DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Prpić,B., P. Jurjević, H. Jakovac,2005: Pro-Prpić, B.,S.Matić,A.Pranjić, Đ.Rauš, Z.Secjena vrijednosti protuerozijske, hidrološke i vo-letković,1993: Uzroci propadanja nizinskih dozaštitne uloge šume. Šumarski list13. šuma Odranskog polja.Zbornik priopćenje Če tvrtog kongresa biologa Hrvatske, Šerman D. Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić,2009: Pra( ur.).Zagreb, s. 60. šuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šuma. Prašumski ekosustavi Prpić, B.,Z.Seletković,1988: Šume Hrvatske u dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama svjetlu utjecaja industrijske civilizacije na kopu Hrvatskoj.Zagreb, Hrvatska akademija znano nenu ekosferu. Šume Hrvatske u današnjim ekosti i umjetnosti,s. 125–133. loškim i gospodarskim uvjetima, Rauš Đ., Vukelić J. (ur.). Zagreb, s. 186–186. Matić,S., B.Prpić, Đ.Rauš,A. Vranković, Z. Seletković,1979: Ekološko-uzgojne osobine A.4. Pozvana predavanja specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik i Prpić, B., 1987: Studija hidrološke sanacije šume Muški bunar. II. kongres ekologa Jugoslavije, Repaš, (sa suradnicima). ZIŠ, ŠF Zagreb, s. 1– Đuro, Rauš (ur.). Savez društava ekologa Jugo 54. slavije, s. 767–823. Prpić,B., 1990: Šuma Repaš ili hidroelektrana. Eko Tikvić, I., Z.Seletković, B. Prpić, D. Ugar loška revija, Zagreb. ković, N. Magdić, 2007: Stabilnost i dinamika prašume Čorkova uvala u Nacionalnom Prpić, B., 1996: Međunarodna konferencija o šuparku Plitvička jezera.Prašumski ekosustavi di- mama, vodama i biološkoj raznolikosti.Šumarnarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u ski list1–2, s. 74. Hrvatskoj. Matić S.,Anić I.(ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s.12–12. JOSIPIVANKOVIĆ dipl. ing. šum. (1938 – 2011) ....Nisam daleko, samo s druge marske fitocenologije, šumarske den drologije i zaštite šuma. strane puta.... God. 1974. prelazi na Šumarsku školu u Karlovcu, gdje je do 1984. (Ch. Peguy) Dana 13. listopada 2011. godine godine radio kao profesor predmeta zauvijek nas je napustio kolega i priradni strojevi i alati (mehanizacija u jatelj Josip Ivanković, dipl. ing. šumarstvu). Sudjenastavi i obrazo šumarstva iz Zagreba. Iako su do nas vanju odraslih za različita zanimanja stizale vijesti o njegovom narušeu šumarstvu. Škola je u tom razdo nom zdravlju, poznavajući ga kao blju uz već organizira nu Šumarsku neumornog, ustrajnog čovjeka i opškolu za odrasle za zvanje šumarski timista, obavijest o smrti u zagrebatehničar, proširila svoju djelatnost čkomVečernjem listu pročitali smo organiziranjem seminara za ospo s nevjericom i tugom. Pripadao je sobljavanje radnika za rad motor generaciji šumara, koji su veći dio nom pilom, traktorima i dizalicama svoga radnog vijeka posvetili obrau šumarstvu,u suradnji sa šumskim zovnom radu za potrebe šumarstva. gospodarstvima iz Hrvatske i sjeve- Josip Ivanković rođen je 1. siječ rozapadne Bosne i Hercegovine nja 1938. godine u Zagrebu, gdje se i (Bosanska Dubica, Bosanska Gra školovao. Osnovnu školu završio je č nu nastavu, a od rujna iste godine diška...) i drugim poduzećima (Da 1951. godine, gimnaziju 1956., a do 1974. g. u stalnom je radnom lekovod Zagreb, Elektrolika Gospić, studij šumarstva 1970. godine. odnosu. U tom je razdoblju napisao Prijevoz Ogulin i dr.). Osim toga, Od veljače 1962. godine, kao skripte “Šumarska fitocenologija” i Šumarska škola u Karlovcu orga apsolvent šumarstva, honorarni je “Šumarska dendrologija”, a bio je nizirala je sa šumskim gospodars t vi nastavnik u Šumarskoj školi Del-koautor za skriptu “Meteorologija s ma u Hrvatskoj područna odjeljenja nice na mjestu stručnog učitelja za osnovama klimatoogije”. Sudjelo-za stručno osposobljavanje ra d nika teorijske stručne predmete i prakti-vao je i pri osnivanju zbirki iz šu-u šumarstvu na drugom stupnju (do |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 113 <-- 113 --> PDF |
hanizaciju, instruktore i mehaničare uz primjenu propisa zaštite na radu). 1978. prvi stupanj) za zanima nje Neka barem ovdje bude zabiljespecijalizirani radnik u šumarst vu i že no da su u tom razdoblju u realizato u Vinkovcima, Bjelovaru, Go ciji seminara za osposobljavanje šu spiću, Karlovcu i Koprivnici. U na m skih radnika (sjekači, traktoristi, vedenim oblicima osposobljavanja di zaličari) uz Josipa Ivankovića sura dnika u šumarstvu nastava je bila djelovali dipl. ing. šumarstva Stjeus mjerena na praktični dio, i tu je pan Matan, Stjepan Šlat, Mirian Šu do šlo do izražaja teoretsko, posebice vak i dr., zatim šum. tehničari Josip pra ktično znanje iz područja mehaBaćurini JosipTomačić, a kao vanjniza cije u šumarstvu kolege Josipa ski suradnici Adolf Sabolić, šum. Ivankovića. Uvijek je bio spreman tehničar iz Šumskog gospodarstva od ržavati teoretsku i praktičnu nast - Karlovac i Bogdan Dereta, dipl. ing. a vu u obrazovanju odraslih, koja se šum. iz Zagreba, stručnjak iz zaštite ve ćinom realizirala izvan redovne na radu, koji je iz tog područja napina stave, pa se često praktična nasao skriptu za navedene semi nare i stava s ispitima održavala subotom i priručnik “Motorne pile”. Svi smo nedjeljom. za jedno odlično surađivali i dje lovali S kolegom Ivankovićem radio kao dobro uhodani tim. Po za vršetku sam na Šumarskoj školi u Karlovcu pojedinog seminara kao vo ditelj očeod 1974–1981. godine kao voditelj kivao sam da će suradnici za tražiti obrazovanja uz rad. Dobro se sjebarem mali predah. No svi oni, a poćam koliko je napora, znanja i volje sebno kolega Ivanković, uv i jek su trebalo uložiti da se različiti oblici bili spremni za novi zadatak. obrazovanja odraslih organiziraju i Seminare, koji su se održavali u provedu, posebno kada bi se neko- Karlovcu, Šumarska škola je organiliko konzultacija i seminara održazirala u suradnji s Radnom jedinivalo istovremeno, a škola nije do com Mehanizacija Šumskog gospo1980. godine imala vlastiti školski darstva Karlovac, između ostalog i prostor. U takvim okolnostima koza rukovaoce hidrauličnim dizalilega Ivanković uvijek je bio optimist cama (HIAB,...) i zglobnim traktoi zračio posebnom energijom i strrima (Ti m berjack), koji su se tada na pljivošću, uvijek predan postavljetom području po prvi put počeli prinom cilju. Kada nam je bilo najteže mjenjivati u Hrvatskoj. Posebno znao nas je pokrenuti nekom šaljidobro smo surađivali s upraviteljem vom dosjetkom. Spomenimo da je Mehanizacije Nikolom Plavetićem, za osposobljavanje šumskih radnika šum. tehničarom, koji je besprijetraktorista napisao vrlo kvalitetnu korno organizirao uvjete za izvođeskriptu “Zglobni traktori”. nje praktične nastave (poligon, me Kolega Ivanković uz navedene po slove krajem 70-ih godina preuzi ma dužnosti voditelja završne faze u redovnoj nastavi, a od 1981. godine i poslove voditelja obrazovanja uz rad. Sudjelovao je i u pripremama školske ekipe u rukovanju motor- nom pilom za natjecanje učenika tadašnjih šumarskih škola (Karlovac, Delnice, Postojna, Sarajevo, Kraljevo, Ivangrad i Kavadarci). Zahvaljujući dobrim dijelom i njemu, ekipa Šumarske škole Karlovac gotovo uvijek je osvajala jedno od prva tri mjesta u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji učenika i učenica, uz napomenu da sepre težiti dio disciplina odnosio up ravo na rukovanje motornom pilom.Tako je npr. u Delnicama 1978. godine u ekipnoj konkurenciji prvo mjesto premoćno osvojila karlovačka ekipa, u pojedinačnom plasmanu prva tri mjesta pripala su karlovač kim učenicima, a u toj “muškoj” konkurenciji učenica Biserka Novković iz Karlovca osvojila je peto mjesto (Šumarski list, br. 11–12, 1978). Tako intenzivan rad zahtijevao je ve lika odricanja, pa je često radio du že od redovnog radnog vremena, što je najbolje znala i osjetila njegova obitelj, s obzirom da je s obitelji živio u Zagrebu i svakodnevno putovao na posao u Karlovac. U okviru slobodnih aktivnosti uče nika posebno se isticao u radu Eko loške grupe. Članovi grupe bili su zaslužni za uređivanje školskog poligona i arboretuma, okoliša škole, ali i uređivanja gradskih parkova i zelenih površina, za što je škola često dobivala vrijedna priznanja. Sredinom 70-ih godina predložio mi je da napravim skicu simbola (znaka) Šumarske škole Karlovac. Predložena skica je prihvaćena i od tada škola koristi danas prepozna tljiv službeni znak (otisnut npr. na Seminar za dizaličare u Karlovcu 1977. Slijeva: Josip Ivanković i Stjepan Šlat, predavači, Mi- Monografiji škole iz 1977. godine). hovil Pavković i Josip Katić, instruktori i Nikola Plavetić, upravitelj RJ Mehanizacija, Karlovac |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Godine 1984. konačno se rješava putovanja u Karlovac i zasniva radni odnos u SIZ-u šumarstva, drvne industrije, proizvodnje i prerade papira u Zagrebu, gdje je radio kao viši stručni suradnik i organizator rada Programskog savjeta. Početkom 1991. godine zaposlio se pri Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske u Zagrebu na mjestu višeg savjetnika, gdje se je nalazio i 1996. kada mi je predao svoj “curriculum vitae” za Hrvatski šumarski životopisni leksikon. Dana 1. 7. 1998. prelazi na rad u za grebačku Općinu Maksimir kao st ruč ni savjetnik za rad Gradske četvrti i koordinator za rad Gradskih četvrti u Službi za mjesnu samoupravu u Stru čnoj službi gradonačelnika i Gra d skog poglavarstva Grada Zagreba. Umirovljen je 31. 12. 2002. godine. Spomenimo da je u braku sa suprugom Brankom, inokorespondenticom i samostalnom prevoditeljicom, imao petero djece, od kojih mu kći Sanja Marija umire 2006. godine, i tu osobnu i obiteljsku tragediju nije mo gao preboljeti. Bio je vrijedan, dobar i pošten čov jek, katolik, privržen mnogobrojnoj ob itelji. “Bilo je dobro živjeti s njim”, rekla nam je njegova supruga Branka. No,uza svu životnu volju nije se mo gao odhrvati bolesti koja je oslabi la njegov organizam, posebice srce, pa mu je u ožujku 2011. morao bi ti ugrađen elektrostimulator (pa ce ma ker). Vrativši se kući zdravstveni pro blemi nisu prestajali, no odbio je bilo kakvu daljnju liječničku pomoć iz van svoje kuće, a to je dovelo do naj gorega. Njegovo je srce prestalo ku cati u obiteljskoj kući na Fratr o v cu, nesretnog 13. listopada 2011. go- dine. Posljednji oproštaj s Josipom Ivan kovićem, dipl. ing. šum., bio je 17. listopada 2011. godine u Kremato riju na zagrebačkom groblju Mirogoj. Oproštaju su bili nazočni sup ru ga Branka, djeca Krunoslav, Želja Ma r gareta, Leo i Branimir, ostali člano vi obitelji i rodbina, kolege i prijatelji. Napustio nas je zauvijek,svega ne koliko dana nakon što me je njeg ov kolega iz Ministarstva upitao: “Ka ko Joža?”. No,u šumi života, ig rom sudbine, nismo se ponovno sreli. Naš kolega Josip otišao je onom staz om koja vodi u vječnost. Prerano! U ime kolega i suradnika zamoljen sam da izrazim iskrenu sućut obitelji Iv a n ković, pa to činim i ovom prigodom. Dragi kolega i prijatelju Josipe, na kraju našeg opraštanja vjerujemo da si našao svoj vječni mir na Onome svijetu, koji nam je svima suđen. Svima koji smo te poznavali, ostat ćeš u sjećanjima. Hvala ti za naša druženja i sve što si nam podario! Mladen Skoko |