DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61 UDK 630* 453 (Aproceros leucopoda) PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE VRSTE U HRVATSKOJ FIRST RECORD OF ELM SAWFLY (Aproceros leucopoda), NEW INVASIVE SPECIES IN CROATIA Dinka MATOŠEVIĆ 1 SAŽETAK: Brijestova osa listarica (Aproceros leucopoda; Hymenoptera, Argidae) je nova invazivna vrsta koja se širi Europom. Porijeklom je iz Japana, a prvi nalaz u Europi zabilježen je 2003. U članku se daje prikaz biologije i štetnosti brijestove ose listarice, lokaliteti prvog nalaza i prognozira se njezino širenje i štete u Hrvatskoj. Potencijalni domaćini u Europi su sve autohtone i alohtone vrste brijesta i njihovi kultivari. Vrsta ima četiri generacije godišnje, razmnožava se partenogenezom, a ličinke stvaraju tipične i lako prepoznatljive tragove na listu, karakteristični cik-cak uzorak. One imaju sposobnost potpuno obrstiti brijestova stabla. Brijestova osa listarica je prvi puta u Hrvatskoj nađena 2011. godine na nekoliko lokaliteta, ali ni na jednom nije došlo do značajnije defolijacije. Ova osa listarica može se smatrati invazivnom vrstom u Hrvatskoj, pa se očekuje njezino širenje u cijeloj Hrvatskoj, povećanje gustoće populacije i štete na brijestovim stablima. Ključne riječi:brijest, osa listarica, invazivna vrsta, štetnost, prognoza širenja UVOD – Introduction Intenzivan promet roba i putnika među kontine-Osa je prvi puta opisana na otoku Hokkaido u Japanu ntima omogućio je slučajno unošenje brojnih stranih 1939. godine. Prvi nalaz u Europi zabilježen je 2003. u vrsta, uključujući i kukce, u nova područja. Određen Mađarskoj i Poljskoj (Blank i sur.2010), a od tada je broj stranih vrsta, među kojima i nekoliko invazivnih, zabilježena uAustriji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Ukraudomaćilo se i širi se u šumskim ekosustavima Hrvat-jini, Moldaviji i Srbiji (Timusi sur.2008; Zandiske. (Matošević iPernek2011), a unesene suvrlo giacomo2011) gdje uzrokuje značajnu defolijaciju sličnim putovima kao i u drugim europskim zemljama brijestovih stabala u šumama i u drvoredima. U Hrvat( DAISIE 2009). skoj je brijestova osa listarica prvi puta zabilježena 2011. godine. Odnedavno se još jedna invazivna vrsta kukca širi Europom, istočnoazijska osa listarica na brijestuApro-U ovom članku daje seprikaz biologije i štetnosti ceros leucopoda Takeuchi (Hymenoptera, Argidae) brijestove ose listarice, lokaliteti prvoga nalaza i pro( Blank i sur.2010; Zandigiacomoi sur. 2011). gnozira se njezinoširenje i štete u Hrvatskoj. DOMAĆINI – Host plants Domaćini ove vrste u Europi su gorski brijest Mill.)sibirski brijest (Ulmus pumilaL.)i turkestanski (Ulmus glabra Huds.) nizinski brijest (Ulmus minor brijest (Ulmus pumilaL.var.arborea Litv.)koji se sadi kao ukrasna vrsta u drvoredima. U Japanu su toUlmus japonica(Rehder) Sarg.i U. pumila.Potencijalni do- Dr. sc. Dinka Matošević, dinkam@sumins.hr maćini u Europi su sve autohtone i alohtone vrste brije- Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatski sta i njihovi kultivari (Blank i sur.2010). šumarski institut, Jastrebarsko |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61 TAKSONOMIJA – Taxonomy A.leucopodapripada porodiciArgidae (Hymenop-novi ključ za determinaciju vrste, prema kojemu su detera) koja broji oko 900 vrsta, od toga 68 u Europi terminirani nalazi u Europi i primjerci brijestove ose li( TaegeriBlank2010).Blanki sur.(2010) donose staricenađeni u Hrvatskoj. BIOLOGIJA BRIJESTOVE OSE LISTARICE – Biology of A. leucopoda Vrsta ima četiri generacije godišnje.U Japanu je za kom srpnja, početkom kolovoza i početkom rujna, a u bilježen let imaga od sredine do kraja svibnja, počet Mađarskoj su imaga nađena od sredine travnja do početka rujna. Stariji larvalni stadiji nađeni su od sredine Slika 1. Karakteristični cik-cak trag žderanja ličinkiA. leucopoda na listovima, 11. 5. 2011. Figure 1Leaf with a zig-zag feeding tracks of A. leucopoda larvae, 11 May 2011 svibnja (Blank i sur.2010). Do sada još nisu zabilježeni mužjaci,što znači da se vrsta razmnožava partenogenetski. Ženka odlaže 7–50 jaja u nazubljeni rub lista brijesta,i nakon eklozije mlade ličinke počinju žderati i stvarati tipične i lako prepoznatljive tragove na listu, karakteristični cik-cak uzorak (slika 1). Stariji larvalni stadiji potpuno konzumiraju list i ostaju samo tvrđe žile (slika 2).Vrsta ima 6 larvalnih stadija i završava razvoj za 15–18 dana (Blank i sur. 2010). Ličinka stvara prozračni kokon (slika 3) koji je pričvršćen s donje strane lista.Vrlo brzo nakon kukuljenja(4–7 dana) izlaze imaga (slika 4) koja, bez oplodnje, odlažu jaja u rub lista. Slika 3. Prozračni kokon s eonimfom, 11. 5. 2011 Figure 3 Loosely spun cocoon with eonymph, 11 May 2011 Slika 4. Ženka brijestove ose listarice, 13. 5. 2011. Slika 2. Potpuno pojeden list brijesta, 11. 5. 2011 Figure 2Damage on elm leaf, only midveins are left, 11 May 2011 Figure 4Female of A. leucopoda, 13 May 2011 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61 ŠTETNOST– Damage Ličinke brijestove ose listarice (slika 5) mogu potpuno obrstiti brijestova stabla. Ovaj tip štete posebno je značajan u urbanim područjima, gdje se turkestanski brijest sadi kao ukrasno stablo. Obrštena stabla redovito potjeraju novi list, ali su sljedeće godine zabilježena i sušenja grana na tim stablima (Blank i sur. 2010). Do danas ne postoje podaci o dugoročnim učincima defolijacije na brijestova stabla. Prvi primjer jake defolijacije je onaj iz Japana 1991– 1993. godine, gdje su ličinke potpuno obrstile brije stova stabla koja su se kasnije posušila. Iako je brijestova osa listarica lokalno često prisutna,u Japanu je ovo bio prvi slučaj golobrsta (Blank i sur.2010). U Kini su 2006. godine zabilježene štete na brijestovima. U Budimpešti jeosa obrstila stabla turkestanskog brijesta 2008. godine, a štete su zabilježene uz rubove šuma, uz ceste, u urbanim područjima, a defolijacija je iznosila preko 70%.UAustriji je 2009.na nekoliko lokaliteta Slika 5. Karakteristični položaj ličinke brijestove ose listarice, 11. 5. 2011 Figure 5 Larvae of A. leucopoda with typical posture, 11 May 2011 zabilježena defolijacija, a u Poljskoj su 2008. i 2009. zabilježene štete na stablima uz rubove šuma. U Rumunjskoj je prosječna defolijacija iznosila od 74–98 % (Blank i sur.2010; Vetek i sur.2010). PRVI NALAZ U HRVATSKOJ– First record in Croatia Brijestova osa listarica prvi puta je u Hrvatskoj nađena 30. 4. 2011. godine na lokalitetu Maksimir-sjever (Tablica 1). Na listovima nizinskog brijesta koji raste u podstojnoj etaži park šume u Maksimiru zamijećeni su tipični cik-cak znakovi žderanja (slika 1). Na listovima su pronađene ličinke (slika 5). Sljedeći nalaz je bio 11. 5.2011.kada su na listovima pronađeni prozračni kokoni (slika 3). U entomološkom laboratoriju Hrvatskog Tablica 1.Lokaliteti prvog nalaza brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda) u Hrvatskoj Table 1 Localities of first record of Aproceros leucopoda in Croatia Datum Date Lokalitet Locality Koordinate Coordinates 30. 4. 2011. Maksimir-sjever 45,8304N; 16,01848E 11. 5. 2011. Maksimir-jezero 45,8237N; 16,0216E 12. 6. 2011. Repišće-Gonjeva 45,7333N; 15,6948E 14. 8. 2011. Zagreb-Zavrtnica 45,8081N; 16,0004E šumarskog instituta su nakon 2 dana(13. 5. 2011) iz kokona su izašla imaga ose listarice (slika 4) i determinacija je potvrđena na temelju ključa uBlank i sur. (2010). Prisutnost brijestove ose listarice je na temelju šteta na listovima potvrđeno i na lokalitetima Zagreb- Zavrtnica (na turkestanskom brijestu) i Repišće-Gonjeva (na nizinskom brijestu). Ovo je vjerojatno bila prva generacija ose listarice.Tijekom ljeta i jeseni na istim lokalitetima nađeni su svježi tragovi žderanja gusjenica, ali nisu nađeni kokoni. Ovim se nalazom potvrđuje prisutnost nove, invazivne vrste u Hrvatskoj, ali nije utvrđen broj generacija godišnje. Štete na listovima nisu bile velike, samo su pojedinačni listovi bili potpuno obršteni (slika 2), dok su na dijelu napadnutih listova bili prisutni samo karakteristični cik-cak tragovi. Niti na jednom lokalitetu nije došlo do djelomične ili potpune defolijacije brijestovih stabala. PROGNOZAŠIRENJA BRIJESTOVE OSE LISTARICE U HRVATSKOJ Forecast of A. leucopoda dispersal in Croatia Brijestova osa listarica je u Europu vjerojatno unesena hortikulturnim materijalom izAzije (mali kokoni s donje strane lista lagano se prenose i teško se primijećuju), a razmnožavanje partenogenezom (dovoljna je samo jedna ženka za daljnje širenje štetnika) pogoduje širenju u novom staništu. Sličan način unosa i širenja imale su i druge invazivne vrste nedavno unesene u Hrvatsku (Matošević i sur.2010;Matošević iPernek 2011). Ova osa listarica može se smatrati invazivnom vrstom u Europi i Hrvatskoj, jer zadovoljava sve uvjete iz definicije te kategorije štetnika (Matošević iPernek 2011). U Hrvatskoj još nije došlo do jače defolijacije,što se u sljedećim godinama nikako ne može isključiti. U sljedećim godinama predviđa se širenje brijestove ose listarice na područje cijele Hrvatske. Najizgledniji način širenja je pasivnim putem (ukrasne sadnice brijesta, pomoću čovjeka) i aktivnim letom ženki koje su vrlo dobri letači. Većina osa listarica ima jednu generaciju godišnje, a one koje imaju više generacija (kao što je to u slučaju ove ose) sklonije su stvaranju vrlo gustih populacija i šteta na biljkama domaćinima (Blank i sur. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 62 <-- 62 --> PDF |
D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61 Slika 6. Lokaliteti prvih nalaza brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda) 2011. godine u Hrvatskoj Figure 6Sites of first record of elm sawly (Aproceros leucopoda) 2011 in Croatia 2010).A. leucopodaima i do četiri generacije godišnje (Zandigiacomo i sur. 2011), razmnožava se partenogenetski i ima vrlo kratko vrijeme razvoja od jaja do imaga,što ovoj novoj invazivnoj vrstiosigurava visoki biotički potencijal razvojem velikog broja ličinki, a time posljedično i značajnih šteta. U Italiji je defolijacija brijestovih stabala zamijećena na parkiralištima uz autoputA23 Udine-Tarvisio, i na drugim lokalitetima uz ceste (parkirališta)prema austrijskoj granici (Zandigiacomo i sur. 2011). To ukazuje na brzo širenje uz pomoć čovjeka,što će i biti glavni način širenja ovog štetnika u sljedećim godinama. Prema svim dostupnim podacima (Timus i sur. 2008;Blank i sur.2010, Vetek i sur.2010;Zandigiacomo i sur. 2011) može se prognozirati širenje brijestove ose listarice u Hrvatskoj i u šumama i u urbanim područjima te lokalno povećanje gustoće populacije i defolijacija brijestovih stabala. ZAHVALA – Acknowledgment Autorica zahvaljuje dr. sc. Gyuri Csoki izŠumarskog instituta u Matrafüredu, Mađarska na pomoći oko LITERATURA Blank, S.M., H.Hara, J.Mikulás, Gy.Csóka, C. Ciornei,R. Constantineanu, I. Constantineanu, L. Roller,E. Altenhofer, T. Huflejt, G. Vétek,2010: Aproceros leucopoda( Hymenoptera: Argidae): An East Asian pest of elms (Ulmusspp.) invading Europe. European Journal of Entomology, 107: 357–367. prikupljanja literature i prof. dr. sc. Marileni Idžojtić na pomoći oko razjašnjavanja klasifikacije brijestova. – References DAISIE, 2009:Handbook ofAlien Species in Europe. Springer, Dordrecht. Matošević,D., M.Pernek, B.Hrašovec,2010: Prvi nalaz kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) u Hrvatskoj. Šumarski list 9–10, CXXXIV, 497–502., Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 63 <-- 63 --> PDF |
D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61 Matošević,D., M.Pernek, 2011:Strane i invazi-blica Moldova şi dezvoltarea voltarea voltarea vne vrste fitofagnih kukaca u šumama Hrvatske i acesteia pe ulmul de câmp –Ulmus minor. Meprocjena njihove štetnosti. Šumarski list, Pose-diulAmbiant, 4 (40): 35–37. bni broj, 264–271., Zagreb. Vétek, G., J. Mikulás, Gy. Csóka GY., S. M. Taeger,A., S. M.Blank,2010: ECatSym –Electro-Blank,2010:The Zigzag elm sawfly (AprocenicWorld Catalog of Symphyta (Insecta, Hyme-ros leucopodaTakeuchi, 1939) in Hungary.- Nönoptera). Program version 3.10, data version 36 vényvédelem, 46 (11): 519–521. (08.12.2010). –Digital Entomological Informa- Zandigiacomo, P., E. Cargnus, A. Villani, 2011: tion, Müncheberg First record of the invasive sawfly Aproceros Timus,A., V. Derjanschi, N. Croitoru,2008: leucopodainfesting elms in Italy. Bulletin of In- Viespea neagră a ulmului (Arge sp .) în Repu-sectology 64 (1): 145–149. SUMMARY: An invasive sawfly (Aproceros leucopoda; Hymenoptera, Argidae) has been attacking elms (Ulmus sp.) in Europe. It orginates from Japan and has been first recorded in Europe in 2003. In the paper the occurrence of A. leucopoda in Croatia is reported for the first time and prognosis of future dispersal and damages is given. Potential host plants of A. leucopoda are all native and introduced elm species in Europe. The sawfly has up to 4 generations per year and parthenogenetic reproduction, After six larval instars, eonymphs make loosely spun cocoons on the leaves (Figure 3 ). Adults (Figure 4) lay eggs along leaf margins. Young larvae (Figure 5) make distinctive zigzag feeding tracks on leaves (Figure 1 ), older larval instars devour the whole leaf and only midveins are left (Figure 2 ). The larve can completely defoliate elm trees which was the case in Japan, Hungary, Italy, Poland and Romania. A. leucopoda was first recorded in Croatia in 2011 on several locations (Table 1, Figure 6). On the leaves a tipical zigzag feeding tracks were recorded, larvae and cocoons were found and adults were raised from the colected cocoons. The species was identified with the help od the key in Blank et al. (2010). The number of generations per year was not determined. The damage on the elm trees in Croatia was not severe, no defoliation was observed and only single leaves were completely consumed. A. leucopoda can be considered as invasive species in Europe and Croatia, it can be expected that the sawfly will disperse to other parts of Croatia (to forests and urban trees) in the coming years. The sawfly will disperse actively (females are strong flyers) and passively (with traded material and vehicles). Complete defoliation of elm trees in Croatia can not be excluded in the coming years. Key words:elm, sawfly, invasive species, damage, prognosis of dispersal |