DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 51 <-- 51 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 U razdoblju od 11. do 16. godine, manja gustoća naPP- K veća gustoća nasada utjecala da se prirast visine sada na PP-E utjecala je na prosječniperiodični prirast smanji za svega 6 cm ili 4,1% (Tablica 12). visine, koji je smanjen za 33 cm ili 22,3%, dok je na Tablica 12.Srednje vrijednosti tečajnog prirastapromjera, visine i volumena u 11. godini i prosječnog dobnog prirasta u idućih 5 godina kod srednjeg stabla po presjeku na pokusnim plohama. Table 12 Mean values of current increment of diameter, height and volume in the 11thyear and an average periodic increment in the next five years of mean tree on the experimental fields. Veličina za usporedbu Size for comparison id ih iv [cm/god] [m/god] [m 3 /god] PP-E PP-K PP-E PP-K PP-E PP-K tekući prirast u 11. godini 1 current increment in 11th year 1,8 1,48 0,1002 prosječni periodični prirast za 5 god. 2 average periodic increment for five years 1,6 1,1 1,15 1,42 0,1295 0,0941 .= -0,2 -0,7 -0,33 -0,06 +0,0293 -0,0061 1 Dobiveno detaljnom analizom stabala u 11. godini. / Obtained by a detailed analysis of trees in the 11thyear. 2 Dobiveno kao prosječna razlika u veličinama u 11. i 16. godini. Za prsni promjer korištena je veličina bez kore (uključivanjem modela dvostruke debljine kore), a za volumen bez kore i granjevine korišten je postotak kore i granjevine (18,6%) dobiven na osnovi potencijalne sortimentne strukture nasada u 11. godini. / Obtained as the average difference in sizes in the 11thand 16thyear. For diameter atbreast height size was used without the bark (model included a double thickness of bark), and the volume of bark and branchwood usedthe percentage of bark and branchwood (18.6 %) based on a potential assortment structure of plantations in the 11thyear. Prosječno godišnje povećanje volumena srednjeg sastojinskog stabla (s korom i granjevinom) u razdo 3 blju od 11. do 16. godine iznosi 0,159 m na PP-E i 3 0,1156 m na PP-K. Na osnovi potencijalne sortimentne strukture može se zaključiti da udio kore i granjevine u volumenu stabla iznosi 18,6%te da prosječni dobniprirast volumena debla bez kore srednjeg stabla po temeljnici u razdoblju od 11. do 16. godine iznosi 4. RASPRAVA Bonitet staništa čimbenikje koji određuje karakteristike rasta stabala i razinu proizvodnosti nasada, ali i reakciju stabala nakonprimjene mjera njege.Visine modelnih stabala u istraživanom nasadu (na aluvijalnom zemljištu na kojemu su izraženi procesi posmeđivanja) u 10. i 11. godini u rangu su s visinama klona I-214 postignutim pri istom razmaku sadnje na zemljištu tipa livadska crnica. U odnosu na zemljište tipa pseudoglej (Pudar, 1986) i tipa eutrični kambisol (Živanov i sur., 1985)visine su veće, a u usporedbi s visinama na zemljištu tipa fluvisol visine su niže (Marković i sur., 1994).S obzirom na to da su visine u određenoj starosti pouzdana osnova za ocjenu boniteta staništa, na temelju tih usporedbimože se zaključiti da istraživano stanište pripada srednje povoljnim uvjetima za uzgoj klona to- pole I-214. Izvođenje prve prorjede u prirodnim sastojinama i kulturama šumskih vrsta drveća povezuje se s vremenomkulminacije visinskog prirasta, a periodičnost s povećanjem visine dominantnog stabla (za 2, 3 ili 4 m) ovisno o intenzitetugospodarenja(Kotar,1987). Nasadi topola koji se osnivaju s većim razmacima sadnje odlikuju se ranom kulminacijom visinskog prirasta koja nije vezana za gustoću nasada, te navedena metoda 33 0,1295 m na PP-E i 0,0941 m na PP-K.Tako dobive ne vrijednosti uporedive su s veličinom tečajnogprirasta srednjeg stabla po temeljnici iz detaljne analize stabla. Usporedba pokazuje da je na PP-E tečajniprirast volumena srednjeg stabla po temeljnici u razdoblju od 11. do 16. godine veći od tečajnog prirasta u 11. godini za 29,3%, a na PP-K manji za 6% (Tablica 12). – Discussion odre đenja vremena i periodičnosti prorjeda, koja je u osnovi zasnovana na biološkim zakonitostima, nije našla primjenu u njima. U SjevernojAmerici izvođenje prve prorjede na plantažama topolavezano je uzvrijeme dostizanja određene temeljnice po hektaru, a periodičnost prorjede vezana jeuz vrijeme dostizanja određenog prirasta temeljnice po hektaru nakon prorjede (Krinard i Johnson,1980, 1984; Krinard i Kennedy, 1983;AndersoniKrinard,1984).U nasadima topola u našim uvjetima izvođene su shematske prorjedekoje je uglavnom određivao ekonomskostajalište. Pri tome je definiran poseban zahtjev da vrijednost sortimenata prorjednog etata bude veća od samog troška shematske prorjede i od povećanog troška osnivanja nasada zbog dvostruko većeg broja sadnica.Takav pristup primjenjivan je u nasadima s početno većom gustoćom sadnje, a s ciljem da se u starosti, kada se mogu dobiti sortimenti promjera do 20 cm za potrebe industrije celuloze i papira, izvrši prorjeda. Rezultati istraživanja pokazali su da je takav pristup opravdansamo na najboljim staništima za uzgoj topola. Na staništima koja su srednje ili slabo povoljna za uzgoj topola prorjede nemaju ili imaju vrlo slabu ekonomsku isplativost, zbog čega se uglavnom nisu ni provodile(Novako |