DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 73 <-- 73 --> PDF |
IZBOR JE PAO NAČAVKU ZLOGODNJAČU (Corvus monedula) Dok je britanskaTVkuća BBC krajem prošle godine donijela odluku da se među 12 ženskih lica godine nađe i ženka pandeTian Tian (koja je izravno iz Kine došla na posudbu u edinburški zoološki vrt), Njemačko društvo za zaštitu prirode (NABU) u suglasju sa Društvom za zaštitu ptica (LBV) izabralo je četrdeset drugu po redu pticu godine 2012. Izbor je pao na čavku, širem krugu lovaca i šumara poznatiju kao čavku zlogodnjaču (Corvus monedula ili Coloeus monedula). Za razliku od BBC-ova izbora koji je izazvao lavinu bijesnih tvita, pa i političara, izbor čavke prošao je mirno, bez ikakvih protivljenja, iako u pojedinim zemljama starog kontinenta toj ptici iz velike porodice vrana ne prijeti nikakva opasnost za opstanak. Odluku NABU-a tako je prihvatio i prvi im susjed austrijski BirdLife, složivši se da se i toj široko rasprostranjenoj vrani ne piše dobro. U industrijaliziranim zemljama u čijim gradovima robujući “umjetnosti prostora” novoizgrađena zdanja od čelika i stakla ne pružaju nikakvu mogućnost za gniježđenje ove vrste, broj čavki se smanjuje naočigled. Da bi se to spri- Slika1. Čavka zlogodnjača (Corvus frugilegus), jedina crna ptica sa sivim zatiljkom ječilo ili barem ublažilo,NABU svojim izborom daje do znanja da se površine kultiviranih zemljišta obrađuju prema ekološkim načelima, iz šuma prestanu vaditi stara usahla dubeća stabla, a urbanim prostorima vrati stara arhitektura. Jer, bude li graktanje čavki umuknulo, od zvo nit će i okolišu koji čuva ljudsko zdravlje. Tko je uljez, a tko starosjedilac Još je jednoj vrani pripao naslov “ptica godine”. Riječ je o vrani gačac (Corvus frugilegus), ptici 1986. godine, bliskom srodniku čavke, o kojoj u Collinsovom džepnom vodičuPtice Hrvatske i Europe(Zagreb 1999) piše:U jatima je cijele godine, često sa čavkama; gnijezdi se u kolonijama na drveću. Upravo tu osobitost vrane gačca da se jatimice gnijezdi na drveću, točnije njeno ponašanje nakon skidanja gnijezda sa stabala u parku Zrinjevac, izučavao je naš uvaženi šumarski savjetnik Oskar Piškorić,dipl. ing. šum. 1986., objavivši rezultate istraživanja u ornitološkom glasiluLarus. Kad već spominjem zagrebački Zrinjevac onda se valja prisjetiti i nekoliko misli na tu temu velikana pisane riječi književnika MiroslavaKrleže koji je kao direktor Leksikografskog zavoda neko vrijeme stolovao uAkademijinoj zgradi, a koji je slušajući iz dana u dan kreštanje “vrana i svraka” u vrhovima zrinjevačkih platana jednom svom sugovorniku rekao da su “te ptice jedini pravi stanovnici ovih prostora,svjedočeći da je “ovdje u prašumsko i močvarno doba bilo veliko ptičje stanište i da ni najradikalnije čovjekove intervencije u nekada djevičanski krajolik nisu uspjele izbrisati iz ptičjih gena nešto što se zove generacijsko pamćenje, dok smo mi ljudi ovdje uljezi”.(Šentija 2000). Ptica sivog zatiljka i bijelih očiju Prema jednoj razdiobi ptice iz porodice vrana(Corvinae) možemo podijeliti u dvije skupine: jednu skupinu čine krupnije vrste, poput gavrana, sive vrane, vrane gačca, čavke i dr., a drugu skupinu sitnije vrste i šarolikog perja (Garrulinae) kao što su šojka, svraka, kreja i dr. Čavka je najmanja crna vrana. U duljinu mjeri 33–37 cm, raspon krila 65–70 cm.Vidno je manja od najpoznatije nam sive vrane, težeći 180–280 g. Od crne vrane lučimo je po sivom zatiljku i vratu.Tvrdim sivim perjem prekrivene su joj uši, dok su joj oči upadljivo svjetlosive, gotovo bijele. Kljun joj je slabiji i kraći nego u ostalih vrana. Iako se za vrane općenito kaže da su dugovječne, za čavku je najdulji zabilježen vijek u prirodi iznosio 14 godina. Kao druževna ptica često se drži u jatima sa sivom vranom, posebno s gačcima, od kojih je lučimo po uočljivo bržem i vižlastijem letu te trzavijem hodu. Širokog je raspona prehrane. Hrani se beskralježnjacima i sitnim kralježnjacima, žitaricama i najrazličitijim plodinama. Ne prašta ni sitnim pticama pjevicama koje gnijezde na tlu, ispijajući im jaja i proždirući mlade u gnijezdu. Ne zazire ni od smetlišta, pa ni onih lociranih tik naselja, hraneći se kućnim otpatcima. Kao ptici pjevici glasanje joj je manje hrapavo i zvonkije nego u drugih vrana. Gnijezdi se u samotnim parovima ili u kolonijama Gnijezda podiže po pukotinama starih napuštenih rubove šuma, otvorima i konzolama starih zgrada, torkamenoloma i litica kanjona, prirodnim dupljama uz njevima crkava, dimnjacima i ruševinama, mostovima, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Slika2. Skupina krupnih vrana (odozgo prema dolje): siva vrana, crna vrana, čavka zlogodnjača, vrana gačac, gavran. u krošnjama starog parkovnog drveća. Sklona je koristiti i gnijezda drugih ptica. Gnijezdi se bilo u samotnim parovima (primjerice ako koristi prirodne duplje na drveću) ili u kolonijama (krošnje drveća). Monogamna je. Združivanje parova počinje u rano proljeće. U pologu 4-8, najčešće 5 plavkastih jaja s tamnim pikama. Inkubacija traje 17–20dana. Na jajima obično leži ženka, dok se oba roditelja brinu o ptićima. Mlade u gnijezdu hrane 30–35 dana hranom koju oba roditelja donose u guši. Nakon što opernate napuštaju gnijezdo, ali i dalje neko vrijeme ostaju na skrbi roditelja. Jedno gnijezdo na godinu. Vrane u cjelini, pa tako i čavka, vrlo su inteligentne ptice, znatiželjne i oprezne. Iako im je pjev, kako smo Slika3. Letni obris gavrana (lijevo) i vrana. Gavrana karakterizira klinasti rep. Slika4. Područje rasprostranjenosti čavke zlogodnjače na euroazijskom prostoru naprijed istakli, hrapav i nemelodiozan (“kov, kov” ili “kjav, kjav”) , uspješno oponašaju druge ptice i glasove. Što se njihove opreznosti tiče,to najbolje znaju lovci koji “zbog čavkina sistema stražara” (Giliard 1968) teško im dolaze na puškomet. Kako su im, pored kuna, divlje mačke, jastreba, orlova i krupnije sove, poput šumske sove i ušare veliki neprijatelji, vrane su se u ne tako davnoj prošlosti uspješno lovile puškom pomoću sove ušare. Danas je taj način lova zabranjen. Lovna vrsta bez lovostaje Od svih vrsta vrana koje dolaze u našoj zemlji lovnim vrstama su i dalje ostale:siva vrana, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka i šojka. Ovisno o biološkim svojstvima vrste i ekološkim uvjetima u kojima obitava, Pravilnikom o lovostaji od 2010., za čavku i ostale spomenute vrste nije propisana lovostaja osim kad sjede na jajima i dok hrane ptiće.Važno je istaći i odredbu članka 6 istog Pravilnika prema kojem “divljač za koju nije propisana lovostaja dopušteno je loviti samo do broja koji ne ugrožava biološku i ekološku ravnotežu prirodnih staništa divljači. I za sam kraj recimo da je čavka široko raširena (najčešće i dostatno brojna) ptica diljem Europe, zapadneAzije i dijela sjeverneAfrike. Procjenjuje se da je početkom novoga tisućljeća u gnijezdećoj populaciji Hrvatske ukupno bilo 40.000 parova (Radović 2004). Za ovu pticu možemo slobodno reći da je, silom prilika, sve to više povezana s ljudima, uz ljudska nase |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 75 <-- 75 --> PDF |
73 lja, pa bilo to i veći gradovi, u kojima prevladavaju stare građevine, tornjevi, mostovi, parkovi sa starim dr- većem. Gubeći prirođeni strah pred čovjekom,ona gni- jezdi u krošnjama drveća što krase pojedine parkove, ne obazirući se na vrevu ispod sebe, nemajući sa svije- tom nikakve veze. “Sva bića koja su se prilagodila ži- votu u naseljenim mjestima, gradovima, postala su time životni drugovi čovjeka, pa su danas često pove- zana s njim u životu i u smrti” (Natzmer 1960). To vrijedi i za čavku zlogodnjaču, pticu 2012. godine. Alojzije Frković Korištena literatura Božič, I.(1983). Ptiči Slovenije. Lovska zveza Slo- venije, Ljubljana Giliard,E.,T. (1968). Ilustrovana enciklopedija živo- tinjskog carstva – Ptice. Mladinska knjiga, Ljub- ljana. Heinzel, H. et all (1999). Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb Natzmer, G.(1960).Tajni život prirode. Matica Hr- vatska, Zagreb. Piškorić,O(1986). Ponašanje vrane gačac (Corvus frugilegus L.)nakon skidanja gnijezda sa stabala u parku Zrinjevac. Larus X:162–165. Radović, D.(2004).Vrane. U: Lovstvo (ur. Z. Mu- stapić), str. 178-181. Hrvatski lovački Savez, Za- greb. Rucner, D. - R. Kroneisl (1955). Moja knjiga o pticama. Školska knjiga, Zagreb. Šentija, J. (2000). S Krležom, poslije 71. Zapisi iz leksikografskog rokovnika. Masmedia d.o.o., Zagreb. Campanula carnica Schiede. – LANOLISNI ZVONČIĆ (C. linifolia Nath.) Stabljika lanolisnog zvončića je uspravna s jednim cvijetom ili račvasta s 2 do 6 cvjetova. Listovi su izra- zito dugi te neznatno čupavo dlakavi. Oni koji rastu iz- ravno iz korjena su naopako jajasti i malobrojni za razliku od listova stabljike koji su linearno-lancetasti, mnogobrojni te dugački. Stabljike su gusto zbijene, ali one koje rastu iz korjena znatno su duže od ostalih. Cvijetvi su ljubičasti s šiljastim režnjevima čaške. Cvi- jeta uVII iVIII mjesecu, a raste u pukotinama stijena i točilima od montanog do alpskog pojasa. Campanula carnicakod nas raste naVelebitu (Viso- čica), Ličkoj Plješivici i na Kleku. Mi smo lanolisni zvončić našli na Ivančici, te je to do sada kod nas je- dino poznato nalazište izvan područja Dinarida. Osim u HrvatskojCampanula carnicaraste još u Mađarskoj, Sloveniji,Austriji i Italiji. Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum. ČUVARI RIJEKA POMOĆI ĆE ZAŠTITI MURU, DRAVU I DUNAV OD UNIŠTENJA, KAŽE WWF Uoči Svjetskog dana močvarnih staništai 41. godiš- njice Konvencije o močvarnim staništima od međuna- rodne važnosti (Ramsarska konvencija) WWF je u Hrvatskoj lansirao kampanju “Čuvari rijeka” s ciljem očuvanja “EuropskeAmazone” ZAGREB, 1. veljače–Vrlo simbolična i nadasve ne- obična scena mogla se vidjeti naTrgu bana Jelačića uoči Svjetskog dana močvarnih staništa koji se obilježava 2. veljače. Duga plava traka na središnjem zagrebačkom trgu u rukama šestero ljudi odjevenih u neobične uni- |