DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 79     <-- 79 -->        PDF

odgoda plaćanja 90 dana, reprogramiranje dugovanja i
sl.), omogućile im opstanak i oporavak.


Poslodavci su protiv izdvajanja za općekorisne funkcije
šuma, žele da im se i ta mala naknada ukine, jer nisu
prilike da bi oni minimalno izdvajali za opće dobro. No,
nisu protiv toga da na teret cijeloga društva dobivaju različiteoblike
državne pomoći, kroz bespovratna novčana
sredstva i umanjivanja raznih poreznih i neporeznih naknada,
kako bi što lakše sačuvali svoj kapital,sa željom
da ga što više povećaju. U interesu povećanja svoga kapitala
i profita oni su voljni što brže zapošljavati i otpuštati
učinkovitiju i jeftiniju obespravljenu radnu snagu
od nekvalificirane,do akademski obrazovane.


Tragično je što oni ne shvaćaju da ima općih interesa
koji su i u njihovom interesu i da šume imaju
mnogo šire značenje od gospodarskog, prirodnog kapitala.
Prepoznate kao specifičan, složen ekološki sustav
koji višestruko izravno i neizravno utječe na kvalitetu
života, proglašene su Ustavnim dobrom od općeg interesa.
Samo uz racionalno i održivo gospodarenje šume
mogu ostati samoobnovljiv resurs, a da se uz izvor prihoda
ne umanjuje i njihova funkcija općeg dobra.


Ukoliko bi Vlada, pomažući pravne osobe koje u
RH obavljaju gospodarsku djelatnost, donijela odluku


o ukidanju naknade za općekorisne funkcije šuma
(0,0525 % od prihoda) dovela bi u pitanje kvalitetu i
obim gospodarenja šumama, što se posebice odnosi na
šume uz jadransku obalu,njeno zaleđe i dio šuma kontinentalnog
krša. Ove šume imaju neprocjenjive općekorisne
vrijednosti, njihova uloga je ponajprije
zaštitna, a tek manjim dijelom i gospodarska.


Šume su specifično nacionalno prirodno bogatstvo
od posebnog interesa za državu,tj. njezine građane. S
vjerom u pronalaženje pravih rješenja za izlazak iz
krize i pozitivne zaokrete u politici zaštite nacionalnih
interesa, vjerujmo dašume, uz zemlju i vodu,neće biti
predmet prodaje ili ustupanja tj. eksploatacijske koncesije
kojom bi i najmanji dio profita, koji pripada ovoj
siromašnoj državi, pripao koncesionaru i punio privatne
džepove. Tko, uostalom, još ima pravo provoditi
kratkoročne krive politike s dugoročnim posljedicama?


Mr. sc. Jadranka Šalek Grginčić, dipl. ing. šum.,
e-mail: jadranka.salek-grgincic@hrsume.hr


KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES
(Scientific and professional)


Znanstvena monografija


ŠUME HRVATSKOGASREDOZEMLJA


Krajem prošle godine, točnije 13. prosinca 2011. u
Hrvatskom novinarskom društvu, promovirana je najnovija
znanstvena monografija u izdanju Akademije
šumarskih znanosti, pod naslovom ŠUME HRVATSKOGA
SREDOZEMLJA. Nazočne, koji su dobrano
ispunili veliku dvoranu, pozdravio je i zahvalio im se
na odazivu, predsjednikAkademije šumarskih znanosti
i glavni urednik ove znanstvene monografije akademik
Slavko Matić. Naglasio je, kako je to značajan doprinos
obilježavanju 2011. Međunarodne godine šuma, a
poklapa se s 50. obljetnicom uske suradnjom znanosti i
struke i 150. obljetnicom Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti, pa 2011. možemo označiti obljetničkom
godinom. Šume hrvatskoga Sredozemlja zauzimaju
površinu od 24 % kopnenog dijela Hrvatske, a zbog dugotrajnog
negativnog utjecaja čovjeka oko 60 % tih
šumaje u lošem stanju (pretežito su to degradacijski
stadiji gariga, šibljaka, makije i šikara), no unatoč tomu
što ne pretstavljuju značajniju sirovinsku osnovicu za
drvoprerađivačku proizvodnju, one imaju neprocjenjivu
općekorisnu ulogu. “Zbog toga smo svi obvezni
raditi na promjeni postojećeg stanja i pretvorbi tih stadija
u jedan od viših uzgojnih oblika. Nadamo se da će
ova znanstvena monografija dati svoj prilog uspješnom
ostvarenju postavljenoga cilja”.