DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 35     <-- 35 -->        PDF

D. Diminić, N. Potočić, I. Seletković: ULOGA STANIŠTAU PREDISPOZICIJI CRNOGABORA... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 19-36


1995). Navedeno je vidljivo iz primjera raka kore trepetljike
(Populus tremula L.). Osjetljivost topola na rak
kore, koji uzrokuju gljive iz rodaHypoxylon, povećala
se dušičnom gnojidbom, a smanjila dodavanjem kalija
(Teachman i dr.1980, cit.Brown1999).


Općenito, optimalne vrijednosti dušika povezuju se s
povećanom osjetljivošću biljaka na gljivične bolesti, kao
npr. i u slučaju istraživane gljiveS. sapinea(Roelofs i
sur. 1985). Negativan utjecaj povišenih koncentracija
dušika na predispoziciju borova na napad gljiveS. sapineautvrdili
su De Kam i sur. (1991), Van Dijki sur.
(1992) iStanosz i sur.(2004).Huber (1980) ističe
da je razvoj gljivičnih bolesti općenito favoriziran povećanjem
dušika i nedostatkom kalija u biljkama.


U svezi s navedenim, za analizu stanja ishrane i
njena mogućeg utjecaja na predispoziciju borova važan
je odnos dušika i kalija. Statističkom analizom utvrđene
su signifikantne razlike (p < 0,05) između grupeA(borove
kulture na flišu, I kategorije zdravstvenog stanja) i
grupa B i C (borove kulture na vapnencu i dolomitu, III i
IV kategorije zdravstvenog stanja). GrupaAima značajno
niže N/K vrijednosti i razlikuje se od grupa B i C,
dok se se grupe B i C međusobno ne razlikuju (Slika 12).


Na slici 13vidljiv je taj odnos po pojedinim lokalitetima,
kao i trend povećanja vrijednosti od borovih
kultura I do IVkategorije zdravstvenog stanja. Najniže
N/K vrijednosti zabilježene su u iglicama borova u Istri
uzraslih na tlima flišne matične podloge. Na tim lokalitetima
nisu zabilježeni simptomi odumiranja, a gljiva


S.sapineanije utvrđena na uzorkovanim iglicama, ali
je zabilježena na otpalim češerima, što ukazuje na
njenu prisutnost.


S druge strane, na lokalitetima vapnenačko-dolomitne
matične podloge,gdje su utvrđene štete prouzročene
ovom gljivom, pojavu simptoma možemo tek


ZAKLJUČCI
Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti
sljedeće. GljivaS. sapineaprisutna je na svim istraži


vanim lokalitetima u Istri. Utvrđena je na češerima borova
flišne matične podloge, čime se pretpostavlja
njena prisutnost i u zdravim organima (latentna faza u
iglicama i izbojcima), te kao uzrok odumiranja borova
na tlima vapnenačko-dolomitne podloge. PatogenostS.
sapinea dokazana je u pokusu inokulacije, a sposob


nost izolata gljivedobivenih iz zdravih i oboljelih biljnih
organa jednaka je u smislu nastanka i širenja
zaraze, uzrokujući nekrozu kore.


Analizom zdravstvenog stanja borovih kultura utvrđena
je značajna uloga staništa u predispoziciji crnoga
bora na zarazu gljivom S. sapinea u sušnim razdobljima.
Utjecaj matične podloge i tipa tla kroz ishranu crnoga
bora posebice dolazi do izražaja u sadržaju dušika
i kalija, te njihova odnosa kao važnog predisponirajudjelomično
tumačiti samo višim N/K vrijednostima u
iglicama (Slike 12i 13). Zabilježeni simptomi bolesti
kretali su se od slabo prisutnih do jako izraženih. S obzirom
na to, za pretpostaviti je da su uz ishranu (ponajprije
utvrđen odnos dušika i kalija) i drugi stanišni
čimbenici utjecali na predispoziciju borova. UTablici 1
iskazani su neki podaci o lokalitetima istraživanja. Na
temelju analize obilježja staništa kultura crnoga bora
premaŠkoriću i sur.(1987) može se zaključiti da uz
tip tla važnu ulogu igraju i dubina tla, stjenovitost,
ekspozicija i inklinacija u predispoziciji borova u sušnim
razdobljima. Usporedbenom analizom rezultata
istraživanja i podataka o kulturama, na primjeru pojedinih
lokaliteta, može se zapaziti uloga staništa na povećanu
osjetljivost borova na gljivuS. sapinea, a time i
na pojavu i razvoj simptoma bolesti.


Na primjeru lokaliteta Mali Golji i Šušnjevica vidljiv
je navedeni utjecaj. Lokalitet Mali Golji utvrđen je s najvišim
N/K vrijednostima, a Šušnjevica s nešto nižim
(Slika 13). Štetan utjecaj gljiveS. sapineabio je najizraženiji
u kulturi Šušnjevica (IV kategorija), dok su u
Malim Goljima zabilježeni simptomi odumiranja osrednjeg
intenziteta (III kategorija). Samo temeljem usporedbe
dušika i kalija bilo bi za očekivati da će najlošija
situacija biti u kulturi Mali Golji, što nije bio slučaj. Međutim,
analizom ostalih podataka o staništu, vidljivo je
da je stjenovitost najizraženija u Šušnjevici (25–90 %),
da je tlo plitko i drukčijeg sastava od kulture Mali Golji.
S druge strane kultura Mali Golji ima vrlo nisku stjenovitost
(0–10 %) i tlo je uglavnom srednje duboko. Kultura
Šušnjevica nalazi se u podnožju Ćićarije (južna, jugozapadna
ekspozicija), dok je kultura Mali Golji na ravnom
dijelu platoa zapadne Labinštine. Iz ovih podataka može
se zaključiti da je borovima u sušnim razdobljima problem
dostupnosti vode izraženiji u kulturi Šušnjevica s
obzirom na konfigiraciju tla i matične podloge.


– Conclusions
ćeg čimbenika. U takvim uvjetima ulogakalija u biljci
je važna s obzirom na njegov utjecaj na učinkovito gospodarenje
vodom, otpornosti na sušu i patogene organizme.
Najniže N/K vrijednosti utvrđene su u iglicama
borova na tlima flišne matične podloge, na lokalitetima
na kojima nisu zabilježeni simptomi odumiranja. Na
tlima vapnenačko-dolomitne matične podloge uz ishranu
(utjecanu tipom tla), posebice vidljivo u višim
N/K vrijednostima, u kompleksnoj ulozi staništa dodatno
važnu ulogu igraju dubina tla, stjenovitost, ekspozicija
i inklinacija u predsipoziciji crnoga bora na zarazu
gljivom.
U svezi sa svime navedenim,možemo zaključiti da
gljivaS. sapineamože biti prisutna u borovim organima
(latentana faza) ne uzrokujući patološke promjene. U


razdobljima kada dolazi do promjena u metabolizmu
borova uzrokovanih različitim čimbenicima stresa, po