DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 60     <-- 60 -->        PDF

 
Kor­ču­lanskom statutu iz 1214., Splitskom statutu iz 1240., Dub­ro­vačkom statutu iz 1272. godine, kasnije i drugima. Izvori: Strohal 1911, Karlić 1915, Cvitanić 1987.
1514. godina. Zbirka običajnoga prava Tripartitum.
Među najstarije pravne dokumente ubraja se zbirka običajnoga prava Tripartitum Opus Iuris Consuetudinarii Inclyti Regni Hungariae mađarskoga pravnika Istvána Werbőczya. Između ostaloga, sadrži propise o korištenju i čuvanju šuma koji se odnose na Slavoniju, Srijem i Baranju. Izvori: Klepac 1998a, Rady 2003.
1569. godina. Mletački providur za drvo i šume.
Nakon što je zagospodarila našim priobaljem, Mletačka Republika je imenovala nadstojnika ili providura za drvo i šume. Godine 1569. osniva se Magistrato dei Provveditori sopra le legne dell’Istria, Dalmazia e Quarnero detto anche Collegio delle legne ili Uprava providura za drvo Istre, Dalmacije i Kvarnera ili Kolegij za drvo. Izvori: Jedlowski 1976, Meštrović i dr. 2011.
1646. godina. Korčulanski ceh korisnika drva.
Da bi se spriječile velike šumske štete koje su registrirane na otoku Korčuli, a posebno u Blatu, generalni providur Lunardo Foscolo svojom naredbom od 16. kolovoza 1646. godine osniva u tom mjestu ceh korisnika drva ili Scuola dei boschieri, u koji su se morali upisati svi koji se bave sječom šume i trgovinom drvom. Izvor: Jedlowski 1965.
1713. godina. Potrajno ili održivo gospodarenje šumama.
Hans Carl von Carlowitz autor je knjige objavljene 1713. godine pod naslovom Sylvicultura oeconomica, oder haußwirthliche Nachricht und Naturmäßige Anweisung zur wilden Baum-Zucht ili Sylvicultura oeconomica, ili gospodarska poruka i upute za prirodni uzgoj divljih stabala. Ta se knjiga smatra prvom sveobuhvatnom raspravom o šumarstvu u kojoj je definirano načelo potrajnosti. Načelo potrajnosti u šumarstvu do danas je ostalo jedini pravi primjer održivog razvoja. Izvori: von Carlowitz 1713, Grober 1999, Glavač 1999.
1755. godina. Grimanijev zakon.
Odredba o uređenju zemljišnih odnosa u Dalmaciji ili Grimanijev zakon izdan je 1755. godine za zadarski kotar na talijanskom jeziku i 1756. godine za kninsko okružje, na hrvatskom i talijanskom jeziku. U svojih 28 točaka, uz ostalo, sadržavao je i odredbe o paši i držanju koza, sadnji duda, badema i kestena, održavanju komunikacija, izvora, zdenaca i bunara. Od­re­đivao je zabranu puštanja koza na obradivo zemljište i u šumu. Izvor: Soldo 2005.
1764. godina. Prvi opis i karta šuma.
Tijekom 1764. i 1765. godine izrađeni su prvi opis i karta šuma nekadašnje ličke, otočke i ogulinske pukovnije Vojne granice. Šume su kartirane u mjerilu 1 : 3880. Izvori: Kosović 1915, Lapaine i Kljajić 2009.
1765. godina. Prve šumarije.
Na temelju prvog opisa i karte šuma obavljena je prva razdioba šuma na okružja, šumarije i čuvarije. Prve šumarije utemeljene su u Krasnu za otočku pukovniju koja djeluje i danas, Oštarijama za ličku pukovniju i na Petrovoj gori za ogulinsku pukovniju. Red Isusovaca i šumarsko osoblje kutjevačkih posjeda zaslužni su za utemeljenje vjerojatno prve šumarije u Slavoniji 1773. godine. Izvori: Klepac 1998a, Ivančević 2000, Matić 2011, Vranić 2011.
1767. godina. Šumski red Trgovačke intendance u Trstu.
Odnosio se na područja Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Neke postavke iz tog pravnog akta aktualne su i danas, primjerice da je šuma s obzirom na velike areale i dugotrajnost proizvodnje javno dobro, zatim da šuma ne može biti predmet neograničenog bogaćenja pojedinaca i da pripada budućim, a ne današnjoj generaciji. Izvori: Frančišković 1964, Peremin 1993.
1769. godina. Prva zakonska uredba o šumama.
Austrougarska carica Marija Terezija objavila je 22. studenog 1765. godine zakonski dokument koji sadrži 55 članaka. Smatramo ga našim prvim zakonom o šumama, prvom instrukcijom za uređivanje šuma i prvim udžbenikom šumarstva. Njime je uvedeno potrajno ili održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj. Izvor: Meštrović 1995.
1777. godina. Morosinijev katastar šuma Istre.
Mletačka Republika izrađuje prve oblike katastra šuma u našem priobalju već od 1584. godine. Posljednje sačuvano izdanje iz 1775/76. godine po autoru nosi naziv Morosinijev katastar šuma Istre. Spada među najstarije katastre te vrste. Između ostaloga, sadrži niz propisa za uzgajanje i čuvanje šuma. Među razlozima donošenja ovog dokumenta navodi se spriječiti "sctete stabla Duuba, rasadä, busa i malih stabla" i da budu "ucjuvate Dubrave od iskoreniah i pri´j zetiah" u cilju osiguranja "obilne plode dobrih Duubä potribitih za morske potribe". Izvori: Piškorić 1981, Slukan-Altić 2000, Meštrović i dr. 2011.
1806. godina. Pošumljavanja u doba francuske uprave.
Francuska uprava uvela je strogi red i brzo kažnjavanje svih protupravnih postupaka, osobito šumske krađe. Pod upravom generalnog providura Vincenza Dandola krš se intenzivno pošumljavao. Naredbom iz 1806. godine strogo je zabranio krčenje šume, loženje vatre u šumi i izvoz drva. Izvori: Marčić 1956, Meštrović i dr. 2011.
1813. godina. Carsko-Kraljevsko šumarsko učilište u Mariabrunnu kraj Beča.
Među prvim studentima učilišta bili su hrvati Franjo Šporer, Antun Tomić, Josip Ettinger, Mijo Vrbanić, Franjo Čordašić i Antun Stanković. Bili su to prvi šumarski stručnjaci iz Hrvatske s diplomom visokog učilišta šumarstva. Izvor: Meštrović 1998.