DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 79 <-- 79 --> PDF |
odgoda plaćanja 90 dana, reprogramiranje dugovanja i sl.), omogućile im opstanak i oporavak. Poslodavci su protiv izdvajanja za općekorisne funkcije šuma, žele da im se i ta mala naknada ukine, jer nisu prilike da bi oni minimalno izdvajali za opće dobro. No, nisu protiv toga da na teret cijeloga društva dobivaju različiteoblike državne pomoći, kroz bespovratna novčana sredstva i umanjivanja raznih poreznih i neporeznih naknada, kako bi što lakše sačuvali svoj kapital,sa željom da ga što više povećaju. U interesu povećanja svoga kapitala i profita oni su voljni što brže zapošljavati i otpuštati učinkovitiju i jeftiniju obespravljenu radnu snagu od nekvalificirane,do akademski obrazovane. Tragično je što oni ne shvaćaju da ima općih interesa koji su i u njihovom interesu i da šume imaju mnogo šire značenje od gospodarskog, prirodnog kapitala. Prepoznate kao specifičan, složen ekološki sustav koji višestruko izravno i neizravno utječe na kvalitetu života, proglašene su Ustavnim dobrom od općeg interesa. Samo uz racionalno i održivo gospodarenje šume mogu ostati samoobnovljiv resurs, a da se uz izvor prihoda ne umanjuje i njihova funkcija općeg dobra. Ukoliko bi Vlada, pomažući pravne osobe koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost, donijela odluku o ukidanju naknade za općekorisne funkcije šuma (0,0525 % od prihoda) dovela bi u pitanje kvalitetu i obim gospodarenja šumama, što se posebice odnosi na šume uz jadransku obalu,njeno zaleđe i dio šuma kontinentalnog krša. Ove šume imaju neprocjenjive općekorisne vrijednosti, njihova uloga je ponajprije zaštitna, a tek manjim dijelom i gospodarska. Šume su specifično nacionalno prirodno bogatstvo od posebnog interesa za državu,tj. njezine građane. S vjerom u pronalaženje pravih rješenja za izlazak iz krize i pozitivne zaokrete u politici zaštite nacionalnih interesa, vjerujmo dašume, uz zemlju i vodu,neće biti predmet prodaje ili ustupanja tj. eksploatacijske koncesije kojom bi i najmanji dio profita, koji pripada ovoj siromašnoj državi, pripao koncesionaru i punio privatne džepove. Tko, uostalom, još ima pravo provoditi kratkoročne krive politike s dugoročnim posljedicama? Mr. sc. Jadranka Šalek Grginčić, dipl. ing. šum., e-mail: jadranka.salek-grgincic@hrsume.hr KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) Znanstvena monografija ŠUME HRVATSKOGASREDOZEMLJA Krajem prošle godine, točnije 13. prosinca 2011. u Hrvatskom novinarskom društvu, promovirana je najnovija znanstvena monografija u izdanju Akademije šumarskih znanosti, pod naslovom ŠUME HRVATSKOGA SREDOZEMLJA. Nazočne, koji su dobrano ispunili veliku dvoranu, pozdravio je i zahvalio im se na odazivu, predsjednikAkademije šumarskih znanosti i glavni urednik ove znanstvene monografije akademik Slavko Matić. Naglasio je, kako je to značajan doprinos obilježavanju 2011. Međunarodne godine šuma, a poklapa se s 50. obljetnicom uske suradnjom znanosti i struke i 150. obljetnicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pa 2011. možemo označiti obljetničkom godinom. Šume hrvatskoga Sredozemlja zauzimaju površinu od 24 % kopnenog dijela Hrvatske, a zbog dugotrajnog negativnog utjecaja čovjeka oko 60 % tih šumaje u lošem stanju (pretežito su to degradacijski stadiji gariga, šibljaka, makije i šikara), no unatoč tomu što ne pretstavljuju značajniju sirovinsku osnovicu za drvoprerađivačku proizvodnju, one imaju neprocjenjivu općekorisnu ulogu. “Zbog toga smo svi obvezni raditi na promjeni postojećeg stanja i pretvorbi tih stadija u jedan od viših uzgojnih oblika. Nadamo se da će ova znanstvena monografija dati svoj prilog uspješnom ostvarenju postavljenoga cilja”. |