DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Diminić, N. Potočić, I. Seletković: ULOGA STANIŠTAU PREDISPOZICIJI CRNOGABORA... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 19-36 1995). Navedeno je vidljivo iz primjera raka kore trepetljike (Populus tremula L.). Osjetljivost topola na rak kore, koji uzrokuju gljive iz rodaHypoxylon, povećala se dušičnom gnojidbom, a smanjila dodavanjem kalija (Teachman i dr.1980, cit.Brown1999). Općenito, optimalne vrijednosti dušika povezuju se s povećanom osjetljivošću biljaka na gljivične bolesti, kao npr. i u slučaju istraživane gljiveS. sapinea(Roelofs i sur. 1985). Negativan utjecaj povišenih koncentracija dušika na predispoziciju borova na napad gljiveS. sapineautvrdili su De Kam i sur. (1991), Van Dijki sur. (1992) iStanosz i sur.(2004).Huber (1980) ističe da je razvoj gljivičnih bolesti općenito favoriziran povećanjem dušika i nedostatkom kalija u biljkama. U svezi s navedenim, za analizu stanja ishrane i njena mogućeg utjecaja na predispoziciju borova važan je odnos dušika i kalija. Statističkom analizom utvrđene su signifikantne razlike (p < 0,05) između grupeA(borove kulture na flišu, I kategorije zdravstvenog stanja) i grupa B i C (borove kulture na vapnencu i dolomitu, III i IV kategorije zdravstvenog stanja). GrupaAima značajno niže N/K vrijednosti i razlikuje se od grupa B i C, dok se se grupe B i C međusobno ne razlikuju (Slika 12). Na slici 13vidljiv je taj odnos po pojedinim lokalitetima, kao i trend povećanja vrijednosti od borovih kultura I do IVkategorije zdravstvenog stanja. Najniže N/K vrijednosti zabilježene su u iglicama borova u Istri uzraslih na tlima flišne matične podloge. Na tim lokalitetima nisu zabilježeni simptomi odumiranja, a gljiva S.sapineanije utvrđena na uzorkovanim iglicama, ali je zabilježena na otpalim češerima, što ukazuje na njenu prisutnost. S druge strane, na lokalitetima vapnenačko-dolomitne matične podloge,gdje su utvrđene štete prouzročene ovom gljivom, pojavu simptoma možemo tek ZAKLJUČCI Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti sljedeće. GljivaS. sapineaprisutna je na svim istraži vanim lokalitetima u Istri. Utvrđena je na češerima borova flišne matične podloge, čime se pretpostavlja njena prisutnost i u zdravim organima (latentna faza u iglicama i izbojcima), te kao uzrok odumiranja borova na tlima vapnenačko-dolomitne podloge. PatogenostS. sapinea dokazana je u pokusu inokulacije, a sposob nost izolata gljivedobivenih iz zdravih i oboljelih biljnih organa jednaka je u smislu nastanka i širenja zaraze, uzrokujući nekrozu kore. Analizom zdravstvenog stanja borovih kultura utvrđena je značajna uloga staništa u predispoziciji crnoga bora na zarazu gljivom S. sapinea u sušnim razdobljima. Utjecaj matične podloge i tipa tla kroz ishranu crnoga bora posebice dolazi do izražaja u sadržaju dušika i kalija, te njihova odnosa kao važnog predisponirajudjelomično tumačiti samo višim N/K vrijednostima u iglicama (Slike 12i 13). Zabilježeni simptomi bolesti kretali su se od slabo prisutnih do jako izraženih. S obzirom na to, za pretpostaviti je da su uz ishranu (ponajprije utvrđen odnos dušika i kalija) i drugi stanišni čimbenici utjecali na predispoziciju borova. UTablici 1 iskazani su neki podaci o lokalitetima istraživanja. Na temelju analize obilježja staništa kultura crnoga bora premaŠkoriću i sur.(1987) može se zaključiti da uz tip tla važnu ulogu igraju i dubina tla, stjenovitost, ekspozicija i inklinacija u predispoziciji borova u sušnim razdobljima. Usporedbenom analizom rezultata istraživanja i podataka o kulturama, na primjeru pojedinih lokaliteta, može se zapaziti uloga staništa na povećanu osjetljivost borova na gljivuS. sapinea, a time i na pojavu i razvoj simptoma bolesti. Na primjeru lokaliteta Mali Golji i Šušnjevica vidljiv je navedeni utjecaj. Lokalitet Mali Golji utvrđen je s najvišim N/K vrijednostima, a Šušnjevica s nešto nižim (Slika 13). Štetan utjecaj gljiveS. sapineabio je najizraženiji u kulturi Šušnjevica (IV kategorija), dok su u Malim Goljima zabilježeni simptomi odumiranja osrednjeg intenziteta (III kategorija). Samo temeljem usporedbe dušika i kalija bilo bi za očekivati da će najlošija situacija biti u kulturi Mali Golji, što nije bio slučaj. Međutim, analizom ostalih podataka o staništu, vidljivo je da je stjenovitost najizraženija u Šušnjevici (25–90 %), da je tlo plitko i drukčijeg sastava od kulture Mali Golji. S druge strane kultura Mali Golji ima vrlo nisku stjenovitost (0–10 %) i tlo je uglavnom srednje duboko. Kultura Šušnjevica nalazi se u podnožju Ćićarije (južna, jugozapadna ekspozicija), dok je kultura Mali Golji na ravnom dijelu platoa zapadne Labinštine. Iz ovih podataka može se zaključiti da je borovima u sušnim razdobljima problem dostupnosti vode izraženiji u kulturi Šušnjevica s obzirom na konfigiraciju tla i matične podloge. – Conclusions ćeg čimbenika. U takvim uvjetima ulogakalija u biljci je važna s obzirom na njegov utjecaj na učinkovito gospodarenje vodom, otpornosti na sušu i patogene organizme. Najniže N/K vrijednosti utvrđene su u iglicama borova na tlima flišne matične podloge, na lokalitetima na kojima nisu zabilježeni simptomi odumiranja. Na tlima vapnenačko-dolomitne matične podloge uz ishranu (utjecanu tipom tla), posebice vidljivo u višim N/K vrijednostima, u kompleksnoj ulozi staništa dodatno važnu ulogu igraju dubina tla, stjenovitost, ekspozicija i inklinacija u predsipoziciji crnoga bora na zarazu gljivom. U svezi sa svime navedenim,možemo zaključiti da gljivaS. sapineamože biti prisutna u borovim organima (latentana faza) ne uzrokujući patološke promjene. U razdobljima kada dolazi do promjena u metabolizmu borova uzrokovanih različitim čimbenicima stresa, po |