DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 117     <-- 117 -->        PDF

E) RASPRAVA PO IZVJEŠĆIMA I ZAKLJUČCI


Nakon rasprave sva izvješća jednoglasno su prihvaćena


Ad. 4.


Predloženo je da se 116. redovita sjednica Skupštine Hrvatskoga
šumarskoga društva održi na sam Dan hrvatskoga šumarstva
20. lipnja 2012. godine u dvorani Novinarskog
doma. Predsjednik mr. sc. Petar Jurjević za stručnu temu
skupštine predložio je izlaganje predsjednika Uprave tvrtke
Hrvatske šume d.o.o. mr. sc. Ivana Pavelića, na temu aktualni
trenutak tvrtke. Kako smo pred izradom novog Zakona o
šumama moguća je i rasprava na tu temu, s time da predlagač
iznese osnovne postulate prijedloga novog Zakona i što
nam on donosi s obzirom na postojeći Zakon. O samom naslovu
stručne teme povela se rasprava u kojoj su sudjelovali
prof. dr. sc. Ivica Grbac, dr. sc. Dijana Vuletić, izv. prof. dr.
sc. Ivica Tikvić, Darko Posarić, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović
i prof. dr. sc. Igor Anić. Zaključeno je da se stru čnatema održi pod naslovom Šumarstvo hrvatske na pragu EU.


Tajnik Damir Delač, dipl ing. predložio je da se na 116.
Skupštini dodijele priznanja ljudima koji su godinama
uspješno radili na popularizaciji šumarske struke i to: nedavno
umirovljenim glavnim urednicima i novinarima časopisa
Hrvatske šume Zlatku Lončariću i Miroslavu Mrkobradu;
novinarki Hrvatskog radija Tanji Devčić čija Zelenaminuta svakodnevno promiče šumarsku struku i Željku Gubijanu
autoru projekta bjelovarskog salona fotografi ja Šuma
okom šumara, koji sve više postaje prepoznatljivo obilježje
hrvatskog šumarstva. Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Ad 5.


Stjepan Blažičević, dipl. ing. osvrnuo se na sadašnje stanje hrvatskoga
šumarstva tj. tvrtke Hrvatske šume d. o.o. Naglasioje da ovo govori kao član HŠD-a i predsjednik ogranka Požega,
a ne kao voditelj UŠP Požega. Nova Uprava poduzeća
ponaša se kao da ništa od šumarstva prije nje u Hrvatskoj nije
postojalo. Njena politika zasniva se samo na restrikcijama i
prijetnjama otkazima. Ljudi su na terenu s pravom zabrinuti
za svoju budućnost. Boji se da je to uvod u scenarij uništavanja
poduzeća i rasprodaje hrvatskih šuma i pita se koja je u
tome stvarna uloga predsjednika Uprave Hrvatskih šuma


d.o.o. mr. sc. Ivana Pavelića, prvog direktora koji nije šumarske
struke. Traži od HŠD-a da oštrije reagira na ta događanja
i naglašava potrebu aktualizacije problema putem sredstava
javnog informiranja. Na učestale aferaške članke u hrvatskom
tisku o Hrvatskim šumama d.o.o. najčešće nitko ne reagira.
Zadatak svih šumarskih institucija je da kroz medije govore u
svemu što šumarska struka godinama čini za očuvanje naših
šuma.
Akademik Slavko Matićnajavio je intervju koji je na temu aktualnog
trenutka hrvatskog šumarstva u radio emisiji "Z kao
zemlja" dao novinarki Tanji Devčić, gdje je između ostalog
istaknuo opasnost davanja koncesija na šume i šumska zemlji


ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 227


šta, prodaju šuma, kao i posljedice smanjenje naknade za
OKFŠ. Istaknuo je bojazan za negativne posljedice obnove
hrastovih šuma sadnjom biljaka u polipropilenskim štitnicima
tzv. Tulijevim cijevima.


Dr. sc. Dijana Vuletić komentirala je pojavljivanje u medijima
i predložila je da se po potrebi plati prostor za objavljivanje
svojih stavova u tisku i to ne samo u zagrebačkim medijima,
nego i u lokalnim glasilima cijele Hrvatske, gdje je vjerojatno
lakše doći do medijskoga prostora.


Mr. sc. Josip Dundović
je u vezi prodaje šuma i šumskog zemljišta
iznio primjer državnog poljoprivrednoga zemljišta koje
država neće prodavati ratarima, nego će im, kako bi izbjegli
opasnost preprodaje istog davati u koncesiju u trajanju od 20
godina.


U vezi istupa u medijima istaknuo je pozitivan primjerHrvatske
udruge za biomasu koja se tu često pojavljuje.


Marina Mamić, dipl. ing. kao primjer potvrdila je potrebu za
pojavljivanje u medijima, međutim, pitanje je u kojima i koliko
su oni čitani ili slušani. Za svoje istupe koji su uglavnom
usmjereni protiv Hrvatskih šuma d.o.o. i šumarstva općenito,
pojedinci na čelu s kolegom Daliborom Hatićem, dipl. ing.
šum., dobivaju velik prostor u najčitanijim tiskovinama, a de-
manta najčešće nema. Zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o.
prema pravilima nove Uprave ne mogu javno iznositi stavove


o šumarstvu, iako su oni i legalni predstavnici HŠD-a. Na primjer
ona kao predsjednica HŠD-a ogranka Bjelovar, prilikomsnimanja TV priloga o salonu fotografija "Šuma okom šumara",
kao zaposlenica u UŠP Bjelovar nije smjela dati izjavu.
Šumarsko društvo kao institucija nema takvih zabrana i ono
bi u medijima trebalo javno istupati i braniti interese struke i
to u udarnim medijima, a po potrebi i platiti takav prostor.
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić
misli da se kroz medije neće ništa riješiti
već svoja nastojanja treba usmjeriti na mjesto gdje se odlučuje,
a to je Vlada RH. Kroz medije se odnosi mogu samo zaoštriti
ali rješenje se neće pronaći. U razgovoru s premijerom,
resornim ministrom i predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma


d.o.o. treba tražiti rješenja najpovoljnija za šumarsku struku.
Damir Miškulin, dipl. ing. zalaže se za javni istup. Na lokalnoj
razini šumari imaju u javnosti dobru reputaciju i lokalni tisak
koji više puta poprati pozitivna događanja iz šumarske struke,
međutim onda se pojavijedan senzacionalistički članak u najčitanijim
medijima i zasjeni sve ostalo. Predlaže da HŠD
osnuje tim koji će se baviti javnim istupima i prezentacijom
šumarske struke.


Prof. dr. sc. Boris Hrašovec predlaže za tu svrhu angažiranje
profesionalaca koji znaju kako se formira javno mijenje i koji
znaju kako dobiti pristup u određenim medijima.


Zdravko Vukelić, dipl. ing., predsjednik ogranka Senj predlaže
organiziranje foruma gdje će se saslušati iskustva šumara iz
drugih zemalja članica EU, ponajprije u vezi koncesioniranja
i prodaje šuma. Smatra da za sada nema nikakvih konkretnih
informacija o budućim događanjima u šumarskom sektoru,
pa o svemu možemo samo nagađati.