DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 92 <-- 92 --> PDF |
– opskrba vodom za navodnjavanje iz obližnjeg po toka Liesingbach i godišnjim prodajnim kapacite tima oko 4 milijuna LIECO-sadnica u kontejnerima. Na granici s Njemačkom 2009. otvoren jeŠumski rasadnik St. Martin im Innkreis površine oko 12,7 ha, jednim staklenikom 125 x25 m,pri kraju je iz g radnja i drugog staklenika, čiji će godišnji prodajni kapacitet nakon završetka istog biti oko 5 milijuna LIECO-sadnica u kontejnerima. Više informacija na www.lieco.at Nakon obilaska skladišta sjemena, staklenika i otvorene površine rasadnika, slijedio je kratak predah uz okrjepu u stakleniku te odlazak u Leoben. 2.Stovarište biomase Leoben u Niklasdofu,gdje nas je dočekao g. Martin Gaber, voditelj poslovanja (Slika 4.). prm iz svojih šuma i 25.000 prm od drugih šumovla snika) i 400 prm kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva iznosi oko 800.000 €. Na kraju posjete Martin Gaber istaknuo je: – Stovarište biomase Leoben je jedno od 7 stovarišta biomase u Štajerskoj. – Štajerska sa 61 % šumovitosti je najšumovitija savezna država Austrije. Štajerski šumovlasnici gospodare s oko 1 milijun ha šuma, tj. na svakog “Štajerca“ otpada 0,5 ha šume i više od 1/4 ukupne drvne zaliheAustrije (oko 1,095 milijarde m) nalazi se u Štajerskoj. – Rast cijene fosilnih goriva:ugljena, prirodnog plina i nafte, doveo je do velike potražnje za drvom kao energentom za grijanje. Nakon obilaska otvorenog stovarišta površine 1,5 ha, te laboratorija za određivanje vlažnosti drva i nove 4 Tijekom jednog sata saznali smo kako je Stovarište biomaseosnovano 2010. godine, uz investicije od 0,4 milijuna EUR-a, gdje je g. Gaber dobio radno mjesto na poslovima vođenja stovarišta biomase, od organizacije sječe i izrade energetskog drva, proizvodnje šumske sječke i kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva, prodaje i otpreme te knjigovodstva. Osnivači i vlasnici su članovi malih šumoposjednika, njih 400 (< 200 ha šume), koji posjeduju 13.000 ha šume, uz godišnju prodaju 15.000 3 nasipnih prm (od 1 m energetskog drva usitnjavanjem – iveranjem dobije se 2,5 nasipna prm) i 400 prm kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva. Po sezoni grijanja ta količina energetskog i ogrjevnog drva supstituira oko 1,2 milijuna litara loživog ulja, godišnje smanjuje stakleničke plinove u iznosu 3208 tona CO. Sječku i ogrjevno 2 drvo prodaje privatnim kućanstvima, toplanama na biomasu, hotelima, restoranima, a cijena šumske sječke ovisi o vrsti i kvaliteti drva, težini i sadržaju vode i prosječno iznosi oko 18 €/nasipnom prm sa 30 % vlage.Troškovi nabave i usitnjavanja energetskog drva mobilnim ivera 3 čem iznose 14–15 €/m ili oko 6 €/nasipnom prm sječke. Cijena kratko piljenog i cijepanog drva, iznose 82 €/prm za bukvu, te 75 €/prm za brezu. Godišnji ukupni prihod od prodaje 40.000 nasipnih prm sječke (15.000 nasipnih mosne vage,zajedno s g. Martinom Gaberom otputovali smo u Biotoplanu Bruck a/d Mur. 3. Ispred Biotoplane Bruck an derMurGmbH, u vremenu od 14.45–16.00 sati g. Martin Gaber dao nam je sljedeće podatke: Biotoplana puštena je u pogon u studenom 2008. god i ne; snaga kotlova na šumsku sječku 2 x 4 MW, tip UR BAS; ukupna investicija iznosila je oko 6 milijuna €; godišnja potrošnja oko 25.000–28.000 nasipnih prm sječke (20.000 nasipnih prm šumske sječke opskrbljuje stovarište biomase Leoben, a razliku od 5.000–8.000 nasipnih prm sječke drvna industrija); uporabom šumske i drvne sječke supstituira se godišnje oko 750.000 litara 3 loživog ulja odnosno 840.000 m prirodnog plina; godišnje se smanjuje 4.700 tona CO; na biotoplanu s oko 2 7,5 km to plovoda priključena je gradska vijećnica, Piusinstitut, sre dnja šumarska škola (jedna od dvije u Aus tri ji), mnogo brojne zgrade u Bruck a/d Mur, kao i osnovne škole i d j ečji vrtići, obje srednje škole te mnogobrojne privatne kuće Projektant ing. Leo Riebenbauer, Büro für Erneuerbare Energie, više na web stranici www.riebenbauer.at Nakon raznolikog i bogatog stručnog programa otputovali smo u Beč i smjestili se u hotelu “DELTA4”. Nakon večere – slobodno vrijeme uz pojedinačno razgledavanje Beča. U četvrtak 24. studenoga nakon doručka u hotelu, otputovali smoiz Beča u pravcu Graza. Na odmorištu Oldtimer, Guntramsdorf sastali smo se s prof. dr. sc. Karlom Stampferom i DI Franzom Holzleitnerom sa BOKU fakulteta, te zajedno otišli u DonjuAustriju u Rohr im Gebirge kraj Gutensteina (Slika 5.). U 50 godišnjoj smrekovoj sastojini,na strmom terenu nagiba oko 50%izvodila se 1. proreda. Prof. dr. sc. Karl Stampfer upoznao nas je s novim tehnologijama pridobi vanja drva, na terenu za iznošenje drva žičarom, uvođenjem harverstera (Slika 6.) i forvardera (Slika 7. i8.). |