. Izvor: NN 36/47.
1947. godina. Opći zakon o šumama.
Vrijedio je na području bivše Jugoslavije, za sve šume, bez obzira na vlasništvo. Izdvaja se uprava državnih i imovnih