DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Točnije, uslijed međusobnog preklapanja dijelova krošanja susjednih stabla fotogrametrijskom izmjerom često dolazi do podcjenjivanja promjera ili površine projekcije krošnje u usporedbi s terenskom izmjerom. Zbog toga se za potrebe fotogrametrijske izmjere modeli procjene prsnih promjera najčešće izrađuju na temelju terenski izmjerenog prsnog promjera i fotogrametrijski izmjerenog promjera ili površine projekcije krošnje. Dakle, stablo kojemu je na terenu izmjeren prsni promjer, i GPS prijemnikom snimljen položaj, potrebno je pronaći na aerosnimkama i izmjeriti mu krošnju. Pri tomu su kod pronalaska stabla na aerosnimkama moguće pogreške, jer i najtočniji GPS prijemnici u gustim sklopljenim sastojinama imaju određena odstupanja. Stoga smo se u ovom istraživanju u izgradnji modela procjene prsnih promjera odlučili koristiti terenski izmjerene promjere krošanja, ali na način da smo mjerili samo onaj dio krošnje za koji se pretpostavlja da je vidljiv na aerosnimkama, tzv. vidljivi dio krošnje. Na taj način moguće je utvrditi odstupanja modela procjene prsnih promjera kada koristimo terenske izmjerene promjere krošanja i visine stabala i modela kod kojega koristimo promjere krošanja, površine projekcije krošanja i visine stabala dobivene fotogrametrijskom izmjerom. Za izmjeru je korištena promjerka od 100 cm s milimetarskom podjelom za izmjeru prsnih promjera, ultrazvučni visinomjer Vertex III za izmjeru visina, te ultrazvučni daljinomjer Vertex III i trasirke za izmjeru projiciranih promjera krošanja na tlo. Na temelju terenski izmjerenih strukturnih elemenata sastojina izračunate su varijable; prsni promjer (d1,30), promjer krošnje (D), površina projekcije krošnje (P), i visina stabla (h) potrebne za izradu regresijskih modela te je formirana baza podataka. Prije same izrade regresijskih modela provedena je parcijalna linearna korelacija kako bi se utvrdilo da li su sve nezavisne varijable (D, P, h) planirane u izgradnji modela statistički značajne. Višestrukom linearnom regresijskom analizom izrađena su dva regresijska modela procjene prsnih promjera glavnih vrsta drveća. |