DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 102     <-- 102 -->        PDF

212 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012)


malih poduzeća. Ovakav uspjeh Državne šume BW mogu zahvaliti
najviše zaposlenicima, koji su njihov najvažniji kapital.


EFNS susreti europskih šumara započinju ekskurzijama. Od
službeno ponuđenih 7 cjelodnevnih i 2 poludnevne stručne
ekskurzije, koje su se prema programu održavale u utorak i
srijedu 28. i 29. veljače, prikazujemo one, koje su izabrali sudionici
iz Hrvatske. Malo detaljnije prikazat ćemo ekskurziju
br. 1. pod naslovom Drvo–šuma–kultura, kako bi čitatelji
stekli uvid u ozbiljnost i stručnost ovih susreta europskih šumara,
a kojoj su nazočili kolege Jurjević, Jakovac, Štimac, Vlainić
i Dundović.


Po programu posjetili smo: Veliku pilanu Dold d.o.o. u Buchenbachu
s proizvodnjom ploča i peleta. Sjedište tvrtkeDold Grupa nalazi se u tromeđi Švicarske, Francuske i Njemačke.
Tvrtka je okružena šumama Južnog Schwarzwalda i
leži pred vratima grada Freiburga, kao i u susjedstvu gradova
Basel, Strasbourg i Baden-Baden.


Slika 1. Pilana Dold d.o.o. (Foto: O. Vlainić)


Slika 2. Sortirani pilanski trupci po debljinama (Foto: O. Vlainić)


Tvrtka Dold d.o.o. stara je preko 125 godina. Ovdje je nastala
marka "dold", koja je pojam za kvalitetu, pouzdanost, inovacije
i okrenuta je prema kupcima. Za vođenje tvrtke odgovorni
su Erwin Dold i Herbert Dold, koji su 4. generacija u vođenju
tvrtke. Gospoda Dold (na engleskom) i Gerd Kromer (na njemačkom),
od 9.00–11.00 sati upoznali su nas s poslovanjem
tvrtke, koja ima više poslovnih sektora: pilana, postrojenje za
obradu piljene građe, proizvodnja masivnih drvenih ploča i
energija (kogeneracijsko postrojenje, postrojenje za proizvodnju
peleta).


Pilana ima dva skladišta za trupce, pili isključivo drvo crnogorice,
s težištem na smreku i jelu (cijena smrekovih trupaca
B klase 85–95 EUR/m3, a jelovi su 5 EUR/m3 jeft iniji). Obrađuje
trupce iz šuma u krugu od 100 km. Jedna pilanska linija
je za deblje trupce i jedna za tanju oblovinu, prepile oko


250.000 m3/god. (od o 12 cm do o 65 cm). Neposredno uz pilanu
nalaze se komore za sušenje. Pri piljenju nastaju i pilanski
ostaci drva (malč od kore, piljevina i drvena sječka), prodaju
se kao malč tvrtkama za uređenje vrtova, te drvnoj i papirnoj
industriji ili za postrojenje za proizvodnju peleta (40.000 tona/
god) i kogeneracijsko postrojenje (snage 1,7 MWel i 9,0 MW
topline.). Po želji kupca izrađuju piljenu građu u dimenzijama
do 12 m dužine, uz mogućnost impregnacije. Kupci su trgovci
drvom i tvrtke iz branše: drvna industrija, građevinski elementi
i građevinsko drvo, industrija namještaja i ambalaža.
Postrojenje za obradu piljene građe radi uz mogućnost dimenzioniranja
i profi liranja drva do 8 m dužine. Radi i posebne
profi le koji se obrađuju po potrebi kupaca. Obrađeno
drvo primjenjuje se u konstrukcijama, kao građevno drvo,
drvo za interijere, fasade i za obloge balkona i terasa.


Proizvodnja masivnih ploča za namještaj i građevne ploče,
od 3 i 5 piljenih ploča (debljine 7–9 mm) visoke kvalitete, a koriste
se: za unutarnju izgradnju zidnih i stropnih elemenata,
te za oplate i za specijalne potrebe u industriji namještaja i
građevinskoj industriji.


Područje energije obuhvaća energetsko iskorištavanje pilanskog
ostatka u kogeneracijskom postrojenju, kao i proizvodnju drvenih
peleta u krugu tvornice.


U nastavku ekskurzije od 11.30 do 12.30 sati DI Rolf Leimgruber,
revirnik u Waldbergang u Pfisterwaldu upoznao je
nazočne s prebornim gospodarenjem jelom:


Uz devet folija-postera postavljenih na terenu, posebno je naglasio:


šumari njemačkog govornog područja: Austrije, Bavarske,
Baden-Württemberga, Elsass (Francuska), Švicarska i Lichtenstein
žele gospodariti jelom na preborni način,
danas ima 7,6 % jelovih prebornih šuma u Baden- Württembergu,
a prije 100 godina bilo ih je 30 %, u cijeloj Njemačkoj
je danas svega 1,5 %, a u prašumi 10 %,
svjetlo i divljač problem su za gospodarenje jelom,
cijena drva crnogorice (smreka, jela) i bjelogorice (bukva) u
Dr žavnim šumama BW porasla je od 2009. g. sa 52,55 EUR/m3
za crnogoricu na 68,42 EUR/m3 u 2010., a sa 28,89 EUR/m3 za