DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 91 <-- 91 --> PDF |
MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION STRUČNAEKSKURZIJAUAUSTRIJU OD 23. 11.–25. 11. 2011. Na poziv kolegice Silvije Zec, tajnice Hrvatske komo re inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT), sudjelovao sam kao prevoditelj sa 45 članova HKIŠDT na stručnoj ekskurziji uAustriji od 23. do 25. studenoga 2011. godine.Program su dogovorili prof. dr. sc. Tibor Pentek, Šumarski fakultet Zagreb i prof. dr. sc. Karl Stampfer, Šumarski fakultet Beč (BOKU). Putovanje je organizirano uz pomoć agencije Terra travel iz Zadra. Prema programu u srijedu 23. studenoga 2011. otputovali smo iz Zagreba preko Slovenije uAustriju i u okolici Graza posjetili: 1. Šumski rasadnik LIECO GmbH & CoKG u Kalwa ngu, gdje nas je u Centrali dočekao DI Christoph Hartle itner, asistent voditelj poslovanja i prodaje. U vre menu od 12.00 do 13.40 sati upoznao nas jesatvrtkom LIECO,os novanom 1985. god., koja se nalazi se u Zakladi kneza Li chtensteina najvećeg šumoposjednika Austrije, teveć pre ko 25 godina proizvodi šumske sadnice u kontejneri ma. U početku je LIECO proizvodio kao i u Skandinaviji je dno i jednoipolgodišnje šumske sadnice u kontejnerima, ko je nisu odgovarale srednjeeuropskim prilikama. Stoga je 1990. LIECO razvio vlastiti LIECO – kontejner sustav “L-15 crni”, koji je omogućio proizvodnju višegodišnje i sta bilne šumske kontejnerske sadnice smreke. Na ovom or iginalnom kontejneru razvio je LIECO poboljšanja i za dru ge vrste drveća. Tako je 2007. razvio “L15 crveni” zabor, od 2009. za duglaziju i ariš, a od 2010. i za bjelogorič ne vrste i jelu, dubine kontejnera od 2 – 17 gredica na otvorenom s kompjuterskim vođecedar, smreka en glmani, jela, duglazija, mugos, srebrna 15 cm. Danas proizvo di sadnice za više od 30 autohtonih crnogoričnih (smr e k a, ariš, obični bor, nordijska jela, njem postrojenja za navodnjavanje i opskrbe hranjismreka, jela koreana, libanonski cedar, omorika, tuja i se- vim tvarima, a zimi i za zaštitu sadnica od golomrakvoja) i bjelogoričnih vrsta (američki hrast, bukva, grab, zice i umjetnim snijegom (Slika 3.), gorski javor, hrast lužnjak, hrast kitnjak, lipa, joha crna, joha zelena, breza žalosna, breza maximovic, jasen, divlja trešnja, vrba, topola). Potom nas je DI Christoph Hartleitner upoznao s25 godišnjim iskustvima u proizvodnji LIECO-sadnica u kontejnerima na lokaciji Kalwang od izbora podrijetla i kvalitete sjemena i potpuno automatske sjetve i klijališta u stakleniku u trajanju 2–3 mjeseca,pa sve do uzgoja sadnica u trajanju do tri godine na otvorenom, ilustrirajući to i sljedećim podacima: – površina šumskog rasadnika oko 9,5 ha, – 2 staklenika po 125 x 25 m (Slika 1. drvena konstrukcija iSlika 2. metalna konstrukcija), – visoko mehanizirana LIECO linija za punjenje lon čića sjemenom i sadnicama, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 92 <-- 92 --> PDF |
– opskrba vodom za navodnjavanje iz obližnjeg po toka Liesingbach i godišnjim prodajnim kapacite tima oko 4 milijuna LIECO-sadnica u kontejnerima. Na granici s Njemačkom 2009. otvoren jeŠumski rasadnik St. Martin im Innkreis površine oko 12,7 ha, jednim staklenikom 125 x25 m,pri kraju je iz g radnja i drugog staklenika, čiji će godišnji prodajni kapacitet nakon završetka istog biti oko 5 milijuna LIECO-sadnica u kontejnerima. Više informacija na www.lieco.at Nakon obilaska skladišta sjemena, staklenika i otvorene površine rasadnika, slijedio je kratak predah uz okrjepu u stakleniku te odlazak u Leoben. 2.Stovarište biomase Leoben u Niklasdofu,gdje nas je dočekao g. Martin Gaber, voditelj poslovanja (Slika 4.). prm iz svojih šuma i 25.000 prm od drugih šumovla snika) i 400 prm kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva iznosi oko 800.000 €. Na kraju posjete Martin Gaber istaknuo je: – Stovarište biomase Leoben je jedno od 7 stovarišta biomase u Štajerskoj. – Štajerska sa 61 % šumovitosti je najšumovitija savezna država Austrije. Štajerski šumovlasnici gospodare s oko 1 milijun ha šuma, tj. na svakog “Štajerca“ otpada 0,5 ha šume i više od 1/4 ukupne drvne zaliheAustrije (oko 1,095 milijarde m) nalazi se u Štajerskoj. – Rast cijene fosilnih goriva:ugljena, prirodnog plina i nafte, doveo je do velike potražnje za drvom kao energentom za grijanje. Nakon obilaska otvorenog stovarišta površine 1,5 ha, te laboratorija za određivanje vlažnosti drva i nove 4 Tijekom jednog sata saznali smo kako je Stovarište biomaseosnovano 2010. godine, uz investicije od 0,4 milijuna EUR-a, gdje je g. Gaber dobio radno mjesto na poslovima vođenja stovarišta biomase, od organizacije sječe i izrade energetskog drva, proizvodnje šumske sječke i kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva, prodaje i otpreme te knjigovodstva. Osnivači i vlasnici su članovi malih šumoposjednika, njih 400 (< 200 ha šume), koji posjeduju 13.000 ha šume, uz godišnju prodaju 15.000 3 nasipnih prm (od 1 m energetskog drva usitnjavanjem – iveranjem dobije se 2,5 nasipna prm) i 400 prm kratko piljenog i cijepanog ogrjevnog drva. Po sezoni grijanja ta količina energetskog i ogrjevnog drva supstituira oko 1,2 milijuna litara loživog ulja, godišnje smanjuje stakleničke plinove u iznosu 3208 tona CO. Sječku i ogrjevno 2 drvo prodaje privatnim kućanstvima, toplanama na biomasu, hotelima, restoranima, a cijena šumske sječke ovisi o vrsti i kvaliteti drva, težini i sadržaju vode i prosječno iznosi oko 18 €/nasipnom prm sa 30 % vlage.Troškovi nabave i usitnjavanja energetskog drva mobilnim ivera 3 čem iznose 14–15 €/m ili oko 6 €/nasipnom prm sječke. Cijena kratko piljenog i cijepanog drva, iznose 82 €/prm za bukvu, te 75 €/prm za brezu. Godišnji ukupni prihod od prodaje 40.000 nasipnih prm sječke (15.000 nasipnih mosne vage,zajedno s g. Martinom Gaberom otputovali smo u Biotoplanu Bruck a/d Mur. 3. Ispred Biotoplane Bruck an derMurGmbH, u vremenu od 14.45–16.00 sati g. Martin Gaber dao nam je sljedeće podatke: Biotoplana puštena je u pogon u studenom 2008. god i ne; snaga kotlova na šumsku sječku 2 x 4 MW, tip UR BAS; ukupna investicija iznosila je oko 6 milijuna €; godišnja potrošnja oko 25.000–28.000 nasipnih prm sječke (20.000 nasipnih prm šumske sječke opskrbljuje stovarište biomase Leoben, a razliku od 5.000–8.000 nasipnih prm sječke drvna industrija); uporabom šumske i drvne sječke supstituira se godišnje oko 750.000 litara 3 loživog ulja odnosno 840.000 m prirodnog plina; godišnje se smanjuje 4.700 tona CO; na biotoplanu s oko 2 7,5 km to plovoda priključena je gradska vijećnica, Piusinstitut, sre dnja šumarska škola (jedna od dvije u Aus tri ji), mnogo brojne zgrade u Bruck a/d Mur, kao i osnovne škole i d j ečji vrtići, obje srednje škole te mnogobrojne privatne kuće Projektant ing. Leo Riebenbauer, Büro für Erneuerbare Energie, više na web stranici www.riebenbauer.at Nakon raznolikog i bogatog stručnog programa otputovali smo u Beč i smjestili se u hotelu “DELTA4”. Nakon večere – slobodno vrijeme uz pojedinačno razgledavanje Beča. U četvrtak 24. studenoga nakon doručka u hotelu, otputovali smoiz Beča u pravcu Graza. Na odmorištu Oldtimer, Guntramsdorf sastali smo se s prof. dr. sc. Karlom Stampferom i DI Franzom Holzleitnerom sa BOKU fakulteta, te zajedno otišli u DonjuAustriju u Rohr im Gebirge kraj Gutensteina (Slika 5.). U 50 godišnjoj smrekovoj sastojini,na strmom terenu nagiba oko 50%izvodila se 1. proreda. Prof. dr. sc. Karl Stampfer upoznao nas je s novim tehnologijama pridobi vanja drva, na terenu za iznošenje drva žičarom, uvođenjem harverstera (Slika 6.) i forvardera (Slika 7. i8.). |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 93 <-- 93 --> PDF |
5 6 7 Na taj način smanjuju se troškovi uvođenjem forvardera s vitlom u iznošenju drvnih sortimenata u odnosu na žičaru za čak 50 %! Ukupan trošak rada harver 3 stera i forvardera iznosi 28 €/m.! Nakon završenog terenskog dijela vratili smo se u Beč na ručak u hotel “Delta 4”, a zatim od 16.00–19.00 sati krenuliu obilazak centra grada s lokalnim vodičem. Nakon obilaska u centru Beča dočekao nas je kolega DIVladimir Čamba, ministarski savjetnik u Saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva i s kolegama iz UŠPDelnice posjetili smo Staru gradsku vijećnicu i Adventski božićni sajam. Tom prigodom upoznao nas je sa stanjemaustrijskog šumarstva i znanstveno- istraživačkom suradnjom sa BOKU, te poklonio po dva primjerka brošura na hrv atskom jeziku: 1. Teren za privlačenje traktorom, Metodički rad 4 (10. izdanje 2010., 80 stranica) i 2. Iznošenje drva na terenu za žičare, Metodički rad 4 (1. izdanje na hrvatskom jeziku 2011., 113 stranica). U petak 25. studenoga u vremenu od 8.50–11.00 sati na BOKU prof. dr. sc. Karl Stampfer i DI Christian Kantzian prezentirali su dvije teme: 1.BOKU – iskustva Bolonjskog sustava,s posebnim osvrtom na studij šumarstvai 2.Pridobivanje drva uAustriji. Prijevod prezentacija s engleskog na hrvatski jezik odlično je obavio DinkoVusić, dip. ing. šum. sa Šumarskog fakulteta Zagreb. U prvoj prezentaciji prof. dr. sc. Karl Stampfer upoznao nas je o iskustvima Bolonjskog procesa od šk. godine 2003./2004. i to: – na BOKU studira 11.000 studenata od 25 predmeta 10 predmeta na engleskom jeziku, 18 % su strani studenti, vrlo dobru suradnju imaju sa Šumarskim fakultetom Zagreb, – 800 studenata je na studiju magistra, godišnje diplomira više od 1100 apsolvenata, – studij “prvostupnika” traje 6 semestara i većina nastavlja studij na sljedeća 4 semestra i dobije zvanje magistra struke – ranije dipl. ing. šum. Doktorski studij traje 3 godine. Nagrafikonuse vidi pregled studenata od 1998. kada je bilo upisano 73 studenta (53 muških i 20 ženskih) koji je pao na samo 42 studenta u šk. god. 2003./2004., kada je uveden Bolonjski proces zbog slabe informiranosti; da biveć 2011. narastao na 125 studenata (98 muških i 27 ženskih). |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 94 <-- 94 --> PDF |
U drugoj prezentaciji DI Christian Kantzian dao je – mali šumovlasnici (do 200 ha) gospodare sa 48,3 % pregled: šuma, – veliki šumovlasnici (peko 200 ha) gospodare sa – austrijskog šumarstva: godišnja proizvodnja drva 3 22,4 % šuma, iznosi oko 20 milijuna m, a 47 % površine je pod – Austrijske savezne šume d.d. gospodare sa 15,7 % šumom ili 3,96 milijuna ha sa 180.000 šumovlašuma, snika, sa šumom površine preko 500 ha mora gospodariti šumski tehničar, – gradovi gospodare sa 9,9 % šuma, – općine gospodare sa 2,2 % šuma i – pregled šuma prema vlasničkoj strukturi: – savezne države gospodare sa 1,5 %. Udio austrijskih šuma prema nagibu terena: manjem od 30 % nagiba nalazi se 39 %,od 30 – 60 % nagiba nalazi se 39 % i na nagibu terena > 60 % nalazi se 22 % šuma (radi usporedbe: prema uvjetima korištenja glavnina gospodarskih šuma ili čak 71 % na razini Republike Hrvatske je u najpovoljnijoj kategoriji, tj. nagiba manjeg od 30 % i prosječna udaljenost privlačenja manja od 400 m !!!). Ostvarene cijene drvnih sortimenata franco šumska 3 cesta u 2011. godini su: 100 €/m pilanski trupci 33 smreka/jela klase B3a, 38 €/m ogrjevno drvo i 40 €/m celulozno drvo. (radi usporedbe: prema izvršenju plana prodaje drvnih sortimenata u HŠ d.o.o. za 2011. godinu 3 ostvarene cijene su: 379 kn/m pilanski trupci jele, 197 33 kn/m celulozno drvo i 125 kn/m ogrjevno drvo !!!). Troškovi izgradnje šumskih cesta kretale su se od 2004. do 2010. prosječno oko 30€/m. Otvorenost šuma šumskim cestama iznosi: 45,0 m/ha prosječno, ukupno je izgrađeno preko 180.000 km šum skih cesta. 85 % sječe i izrade drvnih sortimenata izvodi se motornom pilom, a 15 %harvesterima (stanje 2010.). Privlačenje/iznošenje drvnih sortimenata izvodi se 53,1 % traktorima skiderima i adaptiranim poljoprivrednim traktorima, 26,8 % forvarderom, 14,2 % žičarama, ručni rad 4,6 %, konjima 0,4 % i ostali načinom (na primjer helikopterom) 1,0 % (stanje 2007.). Danas uAustriji energetsko drvo koristi preko 1000 Biotoplana prosječne snage 1 MW i 119 kogeneracijskih postrojenja snage 348 MWel i 1895 MWtop. Nakon završenih prezentacija i obilaska zgrade BOKU kolegica Silvija Zec, tajnica HKIŠDTzahvalila seprof. dr. sc. Karlu Stampferu na zaista odlično organiziranom programu stručne ekskurzije. Slijedio je povratak u Zagreb, gdje smo stigli oko 23.00sata. Mr. sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu (Slike: 1.–4. DI Christian Gallo – UŠPBuzet Slike: 5.–9. BOKU arhiva) |