DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Udaran gromom,/lomljen vjetrom,/ždere ga gubar, /a on se ne da. Ponosan stoji,/prošlost pamti/i hrabro/budućnost gleda. U svojoj uvodnoj “riječi pisca” Andrašić objašnjava: “Zbirku Lovačke pjesme napisao sam osjećajući potrebu da se lovnu kulturu razvija i pomoću stihova i crteža”, posvećujući je poglavito lovcima “koji imaju najbolji odnos prema uzgoju, zaštiti i lovljenju najvažnijih vrsta dlakave i pernate divljači”. Stihovima, reći će autor, želi pobliže upoznati lovce kako pojedine vrste divljači izgledaju (jelen – ljepotan je jelen pravi s rogovljem na skladnoj glavi), čime se hrani (divlja svinja–hrana im je raznovrsna i to kako biljna tako i mrsna, njuškom ruje, hranu traži, to za divlju svinju važi),kako se razmnožava (divokoza –parenje se prsk naziva, borbu muških izaziva, žestoko se tada bore, kod tog čas rogobore), da li pravi štetu (smeđi medvjed –stoku on napada, tek u nuždi većeg glada, divljač raznu tad napada, osobito med on voli, makar pčelin ubod boli),kakve su od nje koristi (šljuka bena – mlade šume pune vlage, privlače nam šljuke drage, a da samo korist daju, to najbolje lovci znaju). Kao crvena nit kroz svih 26 pjesama posvećenih kako krupnoj tako i sitnoj divljači te zaštićenim životinjskim vrstama,provlači se autorova misao da sve njih, bilo štetne, bilo korisne, “moramo sačuvati, za opstanak šansu dati”.Tako će u vrijeme kada je radio na zbirci, za tada omraženog vuka, napisati: “Posve potuć ih ne treba,/iako na divljač vreba./Premda stoku vuk napada/ nek posljednji ne nastrada”,a za divljeg mačka “koji štetu pravi,/jer nam divljač lovi, davi/pa i pored toga svega/sačuvati mačka treba”.Što se pak “rubnosilhuetnog načina crtanja divljači i lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata” tiče, kojim je bogato ilustrirana njegova zbirka, autor i tu želi lovcu predočiti kako najlakše nacrtati “neku divljač kako je vidi lovčevo oko”! Koliko je u tome uspio neka prosude čitatelji. Prof. Drago Andrašić ne samo da je, poput ove zbirke, većinu svojih knjiga i priručnika ilustrirao vlastitim crtežima i slikama,nego se ogledao i u, uvjetno rečeno, lovačkoj karikaturi. Naime, kasnih 50-ih go- Slika2. Lovac Miškec u karikaturi autora D.Andrašića iz (Lovač ki vjesnik 1958.) Lovačkog saveza Hrvatske dina prošloga stoljeća,kada je urednikom “Lovačkog vjesnika” bio Lazar Raić, kasnije dugogodišnji kustos Lovačkog muzeja Lovačkog saveza Hrvatske, a član redakcijskog odbora mjesečnika tada još samo mladi šumarnik DragoAndrašić, naš se profesor ogledao i na likovnom polju. Junak njegove karikature je lovac Miškec i vjerni mu četveronožacAs, koji su iz broja u broj, iz jedne dogodovštine u drugu, uvijek izvlačili deblji kraj. Kako mu crtež sam po sebi nije bio dostatno upečatljiv da “ispriča priču”, redovito ga je pratio, moramo to reći, ne odveć duhovit potpis.Tako je crtež na slici 2 iz Lovačkog vjesnika iz 1958. g (str. 189) prati primjerice sljedeći potpis (dijalog): Lovac Miškec: Pazi,molim te,što se taj vepar pravi važan, a što bi bilo kad bih na njega nanišanio?Vepar: Siđi dolje,majčin sine, ako su ti gaće čiste! Alojzije Frković L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima–izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 6 studeni-prosinac2011. godine izdvajamo: da ra sa 150. obljetnicom Ujedinjenja Italije i Međunarodnom godinom šuma.Tom prigodom održan je “Ok rugli Šezdeseta obljetnica osnivanja talijanske Akade stol o važnosti šuma početkom trećega tisućljeća”.U spo mije šumarskih znanosti – Firenze, 21.lipnja 2011. men obilježavanja ove svečanosti,svakom je učeniku 21.lipnja 2011. je 60. godišnjica osnivanja talijanske uručena specijalna poštanska kartica posvećena godiš- Aka demije šumarskih znanosti, to je datum koji se po du-njici osnivanjaAkademije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Pozdrave i riječi dobrodošlice uputili su dr. Donato Monaco, regionalni upravitelj državnih šuma za Toskanu i dr. Pietro Rosseli, regionalni opunomoćenik za poljoprivredu provincije Firenza. Dr.Donato Monaco je u ime spriječenog Glavnog direktora državnih šuma pozdravio predsjednikaAkademije, sve članoveAkademije, profesore izvjestitelje i sve ostale nazočne. U svom obraćanju naglasio je čvrstu povezanost Akademije i Administracije te pohvalio međusobnu odličnu suradnju. Pohvalio je doprinos Akademije u razvojuekonomskih, socijalnih i kulturnih procesa, a nada se da ćeAkademija i u budućnosti nastaviti raditi s istim entuzijazmom. U svom obraćanjudr. Pietro Roselli pohvalio je organizaciju Okruglog stola za proslavu ove važne obljetnice. S osobitim zadovoljstvom pohvalio je ambicije mladih studenata, koji s posebnim žarom i velikim entuzijazmom savladavaju nastavni program, koji ih vodi u izazove koji više nisu samo “gašenje vatre, ako se šuma zapali”. OrazioCiancio:Znanstveni napredak i šumarska kultura – Osnivanje Akademije: Talijanska Akademija šumarskih znanostiosnovana je 21. lipnja 1951. godine, zaslugom tadašnjeg predsjednika Republike Italije Luigia Einaudia, ministra Poljoprivrede i ŠumarstvaAmintorea Fanfania i uglednih šumarskih stručnjaka. Svečana inauguracija održana je u vili PalazzoVecchio, a za sjedišteAkademije dodijeljen je cijeli prvi kat vile “La Favorita”, koja je vlasništvo Uprave za državne šume. Prilikom inauguracije,prvi predsjednikAkademije Generoso Patrone evocirao je uspomenu na osnivače slavne “Talijanske šumarske škole u Vallombrosi”, gdje su praktički postavljeni prvi temeljiAkademije i posađena prva stabla napretka šumarskih znanosti i osiguranja bolje budućnosti šumarstva. Poslije Generosa Patronea za predsjednikeAkademijubirani suAlessandro de Philippis, Fiorenzo Mancini (sada počasni predsjednik) i aktualni predsjednik Orazio Ciancio. Institucionalni zadaci Akademije su određeni u članku 1 Statuta: davati poticaj i snagu šumarskoj znanosti i njenoj primjeni u šumarstvu te svim problemima zaštite okoliša u svrhu veće dobrobiti za nacionalnu zajednicu. – Analiza problematike šumarstva u Međunarodnoj godini šuma: Globalnu problematiku šumskog sektora obilježava ju demografski procesi i porast potrošnje, koji se refle ktiraju: na smanjenje šumskih površina, degradaciju šu ma, klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti. Zbog obrane od višestruke devastacije šuma i okoli ša, internacionalne organizacije promovirale suneke od inicijativa, među kojima su: konvencija o biološkoj ra znolikosti, konvencija za borbu protiv destrukcije šu ma, konvencija za borbu protiv klimatskih promjena, kon vencija o internacionalnoj trgovini ugroženim vrsta ma flore i faune, borba protiv atmosferskog zagađenja. Primjena ovih kriterija je vrlo važna, možda čak i nedovoljna, ilimože imati kontroverzne učinke na biološku raznolikost i funkcionalnost ekosustava. Primjer: uporaba drveta za biomasu koristi se zbog uporabe za obnovljivu energiju, ali može uzrokovati stvaranje monokulture na račun nestalih prirodnih resursa. U središnjoj Europi u pojedinim regijama postoji tendencija stvaranja jednovrsnih populacija u svrhu podizanja maksimalne proizvodnje, na štetu ostalih vrijednosti. U Italiji, promjenom ekonomskih i socijalnih odno sa od polovine prošloge stoljeća povećavaju se površi ne pod šumom.To se posebice odnosi na planinska i br dska područja gdje je proces depopulacije bio intenzivan. Autor podsjeća na zaključke Okruglog stola iz 1995. g. na temu “Šuma i čovjek”, a završna misao gla si: “Šuma je složeni biološki sustav, koji ima odlučujuću ulogu za održavanje života na planeti. Kao svi živi sustavi, šuma je zajednica koja ima”vrijednost u sebi”.To je valjan razlog da je treba štititi, čuvati i braniti”. – Perspektive za napredak šumarskih znanosti: Poznato je da smo ušli u novi svijet. Globalizacija je obilježena novim tehnološkim ciklusom i naglašenim promjenama resursa. Iz toga proizlaze zadaci koji su dužnost i obveza, a obuhvaćaju ekonomsku, socijalnu i pravnu problematiku primijenjenu na šumarstvo. U pitanju je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 87 <-- 87 --> PDF |
identitet šumara, i o tim temama treba biti javnost korektno informirana. Uporaba šuma ne smije biti usmjerena isključivo na tržište, već je potrebna preorijentacija korištenja šuma prema kolektivnim potrebama: sigurnost rada, okoliš, stvaralaštvo, obrazovanje, infrastruktura i sl. To ima realnu mogućnost ostvarenja uz potporu moderne i dosljedne šumarske kulture i na prvom mjestu razumne političke volje. – Uloga mladih u znanstvenom progresu: Autor upozorava na važnost uključivanja mladihu istraživačke radove, čime će doprinijeti znanstvenom napretku u šumarstvu. Potreban je kontinuiran rad i upornost te saznanje o važnosti posla koji obavljaju. Stariji (koji također mogu puno naučiti od mladih), trebaju pomoći mladima da postanu svjesni važnosti znanstvenog istraživanja i uključe svoju kreativnost koju posjeduju. LorenzoCiccarese,CarmelaCascone,SalvatoreCipollaro: Šume i klimatske promjene Koncentracijaugljičnog dioksida u atmosferi je u stalnom porastu. Po uzorcima izvađenog leda starog 650000 godina,ustanovljen jeporast učešća CO od tadašnjih 180 2 dijelova na 300 dijelova od 1 milijuna. Po podacima National Oceanica od 1958. g. do danas,prosječna godišnja koncentracija CO u atmosferipovećana je za 23 %. 2 Znanstvenici predviđaju povećanje globalne temperature u idućim desetljećima (poplave, toplinski valovi i dr.). Zemljina biosfera ima važnu ulogu uglobalnoj razmjeni ugljika i klimatskim promjenama. Šume u tom procesu glavni su rezervoar ugljika, jer po 1 ha površine mogu uskladištiti do 250 tona ugljika, a prostiru se na oko. 3,9 milijardi ha ili 30% zemljine površine. Nestanak šuma u tropskim predjelima i nekim drugim područjima (Australija) te djelomično povećanje površina šuma u Europi i Aziji čine koncentraciju ugljičnog dioksida promjenjivom.Važnost emisije i apsorpcije stakleničkih plinova ustanovljena je Konvencijom UN-a o klimatskim promjenama (1992. g.) i Protokolom iz Kyota (1997.g.). Zemljani ekosustavi utječu na smanjenje emisije stakleničkih plinova i uskladištenje ugljikau 5 osnovnih opcija: – osiguranje obnovljive energije, – zamjena goriva visoke koncentracije ugljika, – smanjenje emisije stakleničkih plinova (metan i dr.), poljoprivrednog i stočnog podrijetla, – čuvanje i povećanje uskladištenja ugljika i povećanje šumskih površina. Protokol iz Kyota predviđa niz aktivnosti koje se mogu primijeniti za postizanje smanjenja ili ograničenje emisije stakleničkih plinova. Klimatske promjene i povećanje prosječne globalne temperature imaju izravan utjecaj na šume. Najočitije promjene vidljivesu uširenju pojedinih biljnih (i životinjskih) vrsta prema polovima i većim nadmorskim visinama. Povećanje prosječne temperature za jedan stupanj oC uzrokuje pomicanje ekološke zone za 125 km na sjever i 125 m na više položaje. Posebno su osjetljivi mediteranski ekosustavi (makije i garizi). Promjene povećanja učešća pojedinih vrsta uključuje nestanak drugih. Produžetak toplog razdoblja utječe na povećanje produktivnosti u umjerenoj i hladnoj zoni. Po predviđanjima znanstvenika,klima će se u 21.stoljeću promijeniti puno brže nego u bilo kojem razdoblju u posljednjih 10 000 godina. Vjerojatno će najveće zatopljenje nastupiti zimi na sjeveru Europe i ljeti na Mediteranu. Tundra i tajga će se širiti prema sjeveru. Zemljina biosfera je ključni čimbenik atmosferske kemije i klime. Posebno šume, u odnosu na svoju rasprostranjenost, utječu na klimu pojedine regije. Između klime, šuma i klimatskih promjena djeluju kompleksni biokemijski mehanizmi, koji se autonomno jačaju i uzrokuju povratni učinak. Povećanje temperature i smanjenje oborina, kombinirane s napuštanjem ruralnih područja i smanjenjem šumskih zahvata, povećavaju opasnost od šumskih požara, osobito u mediteranskom okružju. Europska politička opredjeljenjanisu do sada učinkovito poticala šumski sektor da poduzme ključnu ulogu u borbi protiv stakleničkih plinova, a isto tako i nisu valorizirali potencijale šuma u kompenzaciji ugljičnog dioksida. ErvedoGiordano:Svjetlo i tama šuma na počet ku trećeg tisućljeća Autor upozorava na velik godišnji gubitak šuma na glo balnoj razini, koji iznosi između 13 i 16 milijuna ha, s og romnim gubitkomdrvne mase tj. uskladištenog ugljika. Razlozi nisu nepoznati, odnose se na pritisak prenamjene šumskih površina za poljoprivrednu uporabu, učestale katastrofične požare, ilegalnu uporabu, prirodne nepogode i ratne akcije. Ovim problemima najviše je pogođena JužnaAmerika sa gubitkom od 4 milijuna ha godišnje, slijedi Afrika sa 3–4 milijuna ha i Oceanija sa 700 000 ha. Europa nastavlja povećavati šumske površine, ali s manjim intenzitetom nego u prethodnom desetljeću, s ritmom od 700 000 ha godišnje. Pozitivna su događanja na azijskom kontinentu, gdje je u razdoblju od 2000 do 2010.g., godišnje povećanje šumskih površina iznosilo prosječno 2,2 milijuna ha, zahvaljujući velikim programima pošumljavanja i plantažiranja, realiziranima u Kini. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Ove zahvate u Kini prate velika financijska ulaga-mi kroorganizama i insekata, očuvanje šumskog naslje nja, koja paralelno razvijaju i preradu drveta,pa je Kina postala najveći svjetski izvoznik namještaja. Na globalnoj razini površina plantažnih šuma dosegla je iznos od 264 milijuna ha ili 7 % od ukupnihpovršina šuma. Za 5 % novih plantaža korištene su domaće vrste, a ostatak čine unesene vrste. Uz ovakvu dinamiku stvaranja novih šuma, alarmi za gubitak karakteristika okoliša bit će manje zabrinjavajući nego u prošlom stoljeću. Posebno je značajno povećanje zaštićenih površina koje sada iznose 460 milijuna ha ili 12% globalne šumske površine. Od ukupnih površina šuma produktivno se koristi svega 30%, što znači da potencijali šuma uz održivo gospodarenje mogu izdržati demografski porast. Promjena klime može utjecati na širenje i negativan utjecaj raznih patogena i insekata. Primjer je kornjaš Dendroctonus ponderosae, koji je izvan svoga areala napao 11 milijuna ha prirodne šume u Kanadi. U Europi su česti uragani, tako je u N.P.Tatre u Slovačkoj uništeno 12 000 ha šume, koje je za posljedicu imalo eksploziju napadaIps typographuskoji se proširio do Švedske. Za prikupljanje podataka o takvim pojavama potreban je stalan monitoring, što se već primjenjujeu mnogim zemljama. Po istraživanju FAO-a štete od insekata zahvaćaju 35 milijuna ha, što zahtijeva snažnu internacionalnu suradnju. GiuseppeSurico:Studij šumarstva u Firenzi Autor ovog članka prof. Giuseppe Suricopredsjednik je (dekan) Poljoprivrednog fakulteta u Firenzi, na kojemu je na posebnom odjelu organiziran Fakultet šumarskih znanosti. U Firenzi, te kasnije u Padovi, organizirana su jedina dva sveučilišta u Italiji gdje se odvijaju studiji šumarskih znanosti. U svom izlaganju opisao je sadržaj nastave na studi ju šumarstva.Težište studija je na ekološkom pristupu, ob novi krajolika, strategija obrane od napada raznih đa i zaštićenih područja, uređivanje šuma, uzgojni radovi, korištenje šuma, zaštita tla, prevencija požara i dr. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća nastava na šumarskim studijama odvijala se u trajanju od četiri go- dine, sa 28 osnovnih predmeta i 31 ispitom. Predavanja su trajala 2 500 sati i oko 500 sati za diplomsku radnju. Među osnovnim predmetima najvažniji su: kemija, matematika, fizika, mineralogija, zoologija, opća botanika, šumska sistematika, uređivanje šuma, dendrometrija, uzgajanje šuma, šumeAlpa, topografija, šumske komunikacije, tehnologija i korištenje šuma, entomologija i patologija, vodogradnja, ekonomika i procjena šuma, šumsko pravo i razni specijalistički ispiti. Osamdesetih godina studij je organiziran u petogodi šnju nastavu s izvjesnim izmjenama nastavnog prog ra ma. Tako je 1984.g. studij organiziran podjelom na dva usmjerenja:Tehničko uzgojnii Gospodarenje okoli šem i očuvanje tla. 1997/98. godine dekretom minist a rstva uvedeni su “profesionalni profili”: zaštita tla, eko nomika, gospodarenje florom i faunom, ekološka pla niranja, rasadničarska proizvodnja i pošumljavanje, teh ničko uzgojni radovi i tehnologija drva. U idućem razdob lju, promjenama vlada i ministarstava nastavljene su ma nje i veće promjene sve do današnje organizacije studija. Sadašnja organizacija studija po dekretu ministra Gelminia (D.M.17), “nova” trogodišnja nastava predviđa 19 ispita i diplomski rad, što je organizirano u 1 200 didaktičkih sati. Magistralna diploma ima tri us mje renja: gospodarenje šumskim sustavima, proizvodnja drveta i planiranje, okoliš i šumsko zemljište. Magistralni studij obuhvaća 11 ispita i 650 didaktičkih sati, čemu treba dodati praktični rad i izradu magistarskog rada. Kada se zbroji trogodišnji i magistarski studij, dobije se po riječima prof. Surica, predsjednika Fakulteta isti sadržaj kao prije 50 godina. On ne želi reći koji je studij bolji, ali kaže da profesori sigurno daju sve od sebe da formiraju kvalitetne šumarske stručnjake za gospodarenje šumama i za znanstveni rad. Frane Grospić ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ŠUME – ZELENAPLUĆAZAGORJA Šuma na dlanu – Kamenjak Uvod stry Forum – UNFF), glavna skupština Ujedinjenih na- Na inicijativu Republike Hrvatske kao članice Fo roda proglasila je 2011. g. Međunarodnom godinom ruma za šume Ujedinjenih naroda (United Nation Fore-šuma. |