DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 43 <-- 43 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results 3.1. Razvoj stabala do 11. godine 3.1. Development of tree to the 11thyear 3.1.1.Rast i prirast dominantnih i srednjih sastojinskih stabala 3.1.1. Growth and increment of dominant and mean trees Visine sadnica bile su od 2,1 do 2,4 m, a na kraju cija je nastupila u 4. i 5. godini. Nakon kulminacije,vaprve godine visinski je prirast iznosio 0,77–0,88 m. riranja prirasta karakteristična su za pojedine vegetacij- Mali visinski prirast u prvoj godini posljedica je presa-ske periode. Zadržavanje visinskog prirasta modelnih dnje i potrebe da se formira korijenski sustavkako bi se stabala do 11. godine na veličini preko 1,5 m,ukazuje osigurala vodnaravnoteža u krošnji. U drugoj i trećoj na to da su ona još uvijek bila u fazi intenzivnog visingodini visinski jeprirast iznosio preko 2 m, a kulmina-skog prirašćivanja(Grafikon 1). Grafikon 1.Rast i prirast visina srednjih i dominantnih stabala po presjeku Figure 1 Growth and increment of heights of mean and dominant trees Dominantno je stablo u drugoj i trećoj godini ostvarilo veći visinski prirast u odnosu na srednje stablo, dok su im u kasnijem razdoblju godišnji prirasti bili približno istovjetni, što je za posljedicu imalo paralelne tjekove rasta visina. Slično tjekovima rasta visina ponašaju se i tjekovi rasta prsnih promjera. Prsni promjer sadnica bio je od 1,0 do 1,2 cm, a prirast u prvoj godini nakon sadnje 6–8 mm. Kulminacija prirasta promjera nastupila je u trećoj i četvrtoj godini s veličinom preko 3 cm. U kasnijem razdoblju došlo je do opadanja tečajnog prirasta prsnih promjera, s variranjima karakterističnim za pojedine vegetacijske periode. Zadržavanje debljinskog prirasta modelnih stabala do 11. godine na veličini 1,5–2,0 cm ukazuje na to da su stabla bila i u fazi intenzivnog debljinskog prirašćivanja (Grafikon 2). Dominantno je stablo u razdoblju od druge do pete godine ostvarilo veći debljinski prirast u odnosu na srednje stablo po presjeku, dok su im u kasnijem razdoblju godišnji prirasti bili približno istovjetni, što znači da je došlo do razdvajanja tjekova rasta prsnih promjera istraživanih kategorija stabala u nasadu. Razlika u prs nim promjerima u 11. godini iznosila je 2,2 cm. Što se tiče rasta volumena istraživanih kategorija stabala, karakterizira ga nagli, eksponencijalni porast u početnom razdoblju s ranim i sve izraženijim razdvajanjem do 11. godine (Grafikon 3). Tekući prirasti volumena imaju tijek porasta, sa stagnacijom u osmoj godini nakon sadnje. Budući da je u tom vegetacijskom periodu zamijećen pad tekućeg prirasta promjera, ali i visina kod obiju kategorija stabala, može se zaključiti da je to vjerojatno više posljedica uvjeta rasta u vegetacijskom razdoblju, a manje unutrašnje izgrađenosti nasada. Prosječni prirast volumena modelnih stabala ima tijek porasta do 11. godine i značajno odstupa od tijeka tečajnogprirasta, što potvrđuje fazu njihova intenzivnog prirašćivanja. |