DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 73 <-- 73 --> PDF |
IZBOR JE PAO NAČAVKU ZLOGODNJAČU (Corvus monedula) Dok je britanskaTVkuća BBC krajem prošle godine donijela odluku da se među 12 ženskih lica godine nađe i ženka pandeTian Tian (koja je izravno iz Kine došla na posudbu u edinburški zoološki vrt), Njemačko društvo za zaštitu prirode (NABU) u suglasju sa Društvom za zaštitu ptica (LBV) izabralo je četrdeset drugu po redu pticu godine 2012. Izbor je pao na čavku, širem krugu lovaca i šumara poznatiju kao čavku zlogodnjaču (Corvus monedula ili Coloeus monedula). Za razliku od BBC-ova izbora koji je izazvao lavinu bijesnih tvita, pa i političara, izbor čavke prošao je mirno, bez ikakvih protivljenja, iako u pojedinim zemljama starog kontinenta toj ptici iz velike porodice vrana ne prijeti nikakva opasnost za opstanak. Odluku NABU-a tako je prihvatio i prvi im susjed austrijski BirdLife, složivši se da se i toj široko rasprostranjenoj vrani ne piše dobro. U industrijaliziranim zemljama u čijim gradovima robujući “umjetnosti prostora” novoizgrađena zdanja od čelika i stakla ne pružaju nikakvu mogućnost za gniježđenje ove vrste, broj čavki se smanjuje naočigled. Da bi se to spri- Slika1. Čavka zlogodnjača (Corvus frugilegus), jedina crna ptica sa sivim zatiljkom ječilo ili barem ublažilo,NABU svojim izborom daje do znanja da se površine kultiviranih zemljišta obrađuju prema ekološkim načelima, iz šuma prestanu vaditi stara usahla dubeća stabla, a urbanim prostorima vrati stara arhitektura. Jer, bude li graktanje čavki umuknulo, od zvo nit će i okolišu koji čuva ljudsko zdravlje. Tko je uljez, a tko starosjedilac Još je jednoj vrani pripao naslov “ptica godine”. Riječ je o vrani gačac (Corvus frugilegus), ptici 1986. godine, bliskom srodniku čavke, o kojoj u Collinsovom džepnom vodičuPtice Hrvatske i Europe(Zagreb 1999) piše:U jatima je cijele godine, često sa čavkama; gnijezdi se u kolonijama na drveću. Upravo tu osobitost vrane gačca da se jatimice gnijezdi na drveću, točnije njeno ponašanje nakon skidanja gnijezda sa stabala u parku Zrinjevac, izučavao je naš uvaženi šumarski savjetnik Oskar Piškorić,dipl. ing. šum. 1986., objavivši rezultate istraživanja u ornitološkom glasiluLarus. Kad već spominjem zagrebački Zrinjevac onda se valja prisjetiti i nekoliko misli na tu temu velikana pisane riječi književnika MiroslavaKrleže koji je kao direktor Leksikografskog zavoda neko vrijeme stolovao uAkademijinoj zgradi, a koji je slušajući iz dana u dan kreštanje “vrana i svraka” u vrhovima zrinjevačkih platana jednom svom sugovorniku rekao da su “te ptice jedini pravi stanovnici ovih prostora,svjedočeći da je “ovdje u prašumsko i močvarno doba bilo veliko ptičje stanište i da ni najradikalnije čovjekove intervencije u nekada djevičanski krajolik nisu uspjele izbrisati iz ptičjih gena nešto što se zove generacijsko pamćenje, dok smo mi ljudi ovdje uljezi”.(Šentija 2000). Ptica sivog zatiljka i bijelih očiju Prema jednoj razdiobi ptice iz porodice vrana(Corvinae) možemo podijeliti u dvije skupine: jednu skupinu čine krupnije vrste, poput gavrana, sive vrane, vrane gačca, čavke i dr., a drugu skupinu sitnije vrste i šarolikog perja (Garrulinae) kao što su šojka, svraka, kreja i dr. Čavka je najmanja crna vrana. U duljinu mjeri 33–37 cm, raspon krila 65–70 cm.Vidno je manja od najpoznatije nam sive vrane, težeći 180–280 g. Od crne vrane lučimo je po sivom zatiljku i vratu.Tvrdim sivim perjem prekrivene su joj uši, dok su joj oči upadljivo svjetlosive, gotovo bijele. Kljun joj je slabiji i kraći nego u ostalih vrana. Iako se za vrane općenito kaže da su dugovječne, za čavku je najdulji zabilježen vijek u prirodi iznosio 14 godina. Kao druževna ptica često se drži u jatima sa sivom vranom, posebno s gačcima, od kojih je lučimo po uočljivo bržem i vižlastijem letu te trzavijem hodu. Širokog je raspona prehrane. Hrani se beskralježnjacima i sitnim kralježnjacima, žitaricama i najrazličitijim plodinama. Ne prašta ni sitnim pticama pjevicama koje gnijezde na tlu, ispijajući im jaja i proždirući mlade u gnijezdu. Ne zazire ni od smetlišta, pa ni onih lociranih tik naselja, hraneći se kućnim otpatcima. Kao ptici pjevici glasanje joj je manje hrapavo i zvonkije nego u drugih vrana. Gnijezdi se u samotnim parovima ili u kolonijama Gnijezda podiže po pukotinama starih napuštenih rubove šuma, otvorima i konzolama starih zgrada, torkamenoloma i litica kanjona, prirodnim dupljama uz njevima crkava, dimnjacima i ruševinama, mostovima, |