DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 94     <-- 94 -->        PDF

U drugoj prezentaciji DI Christian Kantzian dao je – mali šumovlasnici (do 200 ha) gospodare sa 48,3 %


pregled: šuma,
– veliki šumovlasnici (peko 200 ha) gospodare sa
– austrijskog šumarstva: godišnja proizvodnja drva
3 22,4 % šuma,
iznosi oko 20 milijuna m, a 47 % površine je pod
– Austrijske savezne šume d.d. gospodare sa 15,7 %
šumom ili 3,96 milijuna ha sa 180.000 šumovlašuma,
snika, sa šumom površine preko 500 ha mora gospodariti
šumski tehničar,
– gradovi gospodare sa 9,9 % šuma,
– općine gospodare sa 2,2 % šuma i
– pregled šuma prema vlasničkoj strukturi:
– savezne države gospodare sa 1,5 %.


Udio austrijskih šuma prema nagibu terena: manjem
od 30 % nagiba nalazi se 39 %,od 30 – 60 %
nagiba nalazi se 39 % i na nagibu terena > 60 % nalazi
se 22 % šuma (radi usporedbe: prema uvjetima korištenja
glavnina gospodarskih šuma ili čak 71 % na razini
Republike Hrvatske je u najpovoljnijoj kategoriji, tj.
nagiba manjeg od 30 % i prosječna udaljenost privlačenja
manja od 400 m !!!).


Ostvarene cijene drvnih sortimenata franco šumska


3


cesta u 2011. godini su: 100 €/m pilanski trupci


33


smreka/jela klase B3a, 38 €/m ogrjevno drvo i 40 €/m
celulozno drvo. (radi usporedbe: prema izvršenju plana
prodaje drvnih sortimenata u HŠ d.o.o. za 2011. godinu


3


ostvarene cijene su: 379 kn/m pilanski trupci jele, 197


33


kn/m celulozno drvo i 125 kn/m ogrjevno drvo !!!).


Troškovi izgradnje šumskih cesta kretale su se od


2004. do 2010. prosječno oko 30€/m.


Otvorenost šuma šumskim cestama iznosi: 45,0 m/ha


prosječno, ukupno je izgrađeno preko 180.000 km šum


skih cesta.


85 % sječe i izrade drvnih sortimenata izvodi se motornom
pilom, a 15 %harvesterima (stanje 2010.).


Privlačenje/iznošenje drvnih sortimenata izvodi se
53,1 % traktorima skiderima i adaptiranim poljoprivrednim
traktorima, 26,8 % forvarderom, 14,2 % žičarama,
ručni rad 4,6 %, konjima 0,4 % i ostali načinom
(na primjer helikopterom) 1,0 % (stanje 2007.).


Danas uAustriji energetsko drvo koristi preko 1000
Biotoplana prosječne snage 1 MW i 119 kogeneracijskih
postrojenja snage 348 MWel i 1895 MWtop.


Nakon završenih prezentacija i obilaska zgrade
BOKU kolegica Silvija Zec, tajnica HKIŠDTzahvalila
seprof. dr. sc. Karlu Stampferu na zaista odlično organiziranom
programu stručne ekskurzije.


Slijedio je povratak u Zagreb, gdje smo stigli oko


23.00sata.
Mr. sc. Josip Dundović,
predsjednik Hrvatske udruge za biomasu


(Slike: 1.–4. DI Christian Gallo – UŠPBuzet
Slike: 5.–9. BOKU arhiva)