DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 84 <-- 84 --> PDF |
IZ PJESNIČKE I LIKOVNE OSTAVŠTINE prof. DRAGE ANDRAŠIĆA Prigodom 20. obljetnice smrti prof. dr. sc. Drage Andrašića (1909–1991) njegov dugogodišnji demonstrator na Katedri za lovnu privredu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuAntun Vrgoč,dipl. ing. šum.,uspio je ne samo sačuvati,nego i krajem prošle godine izdati zbirku njegovih lovačkih pjesama, koju mu je kasnih osamdesetih godina, napisanu pisaćim strojem i umnoženu ciklostilom, poklonio “njegov profesor”. Vrijedan priređivač zbirkeVrgoč,za taj “jedinstveni znanstveno-poetski-likovni biser” obima 96 stranica i bogato ilustriran, našao je nakladnika,tvrtku Webstilus klub iz Zagreba, a urednika i dizajnera u osobi dr. BrankeiAleksandraPašagić,dipl. ing. U pogovoru zbirci Vrgoč će o svom profesoru napisati: “Lovca i cijenjenog stručnjaka za lovstvo, lovnu privredu i biologiju divljači DragutinaAndrašića upoznao sam školske godine 1963/64. na prvom satu predavanja iz predmeta Lovna privreda na Šumarskom fakultetu. Bio je uzoran predavač, a mi mladi studenti pažljivo smo ga slušali upijajući svaku njegovu riječ, o čemu smo znali vrlo malo. Nije predavao stojeći iza katedre, nego je šetao među nama studentima, tumačeći nam vrlo sugestivno sve ono o čemu je znao i umio, a mi mladi pažljivo smo ga slušali.Posebno nas je upozoravao na postupanje lovačkim oružjem u lovu. Pri terenskoj nastavi vodio nas je po lovištima od Dubice do Zelendvora. Bio je nenadmašan strijelac puškom sačmaricom… Na naše ponekad neslane šale znao bi bez ljutnje reći: Dečki, dobro ste mi smjestili”. Budući da je i sam pjesnik,Vrgoč*svoj predgovor “lovca lovcu okončava svojim uratkom, pjesmom Hrast iz zbirke Opekline samoće,posvećujući je prof. dr. sc. Dragi Andrašiću, “točno ga predstavljajući”: Gledaj ga,/ponosan stoji./Na granama/njegovim sokol/gnijezdo vije. Njegova šuma/srnu, vepra,/jelena čuva./Borca za slobodu krije. Slika 1. Naslovnica i zaslovnica novoizišle zbirke lovačkih pjesama prof. dr.sc. Drage Andrašića u obradi i izdanju ing.AntunaVrgoča iz 2011. g. * ŠumarnikAntunVrgoč, dipl. ing. šum. (Zagreb, 1940.) do sada je izdao više zbirki pjesama: “Opekline samoće” 1986., “Arboretumiliti poetska ekologija” 1988., “Vrištine” 2007, “Vjerno srce” 2010. i dr. U predgovoru drugom izdanju zbirke “Arboretum” (Ogulin 2011.) književnik Dubravko Jelčić će zapisati: “Bez imalo dekorativnosti ili afektacije, ovaj minijaturist (A.Vrgoč, op.p.) je zagovornik ljepote i zdravlja, on širi radost, uvjeren da je život uvijek jači od svega što ga zatire. U njegovim stihovima ima spontanog ludizma,ima prošlosti, humora, ali i sentimentalnosti, opore mjestimično, no uvijek priljepčive”. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Udaran gromom,/lomljen vjetrom,/ždere ga gubar, /a on se ne da. Ponosan stoji,/prošlost pamti/i hrabro/budućnost gleda. U svojoj uvodnoj “riječi pisca” Andrašić objašnjava: “Zbirku Lovačke pjesme napisao sam osjećajući potrebu da se lovnu kulturu razvija i pomoću stihova i crteža”, posvećujući je poglavito lovcima “koji imaju najbolji odnos prema uzgoju, zaštiti i lovljenju najvažnijih vrsta dlakave i pernate divljači”. Stihovima, reći će autor, želi pobliže upoznati lovce kako pojedine vrste divljači izgledaju (jelen – ljepotan je jelen pravi s rogovljem na skladnoj glavi), čime se hrani (divlja svinja–hrana im je raznovrsna i to kako biljna tako i mrsna, njuškom ruje, hranu traži, to za divlju svinju važi),kako se razmnožava (divokoza –parenje se prsk naziva, borbu muških izaziva, žestoko se tada bore, kod tog čas rogobore), da li pravi štetu (smeđi medvjed –stoku on napada, tek u nuždi većeg glada, divljač raznu tad napada, osobito med on voli, makar pčelin ubod boli),kakve su od nje koristi (šljuka bena – mlade šume pune vlage, privlače nam šljuke drage, a da samo korist daju, to najbolje lovci znaju). Kao crvena nit kroz svih 26 pjesama posvećenih kako krupnoj tako i sitnoj divljači te zaštićenim životinjskim vrstama,provlači se autorova misao da sve njih, bilo štetne, bilo korisne, “moramo sačuvati, za opstanak šansu dati”.Tako će u vrijeme kada je radio na zbirci, za tada omraženog vuka, napisati: “Posve potuć ih ne treba,/iako na divljač vreba./Premda stoku vuk napada/ nek posljednji ne nastrada”,a za divljeg mačka “koji štetu pravi,/jer nam divljač lovi, davi/pa i pored toga svega/sačuvati mačka treba”.Što se pak “rubnosilhuetnog načina crtanja divljači i lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata” tiče, kojim je bogato ilustrirana njegova zbirka, autor i tu želi lovcu predočiti kako najlakše nacrtati “neku divljač kako je vidi lovčevo oko”! Koliko je u tome uspio neka prosude čitatelji. Prof. Drago Andrašić ne samo da je, poput ove zbirke, većinu svojih knjiga i priručnika ilustrirao vlastitim crtežima i slikama,nego se ogledao i u, uvjetno rečeno, lovačkoj karikaturi. Naime, kasnih 50-ih go- Slika2. Lovac Miškec u karikaturi autora D.Andrašića iz (Lovač ki vjesnik 1958.) Lovačkog saveza Hrvatske dina prošloga stoljeća,kada je urednikom “Lovačkog vjesnika” bio Lazar Raić, kasnije dugogodišnji kustos Lovačkog muzeja Lovačkog saveza Hrvatske, a član redakcijskog odbora mjesečnika tada još samo mladi šumarnik DragoAndrašić, naš se profesor ogledao i na likovnom polju. Junak njegove karikature je lovac Miškec i vjerni mu četveronožacAs, koji su iz broja u broj, iz jedne dogodovštine u drugu, uvijek izvlačili deblji kraj. Kako mu crtež sam po sebi nije bio dostatno upečatljiv da “ispriča priču”, redovito ga je pratio, moramo to reći, ne odveć duhovit potpis.Tako je crtež na slici 2 iz Lovačkog vjesnika iz 1958. g (str. 189) prati primjerice sljedeći potpis (dijalog): Lovac Miškec: Pazi,molim te,što se taj vepar pravi važan, a što bi bilo kad bih na njega nanišanio?Vepar: Siđi dolje,majčin sine, ako su ti gaće čiste! Alojzije Frković L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima–izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 6 studeni-prosinac2011. godine izdvajamo: da ra sa 150. obljetnicom Ujedinjenja Italije i Međunarodnom godinom šuma.Tom prigodom održan je “Ok rugli Šezdeseta obljetnica osnivanja talijanske Akade stol o važnosti šuma početkom trećega tisućljeća”.U spo mije šumarskih znanosti – Firenze, 21.lipnja 2011. men obilježavanja ove svečanosti,svakom je učeniku 21.lipnja 2011. je 60. godišnjica osnivanja talijanske uručena specijalna poštanska kartica posvećena godiš- Aka demije šumarskih znanosti, to je datum koji se po du-njici osnivanjaAkademije. |