DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 91     <-- 91 -->        PDF

MEĐUNARODNASURADNJA
INTERNATIONAL COOPERATION
STRUČNAEKSKURZIJAUAUSTRIJU OD 23. 11.–25. 11. 2011.


Na poziv kolegice Silvije Zec, tajnice Hrvatske komo
re inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT),
sudjelovao sam kao prevoditelj sa 45 članova HKIŠDT
na stručnoj ekskurziji uAustriji od 23. do 25. studenoga
2011. godine.Program su dogovorili prof. dr. sc. Tibor
Pentek, Šumarski fakultet Zagreb i prof. dr. sc. Karl
Stampfer, Šumarski fakultet Beč (BOKU). Putovanje je
organizirano uz pomoć agencije Terra travel iz Zadra.


Prema programu u srijedu 23. studenoga 2011. otputovali
smo iz Zagreba preko Slovenije uAustriju i u
okolici Graza posjetili:


1. Šumski rasadnik LIECO GmbH & CoKG u
Kalwa ngu, gdje nas je u Centrali dočekao DI Christoph
Hartle itner, asistent voditelj poslovanja i prodaje. U vre


menu od 12.00 do 13.40 sati upoznao nas jesatvrtkom
LIECO,os novanom 1985. god., koja se nalazi se u Zakladi
kneza Li chtensteina najvećeg šumoposjednika Austrije,
teveć pre ko 25 godina proizvodi šumske sadnice u
kontejneri ma. U početku je LIECO proizvodio kao i u
Skandinaviji je dno i jednoipolgodišnje šumske sadnice u
kontejnerima, ko je nisu odgovarale srednjeeuropskim
prilikama. Stoga je 1990. LIECO razvio vlastiti LIECO –
kontejner sustav “L-15 crni”, koji je omogućio proizvodnju
višegodišnje i sta bilne šumske kontejnerske sadnice
smreke. Na ovom or iginalnom kontejneru razvio je
LIECO poboljšanja i za dru ge vrste drveća. Tako je 2007.
razvio “L15 crveni” zabor, od 2009. za duglaziju i ariš, a
od 2010. i za bjelogorič ne vrste i jelu, dubine kontejnera od


2
– 17 gredica na otvorenom s kompjuterskim vođecedar,
smreka en glmani, jela, duglazija, mugos, srebrna
15 cm. Danas proizvo di sadnice za više od 30 autohtonih
crnogoričnih (smr e k a, ariš, obični bor, nordijska jela,


njem postrojenja za navodnjavanje i opskrbe hranjismreka,
jela koreana, libanonski cedar, omorika, tuja i se-


vim tvarima, a zimi i za zaštitu sadnica od golomrakvoja)
i bjelogoričnih vrsta (američki hrast, bukva, grab,


zice i umjetnim snijegom (Slika 3.),
gorski javor, hrast lužnjak, hrast kitnjak, lipa, joha crna,


joha zelena, breza žalosna, breza maximovic, jasen, divlja
trešnja, vrba, topola).


Potom nas je DI Christoph Hartleitner upoznao s25
godišnjim iskustvima u proizvodnji LIECO-sadnica u
kontejnerima na lokaciji Kalwang od izbora podrijetla i
kvalitete sjemena i potpuno automatske sjetve i klijališta
u stakleniku u trajanju 2–3 mjeseca,pa sve do uzgoja
sadnica u trajanju do tri godine na otvorenom, ilustrirajući
to i sljedećim podacima:


– površina šumskog rasadnika oko 9,5 ha,
– 2 staklenika po 125 x 25 m (Slika 1. drvena konstrukcija
iSlika 2. metalna konstrukcija),
– visoko mehanizirana LIECO linija za punjenje lon


čića sjemenom i sadnicama,




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 92     <-- 92 -->        PDF

– opskrba vodom za navodnjavanje iz obližnjeg po


toka Liesingbach i godišnjim prodajnim kapacite


tima oko 4 milijuna LIECO-sadnica u kontejnerima.
Na granici s Njemačkom 2009. otvoren jeŠumski
rasadnik St. Martin im Innkreis površine oko 12,7
ha, jednim staklenikom 125 x25 m,pri kraju je iz g radnja
i drugog staklenika, čiji će godišnji prodajni kapacitet
nakon završetka istog biti oko 5 milijuna
LIECO-sadnica u kontejnerima. Više informacija na
www.lieco.at
Nakon obilaska skladišta sjemena, staklenika i otvorene
površine rasadnika, slijedio je kratak predah uz
okrjepu u stakleniku te odlazak u Leoben.


2.Stovarište biomase Leoben u Niklasdofu,gdje
nas je dočekao g. Martin Gaber, voditelj poslovanja
(Slika 4.).


prm iz svojih šuma i 25.000 prm od drugih šumovla


snika) i 400 prm kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog


drva iznosi oko 800.000 €. Na kraju posjete Martin Gaber


istaknuo je:


– Stovarište biomase Leoben je jedno od 7 stovarišta
biomase u Štajerskoj.
– Štajerska sa 61 % šumovitosti je najšumovitija savezna
država Austrije. Štajerski šumovlasnici gospodare
s oko 1 milijun ha šuma, tj. na svakog “Štajerca“
otpada 0,5 ha šume i više od 1/4 ukupne
drvne zaliheAustrije (oko 1,095 milijarde m) nalazi
se u Štajerskoj.
– Rast cijene fosilnih goriva:ugljena, prirodnog plina
i nafte, doveo je do velike potražnje za drvom kao
energentom za grijanje.


Nakon obilaska otvorenog stovarišta površine 1,5
ha, te laboratorija za određivanje vlažnosti drva i nove


4
Tijekom jednog sata saznali smo kako je Stovarište
biomaseosnovano 2010. godine, uz investicije od 0,4 milijuna
EUR-a, gdje je g. Gaber dobio radno mjesto na poslovima
vođenja stovarišta biomase, od organizacije
sječe i izrade energetskog drva, proizvodnje šumske sječke
i kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva, prodaje
i otpreme te knjigovodstva. Osnivači i vlasnici su članovi
malih šumoposjednika, njih 400 (< 200 ha šume), koji
posjeduju 13.000 ha šume, uz godišnju prodaju 15.000


3


nasipnih prm (od 1 m energetskog drva usitnjavanjem –
iveranjem dobije se 2,5 nasipna prm) i 400 prm kratko piljenog
i cijepanog ogrjevnog drva. Po sezoni grijanja ta
količina energetskog i ogrjevnog drva supstituira oko 1,2
milijuna litara loživog ulja, godišnje smanjuje stakleničke
plinove u iznosu 3208 tona CO. Sječku i ogrjevno


2


drvo prodaje privatnim kućanstvima, toplanama na biomasu,
hotelima, restoranima, a cijena šumske sječke ovisi


o vrsti i kvaliteti drva, težini i sadržaju vode i prosječno
iznosi oko 18 €/nasipnom prm sa 30 % vlage.Troškovi
nabave i usitnjavanja energetskog drva mobilnim ivera


3


čem iznose 14–15 €/m ili oko 6 €/nasipnom prm sječke.
Cijena kratko piljenog i cijepanog drva, iznose 82 €/prm


za bukvu, te 75 €/prm za brezu. Godišnji ukupni prihod


od prodaje 40.000 nasipnih prm sječke (15.000 nasipnih


mosne vage,zajedno s g. Martinom Gaberom otputovali
smo u Biotoplanu Bruck a/d Mur.


3. Ispred Biotoplane Bruck an derMurGmbH, u
vremenu od 14.45–16.00 sati g. Martin Gaber dao nam
je sljedeće podatke:


Biotoplana puštena je u pogon u studenom 2008.
god i ne; snaga kotlova na šumsku sječku 2 x 4 MW, tip
UR BAS; ukupna investicija iznosila je oko 6 milijuna €;
godišnja potrošnja oko 25.000–28.000 nasipnih prm sječke
(20.000 nasipnih prm šumske sječke opskrbljuje
stovarište biomase Leoben, a razliku od 5.000–8.000 nasipnih
prm sječke drvna industrija); uporabom šumske i
drvne sječke supstituira se godišnje oko 750.000 litara


3


loživog ulja odnosno 840.000 m prirodnog plina; godišnje
se smanjuje 4.700 tona CO; na biotoplanu s oko


2


7,5 km to plovoda priključena je gradska vijećnica, Piusinstitut,
sre dnja šumarska škola (jedna od dvije u Aus tri ji),
mnogo brojne zgrade u Bruck a/d Mur, kao i osnovne
škole i d j ečji vrtići, obje srednje škole te mnogobrojne
privatne kuće


Projektant ing. Leo Riebenbauer, Büro für Erneuerbare
Energie, više na web stranici www.riebenbauer.at


Nakon raznolikog i bogatog stručnog programa otputovali
smo u Beč i smjestili se u hotelu “DELTA4”.
Nakon večere – slobodno vrijeme uz pojedinačno razgledavanje
Beča.


U četvrtak 24. studenoga nakon doručka u hotelu,
otputovali smoiz Beča u pravcu Graza. Na odmorištu
Oldtimer, Guntramsdorf sastali smo se s prof. dr. sc.
Karlom Stampferom i DI Franzom Holzleitnerom sa
BOKU fakulteta, te zajedno otišli u DonjuAustriju u
Rohr im Gebirge kraj Gutensteina (Slika 5.).


U 50 godišnjoj smrekovoj sastojini,na strmom terenu
nagiba oko 50%izvodila se 1. proreda. Prof. dr. sc. Karl


Stampfer upoznao nas je s novim tehnologijama pridobi


vanja drva, na terenu za iznošenje drva žičarom, uvođenjem
harverstera (Slika 6.) i forvardera (Slika 7. i8.).




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 93     <-- 93 -->        PDF

5
6
7
Na taj način smanjuju se troškovi uvođenjem
forvardera s vitlom u iznošenju drvnih sortimenata u odnosu
na žičaru za čak 50 %! Ukupan trošak rada harver


3


stera i forvardera iznosi 28 €/m.! Nakon završenog
terenskog dijela vratili smo se u Beč na ručak u hotel
“Delta 4”, a zatim od 16.00–19.00 sati krenuliu obilazak
centra grada s lokalnim vodičem. Nakon obilaska u
centru Beča dočekao nas je kolega DIVladimir Čamba,
ministarski savjetnik u Saveznom ministarstvu poljoprivrede,
šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva
i s kolegama iz UŠPDelnice posjetili smo Staru gradsku
vijećnicu i Adventski božićni sajam. Tom prigodom
upoznao nas je sa stanjemaustrijskog šumarstva i znanstveno-
istraživačkom suradnjom sa BOKU, te poklonio
po dva primjerka brošura na hrv atskom jeziku:


1. Teren za privlačenje traktorom, Metodički rad 4 (10.


izdanje 2010., 80 stranica) i


2. Iznošenje drva na terenu za žičare, Metodički rad 4


(1. izdanje na hrvatskom jeziku 2011., 113 stranica).
U petak 25. studenoga u vremenu od 8.50–11.00


sati na BOKU prof. dr. sc. Karl Stampfer i DI Christian
Kantzian prezentirali su dvije teme:


1.BOKU – iskustva Bolonjskog sustava,s posebnim
osvrtom na studij šumarstvai


2.Pridobivanje drva uAustriji.
Prijevod prezentacija s engleskog na hrvatski jezik
odlično je obavio DinkoVusić, dip. ing. šum. sa Šumarskog
fakulteta Zagreb.
U prvoj prezentaciji prof. dr. sc. Karl Stampfer


upoznao nas je o iskustvima Bolonjskog procesa od šk.
godine 2003./2004. i to:


– na BOKU studira 11.000 studenata od 25 predmeta
10 predmeta na engleskom jeziku, 18 % su strani
studenti, vrlo dobru suradnju imaju sa Šumarskim
fakultetom Zagreb,
– 800 studenata je na studiju magistra, godišnje diplomira
više od 1100 apsolvenata,
– studij “prvostupnika” traje 6 semestara i većina nastavlja
studij na sljedeća 4 semestra i dobije zvanje
magistra struke – ranije dipl. ing. šum. Doktorski studij
traje 3 godine. Nagrafikonuse vidi pregled studenata
od 1998. kada je bilo upisano 73 studenta (53
muških i 20 ženskih) koji je pao na samo 42 studenta
u šk. god. 2003./2004., kada je uveden Bolonjski
proces zbog slabe informiranosti; da biveć 2011. narastao
na 125 studenata (98 muških i 27 ženskih).




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 94     <-- 94 -->        PDF

U drugoj prezentaciji DI Christian Kantzian dao je – mali šumovlasnici (do 200 ha) gospodare sa 48,3 %


pregled: šuma,
– veliki šumovlasnici (peko 200 ha) gospodare sa
– austrijskog šumarstva: godišnja proizvodnja drva
3 22,4 % šuma,
iznosi oko 20 milijuna m, a 47 % površine je pod
– Austrijske savezne šume d.d. gospodare sa 15,7 %
šumom ili 3,96 milijuna ha sa 180.000 šumovlašuma,
snika, sa šumom površine preko 500 ha mora gospodariti
šumski tehničar,
– gradovi gospodare sa 9,9 % šuma,
– općine gospodare sa 2,2 % šuma i
– pregled šuma prema vlasničkoj strukturi:
– savezne države gospodare sa 1,5 %.


Udio austrijskih šuma prema nagibu terena: manjem
od 30 % nagiba nalazi se 39 %,od 30 – 60 %
nagiba nalazi se 39 % i na nagibu terena > 60 % nalazi
se 22 % šuma (radi usporedbe: prema uvjetima korištenja
glavnina gospodarskih šuma ili čak 71 % na razini
Republike Hrvatske je u najpovoljnijoj kategoriji, tj.
nagiba manjeg od 30 % i prosječna udaljenost privlačenja
manja od 400 m !!!).


Ostvarene cijene drvnih sortimenata franco šumska


3


cesta u 2011. godini su: 100 €/m pilanski trupci


33


smreka/jela klase B3a, 38 €/m ogrjevno drvo i 40 €/m
celulozno drvo. (radi usporedbe: prema izvršenju plana
prodaje drvnih sortimenata u HŠ d.o.o. za 2011. godinu


3


ostvarene cijene su: 379 kn/m pilanski trupci jele, 197


33


kn/m celulozno drvo i 125 kn/m ogrjevno drvo !!!).


Troškovi izgradnje šumskih cesta kretale su se od


2004. do 2010. prosječno oko 30€/m.


Otvorenost šuma šumskim cestama iznosi: 45,0 m/ha


prosječno, ukupno je izgrađeno preko 180.000 km šum


skih cesta.


85 % sječe i izrade drvnih sortimenata izvodi se motornom
pilom, a 15 %harvesterima (stanje 2010.).


Privlačenje/iznošenje drvnih sortimenata izvodi se
53,1 % traktorima skiderima i adaptiranim poljoprivrednim
traktorima, 26,8 % forvarderom, 14,2 % žičarama,
ručni rad 4,6 %, konjima 0,4 % i ostali načinom
(na primjer helikopterom) 1,0 % (stanje 2007.).


Danas uAustriji energetsko drvo koristi preko 1000
Biotoplana prosječne snage 1 MW i 119 kogeneracijskih
postrojenja snage 348 MWel i 1895 MWtop.


Nakon završenih prezentacija i obilaska zgrade
BOKU kolegica Silvija Zec, tajnica HKIŠDTzahvalila
seprof. dr. sc. Karlu Stampferu na zaista odlično organiziranom
programu stručne ekskurzije.


Slijedio je povratak u Zagreb, gdje smo stigli oko


23.00sata.
Mr. sc. Josip Dundović,
predsjednik Hrvatske udruge za biomasu


(Slike: 1.–4. DI Christian Gallo – UŠPBuzet
Slike: 5.–9. BOKU arhiva)