DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 40     <-- 40 -->        PDF

 
Rhim S.J., C.B. Lee, W.H. Hur, Y.S. Park, S.Y. Choi, R. Piao, W.S. Lee, 2003: Influence of roads on small rodents population in fragmented forest areas, South Korea. Journal of Forestry Research, 14(2): 155–158.
Ricklefs R.E., 2008: Desintegration of the ecological community. The American Naturalist, 172: 741–750.
Robinson C.T., K. Tockner, J.V. Ward, 2002: The fauna of dynamic riverine landscapes. Freshwater Biology, 47: 661–677.
Romanowski J., D. Dudek, K. Kowalczyk. 2008: The role of islands in maintaining the connectivity of habitat for mammals in middle Vistula river valley. Ecohydrology & Hidrobiology, 8: 411–418.
Sirotnak J.M., 2000: Direct and indirect effects of herbivores on nitrogen dynamics: voles in riparian areas. Ecology, 81: 78–87.
Suchomel J., 2008: A contribution towards the knowledge of the effect of small mammals on the regeneration of forest trees in selected stands of the Keleč Upland (Czech Republic). Acta Universitatis Agriculturae et Silviculturae Mendelianae Brunensis, LVI: 267–270.
Wiens J.A., 1989: Spatial scaling in ecology. Functional Ecology 3: 385–397.
Wiens J.A., N.C. Stenseth, B. Van Horne, R.A. Ims, 1993: Ecological mechanism and landscape ecology. Oikos, 66: 369–380.
Wijnhoven S., G. van der Velde, R.S.E.W. Leuven, A.J.M. Smits, 2005: Flooding ecology of voles, mice and shrews: the importance of geomorphological and vegetational heterogeneity in river floodplains. Acta Theriologica, 50: 453–473.
Wijnhoven S., G. van der Velde, R.S.E.W. Leuven, A.J.M. Smits, 2006: Modelling recolonisation of heterogenous river floodplains by small mammals. Hydrobiologia, 565: 135–152.
Zar J. H., 1996: Biostatistical analysis. Prentice-Hall International, Inc: 662
Závoczky Sz., 2005: Hydroelectricity or national park? Natura Somogyiensis, 7: 5–9.
Sažetak:
Sitni sisavci igraju značajnu ulogu u poplavnoj šumi (Cockle & Richardson 2003), s obzirom da su primarni plijen mnogim grabežljivcima (Kelsey & West 1998, Hanski et al. 2001), preko selektivne herbivorije i rasprostiranja sjemena neki od njih utječu na sastav biljnih zajednica, pa čak i na plodnost tla (Sirotnak 2000), a preko ishrane i kopanja podzemnih tunela imaju ulogu u mreži ishrane (Wijnhoven et al. 2005, 2006). Sitni sisavci važni su čimbenici u obnovi šuma (Heroldová 2007, 2008, Suchomel 2008). Isto tako važan vanjski čimbenik okoliša u ekosustavu poplavne šume su periodične poplave, koje negativno djeluju na populacije sitnih sisavaca, s obzirom da rezultiraju velikom smrtnošću, a prisutnost sitnih sisavaca ograničavaju na uzdignutije terene (Pachinger & Haferkorn 1998, Andersen et al. 2000, Wijnhoven et al. 2005). U ovome radu prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja prostorne distribucije sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz rijeku Dravu. Rijeka Drava, kao ekološki koridor i kontinuirani sustav staništa, ugrožena je utjecajima čovjeka (npr. iskapanje šljunka i pijeska, gospodarenje šumama kao što su sječa i krčenje šuma), unatoč tomu što je rijeka cijelom dužinom dio Nacionalnog Parka Dunav-Drava i pripada mreži Natura 2000.
Sitni sisavci lovljeni su klopkama-živolovkama, a korištena je metoda ulov-markiranje-ponovni ulov (capture-mark-recapture – CMR) s intervalima lovljenja od pet noći. Uzorkovanje je provedeno u blizini sela Vízvár, uz Dravu u poplavnoj mekoj lišćarskoj šumi vrbe i topole (Salici-Populetum) (46°5’N, 17°13’E). Na prostoru između rijeke Drave i riječne terase, u poplavnoj šumi koju presjeca šumski put, postavljeno je šest linijskih transekata sa po10 klopki. Transekti su bili udaljeni jedan od drugog 10 m, a pružali su se s jedne strane u smijeru paralelno s Dravom, okomito na šumski put, a s druge strane puta u smijeru riječne terase (Slika 1). Monitoring je obavljan u razdoblju između dva iznimno visoka vodostaja (studeni 2000 i lipanj 2004), u usporedbi s proljetnim i jesenjim srednjim vodnim valom, karakterističnim za Dravu.
U statističku analizu uvrstili smo 4 karakteristične vrste koje su bile prisutne u sve tri godine istaživanja. Šumska rovka Sorex araneus (Linnaeus, 1758) bila je stalno prisutna i s relativno većom abundancijom bili su prisutni primjerci triju vrsta glodavaca: prugasti poljski miš Apodemus agrarius (Pallas, 1771), žutogrli šumski miš Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) i riđa voluharica Myodes glareolus (Schreber, 1780). Istraživali smo vezanost ovih četiriju dominantnih vrsta za prostor u šumi sa dvije strane šumskog puta, povezanost vrsta u prostoru, kao i udaljenost kretanja jedinki koje pripadaju populacijama ovih vrsta.
U razdoblju od 2001. do 2003. godine zabilježili smo prisutnost 5 vrsta rovki i 5 vrsta glodavaca. Zajednica sitnih sisavaca u poplavnoj šumi, kao i vrijednosti abundancije pojedinih vrsta razlikovala se u trima godinama istraživanja (Tablica 1). Tijekom tri godine determinirano je 949 jedinki sitnih sisavaca, a broj jedinki ulovljenih u različitim godinama statistički se razlikovao. Usporedba vrijednosti ulova s visinom vodostaja, ukazuje na mogućnost da je na iznimno velik broj ulovljenih primjeraka tijekom 2002. godine utjecao ekstremno nizak vodostaj rijeke Drave u siječnju (38.06 mBf), što je bio najveći pad vodostaja u razdoblju između dviju poplava (Slika 2). Pomoću Kruskal-Wallis testa pokazane su u svakoj godini značajne razlike između vrijednosti učestalosti četiriju istraživanih vrsta. Uspoređujući podatke