DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 40 <-- 40 --> PDF |
S.Andrašev, M. Bobinac, S. Rončević, M. Vučković, B. Stajić, G. Janjatović, Z. Obućina: UČINCI PRORJEDE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 37-56 1. UVOD – Introduction Nasade,odnosno plantaže topola, najintenzivniji su oblik gospodarenja šumama na našim prostorima. Omogućuju širok proizvodni program, od sitnog drva za biomasu i energiju, zadovoljavaju potrebe proizvodnje celuloze i papira, sve do najvrijednijih sortimenata za pilansku industriju. Gustoća sadnjeključnije čimbenik koji određuje namjenu nasada, količinu i strukturu sortimenata te dužinu same ophodnje. Zbog sve veće potražnje za drvom topole na tržištu došlo je do razvojatopolarske proizvodnje. Radi postizanja maksimalnih proizvodnih učinaka uvedeni su novi kultivari i klonovi topola većih proizvodnih potencijala, što zahtijeva proučavanje njihova odnosa s uvjetima staništa i definiranje tehnologije osnivanja i njege nasada. U godinama “zamaha”topolarske proizvodnje, kada su se intenzivno krčile prirodne šume topola i vrba, nasadi tzv. kanadskih topolaosnivali su se s većim brojem biljaka po hektaru, s više od 5000, dok je planirana ophodnja bila 30 godina.U takvim su se uvjetima, radi dobivanja tehničkog drva,prorjede provodile i dva puta tijekomophodnje. Prorjedni etat predstavljao je celulozno i ogrjevno drvo za podmirenje rastućih potreba kemijske industrije, kao i potreba lokalnog stanov ništva za ogrjevnim drvom(Vasilić,1963;Šimunović, 1971). Kada su početkom 60-ih godina prošloga stoljeća uvedeni novi talijanski klonovi topola,uvedeni su i veći razmaci sadnje (5 × 5 m, 5,63 × 6,5 m, 6 × 6 m i 7 × 7 m) s ciljem proizvodnje tehničkog drva, što je isključivalo prorjedu u takvim nasadima. Potrebeindustrije celuloze i papiradijelom su podmirivane iz takvih nasada, a dijelom iz tzv. namjenskih nasada za proizvodnju celuloznog drva.Sve veća potreba za celuloznim drvom nijese mogla zadovoljiti samo iz dijela nasada za proizvodnju tehničkog drva, gdje je celulozno drvo obujmom manji dio proizvodnje koji proistječe iz dijela ovrška stabla i iz granjevine. Isto tako,podizanje “namjenskih” nasada za proizvodnju celuloznog drva,kao poseban oblik proizvodnje koji u prvim godinama nakon osnivanja nasada zahtijeva dodatna ulaganja u odnosu na nasade za proizvodnju tehničkog drva, nijepratila odgovarajuća podr 2. PREDMET ISTRAŽIVANJA I METODAIstraživanja su obavljena u pokusnomnasadu klona I-214 koji je osnovan s jednogodišnjim sadnicama tipa 1/1 i razmakom sadnje 6 × 6 m u sistemu kvadratne veze. Nasad je osnovan naaluvijalnom zemljištu rijeke Save, na kojemu su izraženi procesi posmeđivanja (Jović i sur.1994). Nalazi se na području ŠG “Sremska Mitrovica” u GJ “Neprečava-Varoš-Lazarica”, u o odjeljenju 58 b (. = 4501’22”,. = 19o11’04”). Do izška i stimulacija od straneindustrije celuloze i papira te države, zbog čega se odustalo od masovnijeg podizanja namjenskih nasada topola. Povećana potražnja za drvom topole malih dimenzija 80-ih godina prošloga stoljeća dovela je do primjene tzv. kombiniranih nasada sa srednjom gustoćom sadnje. To su nasadi s 500–600 stabala po hektaru, osnovani s razmakom sadnje4,25 × 4,25 m,6 × 3 m, 4 × 4 m, 4,5 × 4,5 m,u kojima se planira jedna shematska prorjeda od 7. do 10. godine, ovisno o staništu. Prorjedom 50 % stabala promjera do 20 cm mogao se 3 realizirati drvnivolumen od 70 do 100 m/ha(Marković, 1986). U nasadima s 400 i manje stabala po hektaru, osnovanim s razmacima sadnje 5 ×5 m, 6 ×6 m i 7 ×7 m, nisu bile predviđene prorjede, a tijekomophodnje od 23 do 30 godina proizvodili su se pretežno sortimenti iz kategorije tehničkog drva (Marković isur., 1997.b). Aktualna zbivanja vezana uz tranziciju zemalja bivše Jugoslavijedovela su 90-ih godinaprošlogastoljeća do određenihporemećajau topolarskoj proizvodnji i do smanjenja potražnje za celuloznim drvom topole. Stoga je bila nužna promjena strategije pri osnivanju nasada topola, odnosno prešlo se na tzv. rijetke razmake sadnje,s najčešćom gustoćom od 278 stabala po hektaru (razmaksadnje 6 × 6 m). Imajući na umu činjenicu da je potražnja za određenim sortimentima topola, posebice za sortimentima industrije celuloze i papira, promjenjiva kategorija u kraćemrazdoblju nego što je dužina ophodnje, nameće se potreba za prilagođavanjem takvim okolnostima. Jednoje od mogućih rješenja prorjedau nasadima rijetke sadnje radi dobivanja tanjih sortimenata, uz istovremeno stimuliranje debljinskog prirastapreostalih stabala i postizanje vrijednijih sortimenata na kraju planiraneophodnje, ilipostizanjeciljnogpromjerauz kraću ophodnju. U radu se na osnovi elemenata razvoja stabala i nasada klona I-214, s razmakom sadnje 6 × 6 m, u 11. i 16. godini od osnivanja nasada, analizirajuučinciprorjede primijenjene u 11.godini od osnivanja nasada, pri kojoj je razmak sadnje povećan na prosječno 8,5 × 8,5 m. RADA– Object of research and work mehod nasadu su provođene uobičajene mjere njege: dvije go- dine nakon sadnje izvršeno je popunjavanje i okopavanje zone oko sadnica širine 1 m, a međuredno tanjuranje obavljalose svake godine. Izvršeno jei orezivanje donjih grana do visine od 6 m radi dobivanja najkvalitetnijih sortimenata na kraju ophodnje. Jedanaest godina nakon osnivanjanasada izdvojena sutri bloka s po dvije pokusne plohe veličine 0,2016 ha n e dvajanja pokusnih ploha11 godina nakon osnivanja u koje su međusobno odvojene jednim tzv. zaštitnim re |