DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 101 <-- 101 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 44. EFNS TODTNAU, SCHWARZWALD (NJEMAČKA) – 27.02. DO 4.03.2012. Hranislav Jakovac, dipl. ing. i mr. sc. Josip Dundović 211 Domaćin 44. po redu EFNS–a, (Europäische Forstliche Nordische Skiwettkämpfe – Foresters´ Competition in Nordic Skiing) bila je Njemačka (savezna država Baden–Württemberg). Iz 22 europske države, među kojima je po petnaesti puta sudjelovala i Hrvatska, tu se okupilo 965 šumara–natjecatelja i 395 ostalih sudionika ili ukupno njih 1360. U svojim izvješćima sa EFNS skupova nastojimo ponajprije pretstaviti aktualnog domaćina, pa ćemo tako i ovog puta pretstaviti Šume i šumarstvo Baden–Württemberga (BW). Oko 40 % površine BW je pod šumom. Udio po vrstama drveća prema Saveznoj inventuri šuma (stanje 2002.) je: smreka 36,5 %, bukva 20,6 %, jela 7,6 %, hrast 7,1 %, bor 6,6 %, duglazija 2,8 %, ariš 1,8 %, ostala bjelogorica 13,8 % i 3,2 % mrtvog drva. Po vlasničkoj strukturi – šumoposjednika je 261.075 – od ukupne površine 1,386.200 ha otpada 38 % na komunalne šume s oko 1.070 vlasnika (općine), 37 % na privatne šume s oko 260.000 vlasnika, 24 % na državne šume i 1 % na savezne šume. Ukupna drvna zaliha prema Saveznoj inventuri šuma (stanje 2002.) iznosi 485,5 mil. m3, a prosječno godišnje posječeno u razdoblju 2003–2009. je 8,5 mil. m3. U Državnim šumama BW zaposleno je oko 4500 službenika, šumara i šumskih radnika, od toga oko 450 šumara. Šume i šumarstvo Državnih šuma Baden–Württemberga (DŠ BW) Do 2008. bila je to Državna uprava za šume, a nakon restrukturiranja 2009. postale su Državne šume BW! Udio po vrstama drveća prema Saveznoj inventuri šuma (stanje 2002.) je: smreka 35,6 %, bukva 24,1 %, jela 8,2 %, bor 7,8 %, hrast 6,3 %, duglazija 3,0 %, ariš 2,7 % i ostala bjelogorica 12,2 %; ukupna drvna zaliha iznosi 102,8 mil. m3 prosječno godišnje posječeno u razdoblju 2003–2009. godine je 2,5 mil. m3, što je jednako propisanom godišnjem etatu; prema Poslovnom izvješću za 2010. godinu posječeno je 2,39 mil. m3 u odnosu na planiranih 2,42 mil. m3 zbog dugog snježnog razdoblja početkom godine. Nakon izlaska iz financijske krize u 2009. godini zabilježen je jak rast cijena drva crnogorice za čak 25 % od početka do kraja 2010. godine, pa je tako u IV. kvartalu cijena smrekovih pilan skih trupaca dostigla gotovo 100 EUR/m3 (u HŠ d.o.o. 51,21 EUR/m3 za 2011. g.). Kod cijena drva bjelogorice, gdje je po količini najznačajnija bukva, cijena bukovih pilanskih trupaca ostvarila je lagani rast sa 61,70 EUR/m3 (u HŠ d.o.o. 38,65 EUR/m3 za 2011.g.) u odnosu na godinu dana ranije (60,18 EUR/m3), dijelom i zbog toga što je većina bukovih pilanskih trupaca prodana u I. kvartalu. Promet po grupama kupaca (2010.g.) kretao se: pilane 70,4 %, drvna industrija (furnir, šperploča itd.) 3,8 %, obrt 0,4 %, trgovina 11,4 %, industrija celuloze i papira 5,9 %, industrija lijepljenih vlaknastih ploča 1,4 %, privatni krajnji korisnici 6,1 % i poduzetnici koji sami izrađuju drvo (samoizrada) 1,4 %. Realizirani drvni sortimenti (2010): trupci 70 %, industrijsko drvo 16 % i energetsko drvo 14 %. Od 2010. šume Državnih šuma BW imaju PEFC–certifi kat. Po Zakonu o zaštiti prirode BWzaštićeno je: a) područja zaštite prirode 18.466 ha ili 3 %, b) parkovi prirode 202.991 ha ili 14,5 %, c) zaštita krajolika 155.581 ha ili 11,1 % Po Zakonu o šumama BW zaštićeno je: a) šumskih biotopa – 32.267 ha ili 6 %, b) Natura 2000 – 105.205 ha ili 20 %. Državne šume BW imale su dobar start ne samo glede rasta cijena drva, nego i novostvorenom organizacijskom strukturom, novim instrumentima, jasnom redukcijom troškova, ali ponajprije zbog konstruktivne suradnje, koja je omogućila ostvarenje dobiti od 27,8 mil. EUR–a u 2010. g., više nego duplo u odnosu na 2009. (10,3 mil. EUR–a. Ukupan prihod je oko 149 mil. EUR–a (2009.: 137 mil. EUR–a). Oko 14 mil. EUR–a investicija u 2010. uloženo je u nova vozila i strojeve za šumske radnike; za partije šumskih radnika, Državne šume BW naručile su ukupno 176 kamioneta i minibusa opremljenih za rad u šumi s duplom kabinom i prostorom za teret, koji su isporučeni u I. polugodištu 2011. go- dine; lov je vrlo značajno područje poslovanja u Državnim šumama BW (odstrel divljači stalno raste od 2005., tako je u 2010. godini odstreljeno 24.966 srneće divljači, 5.612 divljih svinja i 907 jelenske divljači), odmor u šumi služi zdravlju ljudi (svaki dan oko 2 mil. ljudi BW posjeti šumu), tvrtka "Cluster šuma i drvo" osigurala je 200.000 radnih mjesta u BW i ostvari godišnje 31 milijardu EUR–a prihoda u oko 29.000 srednjih i IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA From the Fores try Societ i of Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 102 <-- 102 --> PDF |
212 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) malih poduzeća. Ovakav uspjeh Državne šume BW mogu zahvaliti najviše zaposlenicima, koji su njihov najvažniji kapital. EFNS susreti europskih šumara započinju ekskurzijama. Od službeno ponuđenih 7 cjelodnevnih i 2 poludnevne stručne ekskurzije, koje su se prema programu održavale u utorak i srijedu 28. i 29. veljače, prikazujemo one, koje su izabrali sudionici iz Hrvatske. Malo detaljnije prikazat ćemo ekskurziju br. 1. pod naslovom Drvo–šuma–kultura, kako bi čitatelji stekli uvid u ozbiljnost i stručnost ovih susreta europskih šumara, a kojoj su nazočili kolege Jurjević, Jakovac, Štimac, Vlainić i Dundović. Po programu posjetili smo: Veliku pilanu Dold d.o.o. u Buchenbachu s proizvodnjom ploča i peleta. Sjedište tvrtkeDold Grupa nalazi se u tromeđi Švicarske, Francuske i Njemačke. Tvrtka je okružena šumama Južnog Schwarzwalda i leži pred vratima grada Freiburga, kao i u susjedstvu gradova Basel, Strasbourg i Baden-Baden. Slika 1. Pilana Dold d.o.o. (Foto: O. Vlainić) Slika 2. Sortirani pilanski trupci po debljinama (Foto: O. Vlainić) Tvrtka Dold d.o.o. stara je preko 125 godina. Ovdje je nastala marka "dold", koja je pojam za kvalitetu, pouzdanost, inovacije i okrenuta je prema kupcima. Za vođenje tvrtke odgovorni su Erwin Dold i Herbert Dold, koji su 4. generacija u vođenju tvrtke. Gospoda Dold (na engleskom) i Gerd Kromer (na njemačkom), od 9.00–11.00 sati upoznali su nas s poslovanjem tvrtke, koja ima više poslovnih sektora: pilana, postrojenje za obradu piljene građe, proizvodnja masivnih drvenih ploča i energija (kogeneracijsko postrojenje, postrojenje za proizvodnju peleta). Pilana ima dva skladišta za trupce, pili isključivo drvo crnogorice, s težištem na smreku i jelu (cijena smrekovih trupaca B klase 85–95 EUR/m3, a jelovi su 5 EUR/m3 jeft iniji). Obrađuje trupce iz šuma u krugu od 100 km. Jedna pilanska linija je za deblje trupce i jedna za tanju oblovinu, prepile oko 250.000 m3/god. (od o 12 cm do o 65 cm). Neposredno uz pilanu nalaze se komore za sušenje. Pri piljenju nastaju i pilanski ostaci drva (malč od kore, piljevina i drvena sječka), prodaju se kao malč tvrtkama za uređenje vrtova, te drvnoj i papirnoj industriji ili za postrojenje za proizvodnju peleta (40.000 tona/ god) i kogeneracijsko postrojenje (snage 1,7 MWel i 9,0 MW topline.). Po želji kupca izrađuju piljenu građu u dimenzijama do 12 m dužine, uz mogućnost impregnacije. Kupci su trgovci drvom i tvrtke iz branše: drvna industrija, građevinski elementi i građevinsko drvo, industrija namještaja i ambalaža. Postrojenje za obradu piljene građe radi uz mogućnost dimenzioniranja i profi liranja drva do 8 m dužine. Radi i posebne profi le koji se obrađuju po potrebi kupaca. Obrađeno drvo primjenjuje se u konstrukcijama, kao građevno drvo, drvo za interijere, fasade i za obloge balkona i terasa. Proizvodnja masivnih ploča za namještaj i građevne ploče, od 3 i 5 piljenih ploča (debljine 7–9 mm) visoke kvalitete, a koriste se: za unutarnju izgradnju zidnih i stropnih elemenata, te za oplate i za specijalne potrebe u industriji namještaja i građevinskoj industriji. Područje energije obuhvaća energetsko iskorištavanje pilanskog ostatka u kogeneracijskom postrojenju, kao i proizvodnju drvenih peleta u krugu tvornice. U nastavku ekskurzije od 11.30 do 12.30 sati DI Rolf Leimgruber, revirnik u Waldbergang u Pfisterwaldu upoznao je nazočne s prebornim gospodarenjem jelom: Uz devet folija-postera postavljenih na terenu, posebno je naglasio: šumari njemačkog govornog područja: Austrije, Bavarske, Baden-Württemberga, Elsass (Francuska), Švicarska i Lichtenstein žele gospodariti jelom na preborni način, danas ima 7,6 % jelovih prebornih šuma u Baden- Württembergu, a prije 100 godina bilo ih je 30 %, u cijeloj Njemačkoj je danas svega 1,5 %, a u prašumi 10 %, svjetlo i divljač problem su za gospodarenje jelom, cijena drva crnogorice (smreka, jela) i bjelogorice (bukva) u Dr žavnim šumama BW porasla je od 2009. g. sa 52,55 EUR/m3 za crnogoricu na 68,42 EUR/m3 u 2010., a sa 28,89 EUR/m3 za |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 104 <-- 104 --> PDF |
214 214 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) Slika 8. Pogled na vinograde oko Kaiserstuhla na vulkanskom tlu vrlo pogodnom za uzgoj vinove loze (Foto: D. Delač) Freiburg je četvrti grad po veličini u saveznoj pokrajini Baden- Württemberg, odnosno najjužniji njemački velegrad. Grad je smješten pod zapadnim obroncima Schwarzwalda i poznat je, između ostalog, i po tome što je najtopliji grad u Njemačkoj. Osnovala ga je plemenita loza Zaehringera 1120. godine, i učinila nešto po čemu je grad i danas karakterističan: usmjerili su brdske potoke kroz mrežu malih otvorenih gradskih kanalića, kako bi građani uvijek imali pristup čistoj vodi i kako bi se ljeti unijela svježina u taj topli grad. Postoji i legenda koja kaže da će svaki prolaznik kroz grad, upadne li u kanal, oženiti djevojku iz Freiburga i postati stanovnikom grada. U Freiburgu se nalazi i jedno od najpoznatijih njemačkih sveučilišta, tako da u ovom gradu, osim stalnih 200.000 stanovnika, živi i dvadesetak tisuća studenata. Slika 6. Dio unutrašnjosti Katedrale (Foto: O. Vlainić) Slika 7. Smrekove sastojine SZ od vrha Feldberga osušene od napada potkornjaka (Foto: B. Hrašovec) Slika 9. Predah uz vino Müller-türgan uz pozdravne riječi gradonačelnika (Foto: D. Delač) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 215 Slika 10. Grad Brisach i retencije protiv poplava na rijeci Rajni – sa druge strane rijeke je Francuska (Foto: D. Delač) Slika 12. Freiburg – najtopliji grad u Njemačkoj – vodotoci kroz grad služe kao prirodni "klima-uređaj" (Foto: A. Juričić Musa) Tijekom svoje duge povijesti, gradom je vladala čak i dinastija Habsburgovaca, te se na povijesnoj trgovačkoj kući iz 1532., ukrašenoj grbovima zemalja pod vlašću dinastije Habsburg, između ostalih mogu vidjeti i grbovi Hrvatske i Dalmacije. Zaštitni znak grada je freiburška katedrala (Münster), sa svojim 116 metara visokim gotičkim zvonikom. Povjesničar umjetnosti Jacob Burckhardt nazvao je ovaj zvonik "najljepšim zvonikom kršćanstva". Među brojnim znamenitostima, i prekrasnim ulaznim vratima grada, spomenimo i hotel-gostionicu Zum Roten Bären (Kod crvenog medvjeda), koja se smatra najstarijim svratištem u Njemačkoj, čiji temelji potječu iz davne 1120. godine. Slika 11. Povezanost šuma i vinograda – upoznavanje s gospodarenjem šumama u režimu Natura 2000 (Foto: D. Delač) Slika 13. Katedrala u Freiburgu (Foto: A. Juričić Musa) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 106 <-- 106 --> PDF |
216 216 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) Slika 14. Alen Abramović na pobjedničkom postolju (Foto: O. Vlainić) Ovaj mali velegrad svojom je uređenošću i originalnošću oduševio sve sudionike ekskurzije, te smo zaključili da ga s pravom nazivaju gradom šuma, vina i gotike. U srijedu 29. veljače poslije podne održan je redoviti godišnji sastanak predstavnika država-ekipa sudinika, gdje su uz sva uobičajena godišnja izvješća izabrani i novi članovi Upravnog vijeća EFNS-a. Nakon višegodišnjega predsjedanja Dr. Rudi Kynasta (Njemačka), za novoga predsjednika izabran je gosp. Gunnar Olofsson (Švedska), donedavni direktor Sveaskoga (Švedskih šuma), za počasnog predsjednika Erwin Lauterwasser, za potpredsjednika Rudi Schlembach, blagajnika Bruno Gallmann, voditelja poslova Uli Hueg, tehničkog delegata Siegfried Kaltenbach, za informatiku i komunikaciju s članicama Thomas Winterhalter te za PR i sponzore Frank Schmidt. Utvrđeno je domaćintvo Finske za 46. EFNS 2014. godine, apredstavila se i Švicarska kao domaćin 47. EFNS-a 2015. Kandidat za 2016. g. je Norveška, a za 2017. g. Latvija. Uz Hranislava Jakovca predstavnika Hrvatske u EFNS-u, sastanku sunazočili Željko Ledinski i Ana Juričić Musa, službeni predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o., organizatora EFNS-a Hrvatska 2013. Uz kratak filmski prikaz, još su jednom predstavili Hrvatsku kao idućega domaćina. Našoj ekipi u srijedu se pridružila i delegacija Upravnog odbora HŠD-a koju su sačinjavali: Mandica Dasović, Davor Bralić, Dragomir Pfeifer, Mario Bošnjak i Marijan Miškić, koji su se aktivno uključili u sva događanja, nastojeći prikupiti čim više saznanja, koja će pripomoći pri organizaciji 45. EFNS-a kod nas iduće godine. Zlatna medalja Alenu Abramoviću U četvrtak je slijedio službeni trening natjecatelja – upoznavanje natjecateljsjih staza, probno gađanje (3 x po 5 metaka) i u poslijepodnevnim satima sastanak vođa ekipa, na kojemu su dana sva objašnjenja-upute glede natjecanja. U petak je održano pojedinačno natjecanje: u prijepodnevnim satima klasičnim stilom trčanja, a poslijepodne slobodnim stilom (muški na 10 km, a žene 5 km, uz pucanje – 5 metaka). Natjecanje je završeno u subotu utrkama štafeta (muški 4 x 7 km, žene 3 x 5 km). Najbolji rezultat postigao Alen Abramović, osvojivši 1. mjesto u svojoj starosnoj kategoriji, na čemu mu još jednom čestitamo. Ističemo posebno i rezultat Blažimira Crnkovića koji Slika 15. Muške štafete (sdesna) Hrvatska 1 (A. Abramović, M. Šporer, B. Crnković, F. Jakovac) i Hrvatska 2 (G. Prelac, N. Vukonić, A. Crnković, D. Štimac) (Foto: O. Vlainić) Slika 16. Gužva ispred hrvatskog štanda – traže se prospekti o Hrvatskoj, a kušaju se i goranski specijaliteti |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 103 <-- 103 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 213 Slika 3. Riječ je o prebornom gospodarenju jelom (Foto: O. Vlainić) Slika 4. Gosp. R. Leingruber ispred jednog o pokaznih punktova daje relevantne podatke i obrazlaže način gospodarenja (Foto: O. Vlainić) bjelogoricu na 39,52 EUR/m3, dok troškovi iskorištavanja šuma (F-I i F-II) iznose od 15,6–20,2 EUR/m3, cijena pilanskih trupaca jele na lokalnoj razini je (stanje: početak listopada 2010.) 82 EUR/m3 u tvrtkama koje gospodare prebornim šumama, 72 EUR/m3 u Državnim šumama Freudenschaft i 70 EUR/m3 u Gradskim šumama Freudenschaft , njega bukovih sastojina košta 500 EUR/ha, a njega jelovih sastojina 150 EUR/ha prema Studiji iz 1988. godine, koju je izradio DI Rolf Leimgruber. Nakon upoznavanja s prebornim gospodarenjem jelom, slijedio je zajednički ručak u gostionici "Goldene Krone" u St. Märgen od 12.40–14.30, a nakon ručka sa DI Holgerom Schütz, direktorom šuma u Freiburgu, posjetili smo 900 godina stari samostan Benediktinaca u Sv. Petru na Švarcvaldu, uz stručno vodstvo kroz crkvu, biblioteku i svečanu salu. Kolega Hrašovec odabrao je ekskurziju br. 2 Ski-izlet u područje Feldberga – posjet "Kući prirode", obilazak nordijskog centra Norschrei-Todtnauberg, zašita prirode, park prirode. U sklopu ove ekskurzije sudionici su upoznati sa politikom monitoringa i ne suzbijanja gradacija smrekovih potkornjaka u području parka prirode. Na površinama većim od par desetaka hektara imali su prilike vidjeti ostatke prošlogodišnjih napada smrekinog pisara koji su posljednjih godina na ovom području ušli u povišene gustoće populacije. Ekskurziju br.4 Vinogradarstvo i šuma – kulturno-povijesni program u Kaiserstuhl (specifično vinogradarstvo na vulkanskim tlima, veza sa šumarstvom, šumarstvo u uvjetima Natura 2000, zaštita od poplava na području Rajne, Katedrala Sv. Stjepana u Breisachu i degustacija vina u podrumima Ihringen, odabrali su kolege: Sušnik, Matić, Delač, R. Abramovović i kolegica Uršić. Ekskurziju br. 5 posjet gradu Freiburgu (upoznavanje Starog grada, Katedrala, obilazak grada), odabrali su kolegica Juričić Musa i kolege Ledinski i Hodić Slika 5. Katedrala Sv. Petra (Foto: O. Vlainić) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 107 <-- 107 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 217 Slika 17. Naš štand posjetio je i novi predsjednik gosp. G. Olofsson (slijeva: G. Olofsson, Ž. Ledinski i D. Delač) (Foto: O. Vlainić) je osvojio 6. mjesto u svojoj starosnoj kategriji, ali i MladenaŠporera (9. mjesto) i Denisa Štimca (49. mjesto) kao zapažene rezultate u kategoriji u kojoj je nastupilo 70, odnosno 126 natjecatelja, te Franju Jakovca (12. mjesto) u kategoriji u kojoj su nastupila 134 natjecatelja. Za hrvatsku ekipu nastupili su klasičnim stilom u svojim starosnim kategorijama: Žene – Tijana Grgurić (41–50 g.) 21. mjesto, Marija Gubić (51–60 g.) 15 mjesto; Muškarci – Alen Abramović (31–40 g.) 1. mjesto, Denis Štimac (41–50 g.) 49. mjesto, Damir Trnski (41–50 g.) 116. mjesto, Franjo Jakovac (51–60 g.) 12 mjesto i Hranislav Jakovac (71–80 g.) 20. mjesto. Slobodnim stilom nastupili su: Muškarci – Blažimir Crnković (21–30 g.) 6. mjesto, MladenŠporer (41–50 g.) 9. mjesto, Neven Vukonić (41–50 g.) 43. mjesto, Andrija Crnković (41–50 g.) 51. mjesto, Klaudio Lisac (41–50 g.) 54. mjesto, Goran Prelac (41–50 g.) 55. mjesto i Tomislav Kranjčević (41–50 g.) 65. mjesto. Mješovita ženska štafeta Hrvatska-Slovenija u sastavu: Tijana Grgurić (Hrvatska), Marija Gubić (Hrvatska) i Janja Lukanc (Slovenija), osvojila je 24 mjesto. Slika 18. Željko Ledinski i Ana Juričić Musa preuzimaju službeno zastavu EFNS-a (Foto: O. Vlainić) Muška štafeta (prijavljeno je 82 muških štafeta u skupine do 50 god. starosti) Hrvatska 1 u sastavu: Alen Abramović, FranjoJakovac, Mladen Šporer, Blažimir Crnković, osvojila je iz vrsno 8. mjesto, a štafeta Hrvatska 2 u sastavu: Denis Štimac, Goran Prelac, Andrija Crnković, Neven Vukonić, 43. mjesto. Tijekom petka i subote uz rub stadiona postavljen je štand na kojemu se Hrvatska kroz podjelu promidžbenih materijala te uz gastronomske specijalitete i piće Gorskoga kotara, predstavila sudionicima ovogodišnjega EFNS-a. Naposljetku, 44. EFNS susret europskih šumara okončan je u subotu večernjim druženjem, uz proglašenje rezulta natjecanja pojedinačno slobodnim stilom i u štafetama (proglašenje rezultata pojedinačno klasičnim stilom obavljeno je u petak večer), primopredajom zastave EFNS-a Hrvatskoj, domaćinu 45. EFNS-a, uz izvođenje hrvatske himne te se nastavilo slavljem uz glazbu i ples. Zastavu EFNS-a preuzeli su službenipredstavnici Hrvatskih šuma d.o.o. Željko Ledinski i Ana Juričić Musa, nakon čega je kolega Ledinski zahvalio domaćinu na izvrsno organiziranom 44. EFNS-u i pozvao nazočne da dođu iduće godine u Hrvatsku, gdje će biti srdačno dočekani, u godini kada će Hrvatska postati 28-om članicom EU. Slika 19. Željko Ledinski obraća se nazočnima, pozivajući ih da se iduće godine vidimo u što većem broju, gdje će biti srdačno dočekani. |