DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 33 <-- 33 --> PDF |
D. Diminić, N. Potočić, I. Seletković: ULOGA STANIŠTAU PREDISPOZICIJI CRNOGABORA... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 19-36 tretmana TR0 ima značajno manju visinu sadnica od ostalih tretmana,TR1 iTR2 međusobno se značajno ne razlikuju, dok TR3 ima signifikanto veću visinu sadnica od ostalih tretmana.Istovremeno, nisu zabilježene razlike u visini sadnica ni ukupno, ni prema parovima izolata s obzirom na različite izolate. Gotovo istovjetne rezultate visinama daje analiza u kojoj se sadnice uspoređuju prema dužini nekroza, gdje su zabilježene značajne razlike prema tretmanima, ali ne i prema izolatima. Istovremeno, visina sadnica značajno pozitivno korelira s dužinom nekroze. Ta veza nije jaka (R= 0,2; p< 0,05) ali je statistički značajna uz postojeću veličinu uzorka (N = 156). Na slici 18.vid ljivo je navedeno, prihrana borovih sadnica utjecala je na povećanje visine biljaka, ali isto tako i na dužine nekroza prouzročenih trima izolatima gljive. Slika19. Srednje mjesečne temperature zraka za meteorološku postaju Čepić. Figure 19 Average monthly air temperatures for meteorological station Čepić. Slika20. Srednje mjesečne količine oborina za meteorološku postaju Čepić. Figure 20 Average monthly precipitations for meteorological station Čepić. RASPRAVA U svezi ranijih istraživanja gljiveS. sapinea u nas, njene pojave i štetnosti, analizirano je 17 izolata gljive iz Hrvatske te uspoređeno s nekoliko stajališta, a kao referenca korištena su 3 izolata iz Nizozemske(Diminić i sur. 2004). Istraživanje je provedeno u cilju utvrđivanja mogućih razloga spomenutih zapaženih razlika u pojavi i štetnosti same gljive na terenu. Nisu utvrđene signifikantne razlike u morfološkim obilježjima izolata, niti u njihovoj sporulaciji. Utvrđene su jedino signifikantne razlike u brzini rasta izolata u laboratorijskim uvjetima na 20 i 25 °C, međutim te razlike ne koreliraju s pojavom simptoma bolesti na istraživanim lokalitetima. Nadalje, analizom izolata utvrđeno je da svi pripadaju istom, patogenijemmorfotipuA, koji je čest i rasprostranjen u cijelom svijetu.Time je odbačena hipoteza da je razlog pojave značajnih odumiranja borova na nekim lokalitetima, a na drugima izostanak istih, različita patoge – Discussion nost pojedinih patotipova (grupa) gljive (Diminić i sur. 2004). Zdravstvenim pregledom borova u Istri i laboratorijskom analizom uzoraka utvrđene su kulture dobrog zdravstvenog stanja i one u kojima je isto narušeno sa zabilježenim različitim simptomima odumiranja. Na lo kacijama narušena zdravstvenog stanja utvrđeno je nekoliko različitih mikoza na iglicama, međutim jedino se S. sapinea dovodi u izravnu vezu s nastalim simptomima, uzrokujući odumiranje kore izbojaka i grana. Ova fitopatogena gljiva glavni je uzrok navedenih simptoma na lokalitetima: Trošti, Kurbino brdo, Vozilići, Mali Golji, Ripenda, Lovranska Draga, Puntera i Šušnjevica. Utjecaj suše, kao predisponirajućeg čimbenika za nastanak i razvoj bolesti crnoga bora prouzročen gljivomS. sapineau Hrvatskoj, zabilježen je 90-tih godina prošloga stoljeća (Diminić 1994, 1999;Diminić i |