DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 23 <-- 23 --> PDF |
varijabilnost prsnog promjera podjednako je dobro objašnjena s oba skupa nezavisnih varijabli. Do istog zaključka dolazi se i ukoliko se usporede iznosi pogreške procijene prsnih promjera pojedinih modela (dM1, dM2) po vrstama drveća iskazane kroz korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE). Za hrast kitnjak, RMSE modela dM2 za 0,52 cm je veći od RMSE modela dM1, dok je kod obične bukve RMSE modela dM2 veći za 0,79 cm u usporedbi s RMSE modela dM1. Kod običnog graba i crne johe RMSE oba modela su podjednake, tj. neznatno se razlikuju (tek u trećoj decimali). Usporede li se koeficijenti determinacije između modela pojedinih vrsta, uočljivo je da kod oba modela, najveći koeficijent determinacije imaju modeli obične bukve (tablice 2 i 3). Ovdje se može pretpostaviti da je glavni razlog pravilnija i homogenija struktura bukovih sastojina, u odnosu na sastojine ostalih vrsta drveća, čime je i odnos prsnog promjera i dimenzija krošanja čvršći, što je vidljivo i iz rezultata parcijalne korelacije (tablica 1). Promatraju li se procijenjeni korijeni srednje kvadratne pogreške, vidljivo je da najveći iznos RMSE kod oba modela imaju modeli hrasta kitnjaka, a potom obične bukve. Jedan od razloga je i taj što stabla navedenih vrsta drveća dosežu veći raspon prsnih promjera (kitnjak do 60 cm, bukva do 80 cm) pa je i mogućnost pogreške procjene veća. Nasuprot njima, stabla običnog graba i crne johe imaju znatno manji raspon prsnih promjera (grab do 47 cm, joha do 45 cm). Također, uočljivo je da su iznosi RMSE kod svih modela, osim kod hrasta kitnjaka, manji od 5 cm, dok su kod kitnjaka tek neznatno veći od 5 cm. Visoka povezanost (korelacija) između terenski izmjerenih i modelima procijenjenih prsnih promjera, za sve vrste drveća, te za oba modela (dM1 i dM2), vidljiva je i iz grafičkih prikaza na slici 3. Pravci izjednačenja oba modela kod svih vrsta slično su položeni, a kod johe i graba gotovo istovjetno. Na slici 4 grafički su prikazana odstupanja modelima procijenjenih prsnih promjera u odnosu na terenski izmjerene prsne promjere. Odstupanja su izračunata kao razlika modelom procijenjenih i terenski izmjerenih prsnih promjera i prikazana su za svako pojedinačno stablo korišteno u izgradnji pojedinog modela. Iz prikaza je vidljivo da se najveći dio odstupanja kod svih vrsta nalazi u rasponu od ±5 cm, dok se značajan dio odstupanja nalazi u rasponu ±2,5 cm. Navedeno je vidljivo |