DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Slika2. Skupina krupnih vrana (odozgo prema dolje): siva vrana, crna vrana, čavka zlogodnjača, vrana gačac, gavran. u krošnjama starog parkovnog drveća. Sklona je koristiti i gnijezda drugih ptica. Gnijezdi se bilo u samotnim parovima (primjerice ako koristi prirodne duplje na drveću) ili u kolonijama (krošnje drveća). Monogamna je. Združivanje parova počinje u rano proljeće. U pologu 4-8, najčešće 5 plavkastih jaja s tamnim pikama. Inkubacija traje 17–20dana. Na jajima obično leži ženka, dok se oba roditelja brinu o ptićima. Mlade u gnijezdu hrane 30–35 dana hranom koju oba roditelja donose u guši. Nakon što opernate napuštaju gnijezdo, ali i dalje neko vrijeme ostaju na skrbi roditelja. Jedno gnijezdo na godinu. Vrane u cjelini, pa tako i čavka, vrlo su inteligentne ptice, znatiželjne i oprezne. Iako im je pjev, kako smo Slika3. Letni obris gavrana (lijevo) i vrana. Gavrana karakterizira klinasti rep. Slika4. Područje rasprostranjenosti čavke zlogodnjače na euroazijskom prostoru naprijed istakli, hrapav i nemelodiozan (“kov, kov” ili “kjav, kjav”) , uspješno oponašaju druge ptice i glasove. Što se njihove opreznosti tiče,to najbolje znaju lovci koji “zbog čavkina sistema stražara” (Giliard 1968) teško im dolaze na puškomet. Kako su im, pored kuna, divlje mačke, jastreba, orlova i krupnije sove, poput šumske sove i ušare veliki neprijatelji, vrane su se u ne tako davnoj prošlosti uspješno lovile puškom pomoću sove ušare. Danas je taj način lova zabranjen. Lovna vrsta bez lovostaje Od svih vrsta vrana koje dolaze u našoj zemlji lovnim vrstama su i dalje ostale:siva vrana, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka i šojka. Ovisno o biološkim svojstvima vrste i ekološkim uvjetima u kojima obitava, Pravilnikom o lovostaji od 2010., za čavku i ostale spomenute vrste nije propisana lovostaja osim kad sjede na jajima i dok hrane ptiće.Važno je istaći i odredbu članka 6 istog Pravilnika prema kojem “divljač za koju nije propisana lovostaja dopušteno je loviti samo do broja koji ne ugrožava biološku i ekološku ravnotežu prirodnih staništa divljači. I za sam kraj recimo da je čavka široko raširena (najčešće i dostatno brojna) ptica diljem Europe, zapadneAzije i dijela sjeverneAfrike. Procjenjuje se da je početkom novoga tisućljeća u gnijezdećoj populaciji Hrvatske ukupno bilo 40.000 parova (Radović 2004). Za ovu pticu možemo slobodno reći da je, silom prilika, sve to više povezana s ljudima, uz ljudska nase |