DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Značajniji događaji iz povijesti šumarstva u Hrvatskoj Important events in the history of forestry in croatia Igor Anić, Šime Meštrović, Slavko Matić Sažetak U radu su popisani događaji koji su obilježili povijest odnosa čovjeka i šume, a posebice povijest šumarstva u Hrvatskoj. Za svaki su događaj navedeni kratka značajka i izvori podataka. Prvi pisani dokument u kojemu se regulira odnos čovjeka prema šumi potječe iz XII. stoljeća. Osnutak prvih šumarija 1765. godine može se uzeti kao službeni početak razvoja šumarstva u Hrvatskoj. Prvi zakon o šumama kojim je ujedno uvedeno potrajno gospodarenje šumama donesen je 1769. godine. Godine 1846. struka se okupila u staleškoj udruzi Hrvatskog šumarskog društva. Razvoj struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti. Šumarstvo se u Hrvatskoj moglo učiti u strukovnoj školi već od 1860., a studirati na Sveučilištu u Zagrebu od 1898. godine. Od 1877. godine neprekidno se izdaje znanstveno-stručni i staleški časopis Šumarski list. Svaka vlast je shvaćala značenje šuma i šumarstva, pa je zato pažljivo o njima skrbila i promišljala. Ne čudi stoga niz zakona i podzakonskih uredbi, propisa, naputaka i odredbi koji se odnose na gospodarenje šumama, a koji se u radu spominju. Donedavno se to očitovalo i kroz resorno ministarstvo koje je uvijek u svom imenu nosilo riječ "šuma" ili "šumarstvo". Ključne riječi: povijest šumarstva, Hrvatska Uvod Introduction Čovjek je oduvijek bio povezan sa šumom. Njegov odnos prema šumi može se promatrati kroz četiri razdoblja (Matić 1990, Meštrović i dr. 2011). Prvo razdoblje odnosi se na vrijeme kada je čovjek uzimao iz šume koliko mu je i što trebalo, bez plana i ograničenja. Drugo razdoblje obilježava plansko korištenje šuma i šumskih resursa. Počinje u XII. stoljeću s pojavom statuta dalmatinskih gradova koji sadrže odredbe o čuvanju šuma. Treće razdoblje odnosa čovjek–šuma počinje u XVIII. stoljeću, s pojavom i razvojem šumarstva kao znanosti i struke o gospodarenju i očuvanju šuma. U drugoj polovici XX. stoljeća ulazimo u četvrto razdoblje odnosa čovjeka prema šumi u kojemu se sagledava višestruka uloga šumskog ekosustava za život, opstanak i razvoj svih živih bića te razvija višenamjensko progresivno gospodarenje šumskim ekosustavom. Namjera je ovog članka popisati značajnije godine i događaje koji su obilježili povijest odnosa čovjeka i šume, a posebice povijest šumarstva u Hrvatskoj. Svaki je događaj opisan kratkom značajkom, uz navođenje izvora podataka. Svrha članka je ukazati na hrvatsku tradiciju struke, obrazovanja i znanosti o šumama i šumarstvu. To je jedna od posebnosti koju unosimo u Europsku uniju i koju su generacije znale očuvati i pažljivo promišljati, vodeći računa o potrajnosti šuma i dobru hrvatskoga naroda. Istodobno, ovime dajemo prilog i poticaj razvoju povijesti šumarstva koja se kao izborni kolegij predaje na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pregled značajnijih događaja i njihove značajke An overview of important event’s and their features 1103. godina. Statut lige kotara ninskoga, kasnije i statuti drugih primorskih gradova. Statut lige kotara ninskoga iz 1103. godine je među najstarijim pisanim izvorima hrvatskoga prava. U dokumentu se nalazi i odredba o šumskoj krađi: 21. Koi pokrade drva ali koe ostalo drvje, kakvo me drago budi, budi kaštigan L. 30 i čoviku da vrati štetu i tradbu. Propise povezane sa šumom može se pročitati i u statutima drugih primorskih gradova, primjerice Prof. dr. sc. Igor Anić, prof. dr. sc. Šime Meštrović, akademik Slavko Matić, Akademija šumarskih znanosti, Trg Mažuranića 11, 10000 Zagreb, anic@sumfak.hr |