DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 72     <-- 72 -->        PDF

ZAŠTITAPRIRODE – NATURE PROTECTION
ŽIVORODNAGUŠTERICA(Zootoca vivipara Von Jacquin)


Tijelo je izduženo i valjkasto, odozgo smeđe s tamnijom
prugom posred leđa, na bokovima uzdužna tamno
sme đa pruga, često s nizom svjetlijih linija. Odozdo je
žen ka svjetlo siva, a većina mužjakaje crvenkasta s puno
ta mnih mrlja, iako se slična obojenost može pojaviti i kod
že n ki.Postoje razne varijacije u obojenosti i unutar pojedi
nih populacija.Mužjak je od ženke manji i vitkiji s jače
iz raženom glavom, debljim korijenom repa i raznovrsnijom
obojenošću. Noge su dobro razvijene i imaju po pet
pr stiju. Naraste do 18 centimetra,od čega gotovo polovi ca
ot pada na rep.Rep se lako otkida, ali se i gotovo u potpunosti
regenerira.


Pari se u razdoblju od kraja svibnja do lipnja. Ženke
če sto pare i s nekoliko mužjaka. Jedina je vrsta među gu -


Slika 2. Živorodna gušterica na Kalniku
nje čeljusti. Zubi su čunjasti i ravni, bez korijena. Proba va


Slika 1. Živorodna gušterica na vrhu Kleka


š terima skupine Lacertidae koja od lipnja do kolovoza
ra đa žive mlade, koji su potpuno razvijeni,veličine oko
15 mm iobavijeniprozirnom membranom kojuu kratkom
vremenu mladunci razbiju.Na područjima sjeverne
Italije, Hrvatske, Slovenije i južneAustrijepolažu jaja u
ko jima se nalaze već djelomično razvijeni embriji koji za
izlazak iz jaja trebaju 4–5 tjedana,što je za upola ma njeu
odnosu na druge slične vrste. Po jednom leglu ima 3–11
jaja (mladunaca). Mladunci prve dane provode u pu kotinama
i raspuklinama gotovo bez kretanja, spavajući.


Hrani se kukcima, njihovim ličinkama, paucima uz po moć
zuba koji se nalaze na unutrašnjem rubu gornje i do za
toplog vremena je brza kako bi se stvorile zalihe po treb ne
za zimski san. Sa zimskim snom,ovisno o vreme n s kim
prilikama,najčešće započinje od listopada do ožujka.


Životni prostor koji naseljavaju u Hrvatskoj su vlažne
livade, jarci, rubovi šuma od brdskog do planinskog
dijela. U Europi je široko rasprostranjena od
arktičkog dijela Skandinavije do sjeverne Italije, gorske
Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Bugarske. Ne
do lazi na većem dijelu Mediterana i oko Crnog mora.


Živorodna gušterica je strogo zaštićena zavičajna
svojta u Republici Hrvatskoj.


Tekst i fotografije:
Mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.