DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Ove zahvate u Kini prate velika financijska ulaga-mi kroorganizama i insekata, očuvanje šumskog naslje nja, koja paralelno razvijaju i preradu drveta,pa je Kina postala najveći svjetski izvoznik namještaja. Na globalnoj razini površina plantažnih šuma dosegla je iznos od 264 milijuna ha ili 7 % od ukupnihpovršina šuma. Za 5 % novih plantaža korištene su domaće vrste, a ostatak čine unesene vrste. Uz ovakvu dinamiku stvaranja novih šuma, alarmi za gubitak karakteristika okoliša bit će manje zabrinjavajući nego u prošlom stoljeću. Posebno je značajno povećanje zaštićenih površina koje sada iznose 460 milijuna ha ili 12% globalne šumske površine. Od ukupnih površina šuma produktivno se koristi svega 30%, što znači da potencijali šuma uz održivo gospodarenje mogu izdržati demografski porast. Promjena klime može utjecati na širenje i negativan utjecaj raznih patogena i insekata. Primjer je kornjaš Dendroctonus ponderosae, koji je izvan svoga areala napao 11 milijuna ha prirodne šume u Kanadi. U Europi su česti uragani, tako je u N.P.Tatre u Slovačkoj uništeno 12 000 ha šume, koje je za posljedicu imalo eksploziju napadaIps typographuskoji se proširio do Švedske. Za prikupljanje podataka o takvim pojavama potreban je stalan monitoring, što se već primjenjujeu mnogim zemljama. Po istraživanju FAO-a štete od insekata zahvaćaju 35 milijuna ha, što zahtijeva snažnu internacionalnu suradnju. GiuseppeSurico:Studij šumarstva u Firenzi Autor ovog članka prof. Giuseppe Suricopredsjednik je (dekan) Poljoprivrednog fakulteta u Firenzi, na kojemu je na posebnom odjelu organiziran Fakultet šumarskih znanosti. U Firenzi, te kasnije u Padovi, organizirana su jedina dva sveučilišta u Italiji gdje se odvijaju studiji šumarskih znanosti. U svom izlaganju opisao je sadržaj nastave na studi ju šumarstva.Težište studija je na ekološkom pristupu, ob novi krajolika, strategija obrane od napada raznih đa i zaštićenih područja, uređivanje šuma, uzgojni radovi, korištenje šuma, zaštita tla, prevencija požara i dr. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća nastava na šumarskim studijama odvijala se u trajanju od četiri go- dine, sa 28 osnovnih predmeta i 31 ispitom. Predavanja su trajala 2 500 sati i oko 500 sati za diplomsku radnju. Među osnovnim predmetima najvažniji su: kemija, matematika, fizika, mineralogija, zoologija, opća botanika, šumska sistematika, uređivanje šuma, dendrometrija, uzgajanje šuma, šumeAlpa, topografija, šumske komunikacije, tehnologija i korištenje šuma, entomologija i patologija, vodogradnja, ekonomika i procjena šuma, šumsko pravo i razni specijalistički ispiti. Osamdesetih godina studij je organiziran u petogodi šnju nastavu s izvjesnim izmjenama nastavnog prog ra ma. Tako je 1984.g. studij organiziran podjelom na dva usmjerenja:Tehničko uzgojnii Gospodarenje okoli šem i očuvanje tla. 1997/98. godine dekretom minist a rstva uvedeni su “profesionalni profili”: zaštita tla, eko nomika, gospodarenje florom i faunom, ekološka pla niranja, rasadničarska proizvodnja i pošumljavanje, teh ničko uzgojni radovi i tehnologija drva. U idućem razdob lju, promjenama vlada i ministarstava nastavljene su ma nje i veće promjene sve do današnje organizacije studija. Sadašnja organizacija studija po dekretu ministra Gelminia (D.M.17), “nova” trogodišnja nastava predviđa 19 ispita i diplomski rad, što je organizirano u 1 200 didaktičkih sati. Magistralna diploma ima tri us mje renja: gospodarenje šumskim sustavima, proizvodnja drveta i planiranje, okoliš i šumsko zemljište. Magistralni studij obuhvaća 11 ispita i 650 didaktičkih sati, čemu treba dodati praktični rad i izradu magistarskog rada. Kada se zbroji trogodišnji i magistarski studij, dobije se po riječima prof. Surica, predsjednika Fakulteta isti sadržaj kao prije 50 godina. On ne želi reći koji je studij bolji, ali kaže da profesori sigurno daju sve od sebe da formiraju kvalitetne šumarske stručnjake za gospodarenje šumama i za znanstveni rad. Frane Grospić ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ŠUME – ZELENAPLUĆAZAGORJA Šuma na dlanu – Kamenjak Uvod stry Forum – UNFF), glavna skupština Ujedinjenih na- Na inicijativu Republike Hrvatske kao članice Fo roda proglasila je 2011. g. Međunarodnom godinom ruma za šume Ujedinjenih naroda (United Nation Fore-šuma. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konferencije odlučeno da se prvi dan proljeća 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Dok se u svijetu slavi Međunarodna godina, Hrvatska slavi i 250. obljetnicutradicije šumarske struke, 113. obljetnicu Šumarskog fakulteta i 65. obljetnicu organiziranog znanstvenog istraživanja Hrvatskog šumarskog instituta. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠVG) glavni je koordinator pokretanja svih aktivnosti obilježavanja Međunarodne godine. U tim aktivnostima uključeni su Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Javne uprave nacionalnih i parkova prirode i Županijske javne upra ve za upravljanje zaštićenim područjima. U sklopu obilježavanja Međunarodne godine šuma, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko – zagorske županije (KZŽ) uz sufinanciranje Ministarstva kulture i partnerima: Hrvatske šume- Uprava šuma Podružnica Zagreb i Hrvatskim šumarskim institutom u Jastrebarskom provodi projekt pod nazivom “Šume – zelena pluća Zagorja”,s ciljem promoviranja šuma kao značajnog čimbenika očuvanja bioraznolikosti. U strukturi zemljišta u KZŽ poljoprivrednog zemljišta ima oko 70 000 ha,od čega je u privatnom vlasništvu gotovo 99% . Šuma i šumskih zemljišta ima oko 44 000 ha. U Republici Hrvatskoj omjer državno–privatno vlasništvo je oko 80 naprema 20, dok je u KZŽ (kao i uVaraždinskoj) taj omjer obrnut: privatnih šuma ima oko 80%, a državnih oko 20%.. Osnovna karakteristika privatnih šuma u KZŽ je rascjepkanost i vrlo mala površina po vlasniku i parceli. Broj vlasnika šuma u Županiji je 57 082 na 137 170 katastarskih čestica, a prosječno posjedovanje šume je 0,59 ha po vlasniku. U tim šumama se lošije gospodari u odnosu na državne šume. Nedostaci u gospodarenju privatnim šumama su nedostatak podataka o šumama i u nedostatnoj edukaciji šumovlasnika. Svrha projekta je prezentiranje vrijednosti šuma i njihovih višestrukih općekorisnih funkcija,s namjerom na informiranju i edukaciji različitih interesnih skupina i najšire javnosti,a posebice privatnih šumovlasnika u KZŽ u svrhu dobre prakse odgovornog i održivog razvoja gospodarenja privatnim šumama. U svezi s projektom 8.rujna 2011. g., na dječjem igralištu u Krapini postavljena je edukativno – informativna piramida pod nazivom“Strahinjšćica” s podacima o šumama i njihovoj flori i fauni. Slika 1. “Šumska slagalica” Slika 2. Informativne table-štandovi |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Slika 3. Demonstracija rušenja stabla Šuma na dlanu – Kamenjak U okviru navedenog projekta Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ u suradnji s općinom Stubičke toplice, organizirala je 9. listopada 2011. g. tematsku manifestaciju “Šuma na dlanu – Kamenjak” na lokalitetu Kamenjak u StubičkimToplicama. Učesnicima su se obratili Ivan Ištok ravnatelj Javne ustanove; Vladimir Bosnar načelnih općine Stubičke Toplice i župan KZŽ Siniša Hajdaš Dončić. Na livadi kraj šume na lokalitetu Kamenjak bili su postavljeni sljedeći štandovi institucija poduzeća i udruga vezanih za gospodarenje i upravljanje šumama: Hrvatski šumarski institut, Šumska biomasa d.o.o., Hrvatske šume d.o.o. podružnica Zagreb, Državni zavod za zaštitu prirode, JU “Park prirode Medvednica”, Regea, Stihl, Švenda i sinovi, JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ, Gljivarsko društvo “Blagva” Stubičke toplice iTuristička zajednica općine StubičkeToplice. Predstavnici “Švenda i sinovi” održali su demonstraciju orezivanja krošanja.To je firma koja je na teme lju stručne procjene obavila orezivanja hrasta galženjaka, koji se nalazi na povijesno poučnoj stazi Kamenjak. Za sve posjetitelje su organiziraneigre natjecateljskog karaktera sa simboličnim nagradama propagandnog materijala i šumskim sadnicama. Edukacija U međuvremenu su održanatematska predavanja za članove Udruga privatnih šumovlasnika u Gornjem Jesenju i Zlataru.Tiskana je brošura “Održivo gospodarenje privatnim šumama”. Priručnik sadrži osnovne podatke o vrijednosti i značenju šuma sa svih stajališta te upute za održivo gospodarenje privatnim šumama. Ova publikacija namijenjena je ponajprije privatnim šumovlasnicima,a može biti od velike koristi i ostalim interesnim skupinama kao što su učenici, ekološke Slika 4. Orezivanje penjačkom opremom udruge, javnost i svi zainteresirani za šumu kao ekološki najznačajnijeg čimbenika za očuvanje klimatskih, pedoloških, vodnih i ostalih mnogobrojnih općekorisnih funkcija šuma. Zaključak Šume i šumska zemljišta su prirodno bogatstvo velikog značenja za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline.Ta važnost prepoznata je kroz općekorisne funkcije šumskih ekosustava,a to se postiže gospodarenjem šumama. Pravilno gospodarenje zasniva se na održivosti. Treba nastojati uspostaviti ravnotežu između proizvodnje drvne mase i općekorisnih funkcija šuma. Cilj je trajna proizvodnja drvne mase i ob- nova prirodnih resursa. Samo dobro gospodarena šuma može trajno osigurati optimalne prihode i bioraznolikost. Dr. sc.Miroslav Harapin |