DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 106 <-- 106 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIR PRPIĆ, Iako smo bili upoznati s bolešću profesora Branimira Prpića i zajedno suosjećali s njim i njegovom obitelji,vijest o njegovom odlasku teško je pala svima nama koji smo ga poznavali te s njim i uz njegovo djelo bili vezani. Rođen je 1. 9. 1927. godine u Stankovcu, gdje provodi dio djetinjstva i završava osnovno školovanje. U Petrinji pohađa gimnaziju, a maturira u Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1954.godine. Kao dipl.ing. šumarstva počinje raditi u šumariji Lipovljani, a za šumske ekosustave ovoga kraja i NPŠO Lipovljane ostaje vezan gotovo tijekom cijeloga radnog vijeka. Od 1958.godine pa do odlaska u mirovinu, a i poslije toga, kao profesor emeritus neraskidivo je vezan uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Te 1958. godine izabran je za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma. Disertaciju pod naslovom “Korijenov sis tem poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma” obranio je 1966. godine. Istovremeno istražuje zakorjenjivanje hrasta lužnjaka i crne johe kako bi utvrdio stanje u rizosferi,gdje ove tri vrste predstavljaju glavne vrste drveća nizinskih šumskih ekosustava. Školsku godinu 1966/67. proveo je u Zavodu za uzgajanje šuma Savezne visoke tehničke škole u Zurichu na studijskom boravku kod poznatog europskog uzgajivača šuma prof. H. Leinbundguta. Tu istražuje oblik debla, staništei biološke uzroke kao posljedice vjetro izvala obične smreke. U svom znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu veliku po dipl. ing. šum. (1927–2012) zornost posvećuje funkcioniranju šumskog drveća i njihovih sastojina u različitim stanišnim prilikama, ukazujući na promjene koje su evidentne i na mogućnosti jedinke ili zajednice da ih svojim biološkim svojstvima savlada ili im se barem prilagodi. Problem funkcioniranja nizinskih šumskih ekosustava detaljno istražuje i postavlja širok pristup ekosistematskoj problematici,s težnjom sintezi bioloških, hidroloških, klimatskih,orografskih i pedoloških rezultata istraživanjaintegriranihu ekološkoj konstituciji vrste.Proučavajući zakorjenjivanje suočava se s pojavom fiziološkog srašćivanja korijenja unutarvrste. Kod poljskog jasena utvrdio je inhibitorno djelovanje, a kod hrasta lužnjaka i obične jele fiziološko srašćivanje korijena. Uviđa potrebu uže suradnje s drugim disciplinama i granama privrede, osjeća da gubimo bitku s vodnim režimom.To potvrđuje mnogim svojim istraživanjima i danas uživa ugled vrsnog poznavatelja utjecaja promjene režima vlaženja na funkcioniranje šumskih ekosustava. Izlazeći u susret ovom vrlo izazovnom kompleksnom pitanju još prije 40 godina postavlja na NPŠO-Lipovljanistacionar, danas bireklimonitoring, na kojemu opsežno prati stanišne i sastojinske prilike u poplav noj šumi hrasta lužnjaka. Sva njegova istraživanja upućuju da nizinski šumski ekosustavi imaju izuzetnu ekološku i gospodarsku vrijednost i da su jako osjetljivi na promjene vodnog režima. Postavio je holistički ekofiziološki pristup problematici nizinskih šuma, koji podrazumijeva povezivanje staništa i životne zajednice.Branimir Prpić izvrstan je sintetičar rezultata eksperi mentalno-ekoloških istraživanja. Re zultati tih istraživanja utiru put kreaciji smjernica za šumsko-uzgojne zahvate u gospodarenju tim šumama i neupitno predstavljaju snažan argument za potrebu zaštite preostalih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Kao poznavatelj ekološ kih i bioloških značajki nizinskih šuma, vodio je timove za izradu studija utjecaja na okoliš (regulacija rijeke Save, vodne stepenice na Dravi, trasa kanala Dunav-Sava i dr.).Predstavnikje šumarske struke u različitim stručnim tijelimau vrlo osjetljivim raspravama u traženju optimalnih rješenja s predstavnicima ostalih strukaoko zahvata od kojih se realno mogao očekivati nepovoljan utjecaj na šume. Upravo radi zalaganja i autoriteta Branimira Prpića, puno je lijepih i vrijednih šuma spašeno. Odnos šume prema klimi također je predmet njegovog djelovanja. Omiljena istraživanja B. Prpića odvijaju se u prašumama,čiju strukturu uzima kao model za višenamjensku šumu s naglašenim općekorisnim funkcijama tedokazuje da je upravo ta uloga šume najveća i najvažnija. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 107 <-- 107 --> PDF |
U suradnji s istraživačima iz Njemačke, 1985. godine upozorio je na pojavu propadanja obične jele u Hrvatskoj.Dvije godine kasnije u Hrvatskoj postavlja sustav praćenja propadanja šuma kompatibilan s ostalim zemljama EU i od tada Hrvatska postaje članom Međunarodnog programa za procjene i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume.Istražuje oštećenost šums kog drveća te opterećenost sastojine i staništa one čišćenjima različitog porijekla i problem saniranja oštećenih šuma. Razvio je nacionalnu klasifikaciju Općekorisnih funkcija šuma – OKFŠkoja je postala temelj vrednovanja šuma i plaćanja naknada. Otvorio je put primjeni ekoloških načela u kreaciji šumsko-uzgojnih zahvata usmjerenih s jedne strane prirastu,a s druge strane stabilnosti i zaštiti prirodnih šumskih ekosustava. Voditelj je brojnih domaćih znan stvenih projekata i član međunarodnih znanstvenih timova. Profesor Prpić potvrdio se kao znanstvenik ispred svoga vremena upravopo originalnom pristupu šumarskim problemima. Svoj vrlo bogat i opsežan znanstveno- istraživački rad okrunio je s preko 200 radova,koji su objavljeni u prestižnim časopisima i brojnim knjigama, publikacijama, na radiju i TV.Uz to što je vrstan znanstvenik posjeduje i svojstvo jednostavnog pristupa i objašnjavanja rezultata is tra živanja raznim auditorijima. Osjeća trenutak kada i gdje treba o problemu progovoriti. Njegova odmje rena riječ slušala se i izvan okvi ra naše struke. Ova aktivnost predstavlja njegov veliki doprinos popularizaciji šumarske znanosti i shvaćanja uloge šume u prostoru. Njegova je nastavna djelatnost bogata i značajna, 34 godine sudjelujeu kreiranju i izvođenju svih oblika i stupnjeva sveučilišne nastave. Seriozan profesor neupitna ugle da i autoriteta, omiljen među studentima i kolegama iz akademskog kruga, uzor mlađim djelatnicima i oslonac stručnjacima u praksi. Nastavnik je na više kolegija kao što su; Ekologija šuma, Fitološka bioklimatologija te Uređivanje bujica i vodogradnja. Voditelj poslijediplomskih studija, mentor velikog broja diplomskih radova, magisterija i doktorata. Profesor Prpić nezaobilazna je znanstvena, nastavna i stručna vertikala hrvatskog šumarstva. Tajnik HŠD-a Damir Delač i predsjednik Petar Jurjević uručuju prigodni poklon glavnom uredniku Branimiru Prpiću u povodu 41 godine uređivanja Šumarskoga lista (desno, uvezana godišta Šumarskoga lista koje je on uređivao). Profesor Branimir Prpić izabran je u sva znanstvena i nastavna zvanja na Sveučilištu u Zagrebu, od docenta do redovitog sveučilišnog profesora i profesora emeritusa. Godine 1992. Sveučilište u Zvolenu dodjeljuju mu POČASNI DOKTORATznanosti za primjenu ekoloških načela u uzgajanju šuma. Obnašao je sve dužnosti na nje mu najdražem Fakultetu od predstojnika zavoda do dekana Fakulteta. Član je mnogih povjerenstava za biotehničko područje Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva,Hrvatskog ekološkog društva, uvaženi član mnogih međunarodnih udruga i časnik– IUFRA. Od 1976–1981. godine predsjednik je Saveza ITŠDI.Jedna od vrlo važnih djelatnosti prof.Prpića je izdavačka djelatnost. Urednik je Glasnika za šumske pokuse i dugogodišnji glavni urednik Šumarskog lista, taj posao obavljao je 41 godinu. Vjerojatno će ostatiurednik Šumarskog lista s najduljim stažom, jer je u tom kontinuiranom uređivačkom radu kroz njegove ruke prošlo 25. 456 stranica i to što je ovaj,svakako ugledni strukovni i znanstveni časopis, doveo do priznate i na globalnoj razini citirane znanstvene publikacije, a to je postignuće s kojim se i on osobno izuzetno ponosio. Redoviti je član i tajnikAkademije šumarskih znanosti. Predsjednik Republike Hrvatske povodom Dana državnosti 1995.godine dodjeljuje mu odličje Reda Danice hrvatske s likomRuđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti kao državno priznanje za njegov dugogodišnji znanstveni, stručni i društveni rad. Sveučilište u Zagrebu izabralo je 2000. godine profesora Branimira Prpića u zvanje profesor emeritus. 2011. godine dobiva državnu nagradu za znanost u kategoriji “Nagrada za životno djelo”. Život profesora Prpića protkan je plemenitošću prema svima s kojima |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 108 <-- 108 --> PDF |
ježivio i radio. Svaki mladi čovjek Njegova marljivost i nepogrešivo se uživali družiti i surađivati i na mogao ja samo poželjeti takvog uči-uočavanje i rješavanje problema kojega smo se uvijek mogli pouztelja i vođu,a ja sam imao tu privile-svojstveni su samo velikanima dano osloniti.Opraštamo se od vegiju da mu budem učenik i suradnik. struke. Briljantna sveučilišna kari-likana teško dostižnog, od čovjeka Nikada i ništa našem Brani nije bilo jera i cjelokupni rad profesora Brani-koji je bio i ostat će uzor svima koji teško, a uvijek i za sve je imao razu-mira Prpića zaokružena je brojnim su ga poznavali,a posebice mlađim mijevanja i vremena. uspjesima, priznanjima i nagra-šumarima, njegovim đacima. dama,što ga svrstava u velikane šu- Bio je primjeran otac, suprug, marskih znanstvenika i stručnjaka. Zvonko Seletković Još za života postao je legenda, djed,suradnik i nadasve prijatelj. Kao izvrstan šumarski stručnjak, jer nema skupa ili druženja a da se ekolog u pravom smislu riječi, teorenjega ne spomene. tičar i praktičar, pedagog i učitelj te ponajviše vizionar i vrsni poznavatelj Znam da je svaki rastanak težak, funkcioniranja šumskih ekosustava, ali ovaj posebno boli,jer zauvijek bio je jednostavno neponovljiv. odlazi čovjek, ljudina, s kojim smo RADOVI 1. Radovi objavljeni u časopisima koji su referirani u svjetskim bazama podataka Prpić,B., 1969: Über den Einfluss von Stammform und Standort auf die Sturmfestigkeit der Fichte. Schwezerische Zeitschrift für Forstwesen 3/4. Prpić, B., Đ. Rauš, 1987: Stieleichensterben in Kroatien in Licht oecologischer und vegetationskundlicher Untersuchungen, Oesterreichische Forstzeitung 3,Wien, pp. 55–57. 2. Radovi objavljeni u domaćim časopisima koji su s prethodnima izjednačeni Prpić,B., 1964: Ispitivanje srašćivanja korijena poljskog jasena (F. angustifolia Vahl) pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (32P).Šumarski list 9–10, s. 426. Prpić,B., 1966: Štete kao posljedica ovoja leda na krošnjama u g. j. “Josip Kozarac“šumarije Lipovljani. Šumarski list7–8, s. 347. Prpić,B., 1967: Prilog srašćivanju korijenja i akumulacija radioaktivnog izotopa fosfora (P32) u lišću, deblu i korijenju poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl) u stadiju mladika.Šumarski list11–12, s. 482. Prpić, B., 1969: Korijenje šumskog drveća, Prilog izučavanju morfologije šumskog drveća srednje Europe (Köstler J. N., Brückner E., Bibelriether H.).Šumarski list7–8, s. 306. Filipan,T., B.Prpić,1969: Prilog poznavanju penetracije fosfora (P32) u nekim tlima Hrvatske u kojima se osnivaju plantaže i intenzivne kulture šumskog drveta.Šumarski list9–10, s. 309. Prpić,B., 1970: Primjena radioaktivnih izotopa u uzgajanju šuma.Šumarski list3–4, s. 106. Prpić, B., 1974: Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u različitim tipo vima posavskih nizinskih šuma, Glasnik za šumske pokuse17, s. 253–336. Prpić, B., 1972: Neke značajke prašume Čorkova Uvala. Šumarski list9–10, s. 325. Prpić,B., 1974: Ekološki aspekt sušenja hrastovih sastojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šumarski list7–9, s. 285. Prpić, B., 1975: Zakorjenjivanje i hidratura obične jele. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko23. Prpić, B., 1976: Reagiranje biljaka hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) iz dva različita staništa na različite uvjete vlažnosti. Šumarski list3-4, s. 117. Prpić,B., Đ.Rauši S.Matić,1977: Posljedice narušavanja ekološke ravnoteže nizinskih šumskih ekosistema melioracionim zahvatima u području buduće retencije Kupčine. Šumarski list5–7, s. 312. Prpić,B., 1977: Uloga šume u zaštiti čovjekova okoliša. Šumarski list8–9, s. 357. Prpić,B., 1980: Sadašnja problematika Motovunske šume u Istri s prijedlogom rješenja. Šumarski list 5–6, s. 189. Prpić,B., Đ.Rauš,P.Prebježić,1981: Mogućnost unošenja crvenog hrasta (Quercus borealis maxima Sarg.) u šumska staništa SR Hrvatske. Šumarski list8–9, s. 331. Prpić,B., 1984: Uloga šumskih ekosistema u reguliranju vodnog režima srednjeg Posavlja. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 1, Zagreb, s. 124–130. Glavač,V., H.Koenies, B.Prpić,1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugosla vije. Šumarski list9–10, s. 429. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Prpić,B., 1985: Studija o utjecaju vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. Šumarski list11–12, s.541. Prpić,B., 1986: Ekologija šuma, razvoj i primjena. Šumarski list7–8, s. 279. Prpić,B., 1987: Ekološka i šumsko-uzgojna problematika šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Šumarski list1–2, s. 41. Prpić,B., 1987: Sušenje šumskog drveća u SR Hrvatskoj s posebnim osvrtom na opterećenje Gorskog Kotara kiselim kišama i teškim metalima. Šumarski list1–2, s. 53. Prpić,B., 1987: Uloga posavskih šuma u životu Lipovljanskog kraja. Šumarski list3–4, s. 135. Prpić,B., 1987: 80 godina prvih doktora šumarskih znanosti. Šumarski list10–12, s. 668. Prpić,B., Komlenović N., Seletković Z., 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj. Šumarski list5–6, s. 195. Prpić, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glasnik za šumske pokuse 25, Zagreb, s. 1–24.. Prpić,B., 1989: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji. Šumarski list6–8, s. 235. Meštrović,Š., B. Prpić, S. Matić,1989: Šumskogospodarska područja u organizaciji šumarstva Hrvatske. Šumarski list9–10, s. 423. Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, 1990: Model za njegu i obnovu park šume Čikat na Lošinju. Šumarski list6–8, s. 213. Prpić,B., 1990: 6. IUFRO simpozij o jeli održan je u Zagrebu od 24.-27. rujna 1990. godine. Šumarski list11–12, s. 552. Prpić,B., 1994: Obnova šuma hrasta lužnjaka u Šumskom gospodarstvu Sisak, Glasnik za šumske pokuse 30, Zagreb, s. 299–335. Prpić,B., Z.Seletković, M.Ivkov,1991: Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti. Šumarski list3-5, s. 107. Prpić,B., 1992: O vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Šumarski list6–8, s. 301. Prpić,B., 1992: Odabiranje oštećenih stabala za sječu i obnovu sastojina opustošenih propadanjem. Šumarski list11–12, s. 515. Prpić,B., 1986:Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 2, s. 69–77. Prpić,B., Z.Seletković, M.Ivkov,1994: Ošte ćenost krošanja glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj u odnosu na radijalne priraste. Šumarski list1–2, s.3. Prpić, B., Z. Seletković, G. Žnidarić, 1994: Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumiTuropoljski lug, Glasnik za šumske pokuse 30, s. 193–221. Prpić,B., Z.Seletković, J. Vukelić,1994: Primjena dosadašnjih sustavnih istraživanja propadanja šuma kod procjene kemijske opterećenosti susjednih poljoprivrednih prostora Hrvatske. Šumarski list9–10, s. 283. Prpić,B., 1994: Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak, Glasnik za šumske pokuse30, s. 361–419. Prpić,B., 1995: Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnom parku “Plitvička jezera“poslije srbo-četničke okupacije 1991–95. Šumarski list11–12, s.407. Prpić,B., Z.Seletković, I.Tikvić, G.Žnidarić, 1996: Ekološko biološka istraživanja, Nizinske šume Pokupskog bazena. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko, vol. 31, br. 1– 2, s. 97–109. Filipan,T., B.Prpić, N.Ružinski,1996: Štetne posljedice viška N-spojeva u ekosustavu šuma i opskrba pitkom vodom. Šumarski list 9–10, s. 411. Prpić,B., Z.Seletković, I.Tikvić,1997: O utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave. Šumarski list11–12, s. 579. Matić, S.,B.Prpić,1997: Program njege, obnove i održavanja te ekološke i socijalne funkcije parkšuma na području grada Zagreba. Šumarski list 121, 5–6; s. 225-242. Prpić,B., 1998: Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama, Šumarski list5–6, s. 285. Prpić,B., 1998: Medunarodna konferecija, Održivo gospodarenje, korištenje nizinskih rijeka i zaštita prirode i okoliša. Šumarski list5–6, s. 288. Prpić, B., 1998: Održivi razvoj šumovitoga krajobraza riječne nizine. Šumarski list7–8, s. 359. Prpić,B., 1999: Utjecaj kanala Dunav-Sava na nizin ske šumske ekosustave.Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku 15, 123–128. Prpić,B., I.Anić,2000:The role of climate and hydraulic operations in the stability of the pedunculate oak (Quercus roburL.) stands in Croatia. Glasnik za šumske pokuse 37, s. 229–239. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Prpić, B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u Hrvatskoj u primjeru HE NovoVirje. Šumarski list7–8, s. 379. Prpić, B., H. Jakovac, 2001: Međunarodni dan Drave. Šumarski list9–10, s. 551. Prpić,B., 2002: Mišljenje o gledištu izvoditelja šumarske studije za H.E. NovoVirje. Šumarski list 3–4, s. 189. Prpić,B., 2003: Utjecaj tehničkih zahvata u prostoru na nizinske šume. Šumarski list5–6, s. 230. Prpić, B.,Z.Seletković, I.Tikvić, 2008:Virgin forest of Čorkova uvala in the light of providing non- wood forest functions. Glasnik za šumske pokuse 42; s. 87–94. Prpić, B.,2006:U povodu stogodišnjice rođenja akademika MilanaAnića (1906–2006). Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 5. Knjige Prpić, B., 1976: Razvoj Šumarskog lista i njegovo djelovanje u razdoblju od 1876.–1975. god. Povijest šumarstva Hrvatske. 1846–1976, s. 7–16. Prpić, B.,1980:Šumarska enciklopedija, svezak I, II i III. Potočić, Zvonimir (ur.), Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža. Matić,S., B.Prpić,1983: Pošumljavanje. Zagreb, Savez Inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, s. 1–79. Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj. U: Šume u Hrvatskoj, Rauš Đ., (ur.), Zagreb, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume, s.237–256. Prpić,B., 1992: Šumarsko školstvo u Hrvatskoj. U: Šume u Hrvatskoj, Rauš Đ., (ur.), Zagreb, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume, s.257–262. Filipan,T.,A.Butorac, Š.Cerjan, S.Benc, B. Prpić,F.Bašić,1995: Untersuchung derWirksmakeit von natuerlichen Bodenhilstoffen (Agrarvital-SPS-30, Biosol und Biomag) zur Regeneration degradierterWaldboeden in Tirol. Zagreb: Institut za međunarodne odnose, s. 1– 80. Prpić,B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka; u Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, Klepac D. (ur.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume, s.273– 297. Prpić, B.,S.Matić, J. Vukelić, Z.Seletković, 2001: Bukovo-jelove prašume hrvatskih dinari da. U: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Prpić B. (ur.). Zagreb, Akademija šumarskih znanosti. Prpić, B.,Z.Seletković 2001: Ekološka konstitucija obične jele; u: Obična jela (Abies albaMill.) u Hrvatskoj, Prpić B. (ur.). Zagreb, Akademija šumarskih znanosti, s. 255–276. Prpić, B.,Z.Seletković,P.Jurjević,2001: Sušenje jele i promjena “kemijske klime”. U: Obična jela (Abies albaMill.) u Hrvatskoj, Prpić B. (ur.). Zagreb,Akademija šumarskih znanosti, s. 299–312. Matić,S., B.Prpić, I.Anić, M.Oršanić,2003: Bukove prašume. U: Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, Matić S. (ur.), Zagreb, Akademija šumarskih znanosti, s.855. Prpić, B., Z. Seletković, P. Jurjević, I. Tikvić, 2003: Propadanje bukve. U: Obična bukva (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj, Matić S. (ur.), Zagreb,Akademija šumarskih znanosti, s. 228–239. Seletković, Z.,I.Tikvić, B.Prpić,2003: Ekološka konstitucija obične bukve; u: Obična bukva (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj, Matić S. (ur.), Zagreb,Akademija šumarskih znanosti, s.155– 164. Prpić,B., T. Filipan, S. Tišma,A. Farkaš,A. Butorac, 2007: Primjena zeolitnog tufa (Agrarvitala-SPS30) u šumarstvu.Prirodni zeolitni tuf iz Hrvatske u zaštiti okoliša. FilipanT., Tišma S., Farkaš A. (ur.), Zagreb,Naklada Stih, s.143–164. Prpić, B., 2010: Šume u urbanom tkivu Zagreba ekološko uporište grada; u: Park šume Grada Za greba, Matić S.,Anić I.(ur.), Zagreb,Akademija šumarskih znanosti s. 71–82. Urednik Prpić, B., 2001: glavni urednik: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. Prpić,B., 1976: (urednik saAntoljak B., Piškorić O. i dr.) Povijest šumarstva Hrvatske 1846. –1976. kroz stranice Šumarskog lista,. Savez ITŠDI Hrvatske, Zagreb., s. 1–427. Radovi u zbornicima 1. na međunarodnim skupovima Prpić,B., Z.Seletković, J.Vukelić,1994: Der Urwald Čorkova uvala – ein Model fuer den multifunktionalen Buchen Tannen-Plenterwald, In:W. Eder (ed.), 7 IUFRO Tannensymposium, Altensteig, s. 250–256. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Prpić,B., V.Glavač, H.Koenies,1987: Zur Immissionsbelastung der industriefernen Buchen und Buchen-Tannenwaeldern in den dinarischen Gebirgen Nordwestjugoslawiens. Verhandlungen Geselschaft fuer Oekologie, Band XV, Graz Goettingen, s. 237–247. Prpić, B., 1976: Unstabilität des Oekosystems der Auenwälder des Savagebiets im Lichte der enderung einiger Umweltsfaktoren. XVIWorld Congress, Oslo. Prpić,B., 1986: Die Stieleichenwald in Jugoslawien Ihre oecologischwald bauliche Problematic. 18th IUFRO World Congress, Div. 1., Vol. 1., Ljubljana. Prpić,B., 1989: Situation der Flussauen in Jugoslawien. Beitrage derAkademie für Naturund Umweltschutz BadenWürttenberg 4, s.58–65. Prpić,B., Z.Seletković,1990: Blei und Cadmium in Standorten vonAuen und Bergwäldern Nord Kroatiens, Arge Alp und Arge AlpenAdria, Arbeitsgruppe Bodenschutz, Ljubljana, s.81–82. Prpić, B., Z. Seletković, N. Komlenović, P. Rastovski, 1992: Bleientrag in die Waldböden des nördlichen und westlichen Kroatiens. Internationales Symposium Stoffeinträge aus atmosphäre und waldbödenbelastung in den Ländern von Arge Alp und Alpen Adria, Berchtegsgaden, s. 19–19. Prpić, B., Z. Seletković, N. Komlenović, P. Rastovski,1993: Hineinbringen von Blei in die Wald-böden des nördlichen und westlichen Kroatiens. Symposium Proceedings Stoffeinträge aus derAtmosphäre und Waldbödenbelastung in den Ländern von ArgeAlp und AlpenAdria, GSFForschungszentrum für Umwelt und Gesundheit, Neuherberg, s. 49–57. Tišma, S.,T.Filipan,A.Butorac, B.Prpić,A. Pisarović,2001:Učinkovitost prirodnog minerala zeolita za smanjenje kiselosti šumskih tala uTirolu. Proceedings: Regeneration of degradierter Waldboden in Tirol, Filipan T. (ur.). Zagreb, IMO, s. 25–34. Seletković, Z., B. Prpić,1991: Belastung durch Schwermetalle und veräunderungen der pH Werte in den Waldböden Nordkroatiens // Organische Problemstoffe im Boden Gesetzliche Regelungen fur den Bodenschutz. s. 141–152. Prpić, B.,Z.Seletković,1987: Tannensterben im Gorski kotar in Kroatien im Lichte des Einflusses der Industriepollution. 5 IUFROTannensymposium, Paule L., Korpel Š. (ur.). Zvolen, s. 321–330. 2.na domaćim skupovima Prpić, B., 1971: Zakorjenjivanje hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini, Zagreb. Prpić,B., 1974: Ekološko biološke značajke šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, Centar JAZU Vinkovci, s. 65–77. Prpić, B., 1975: Posljedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu poplavne šume hrasta lužnjaka. Simpozij Sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. JAZU Centar za znanstveni radVinkovci, s. 87–100. Prpić,B., 1978: Nizinske šume i regulacija Save. Bilten ŠG Sisak 34, Sisak. Prpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, II. kongres ekologa Jugoslavije, knjiga 1, Zagreb, s. 877–897. Prpić,B., 1979: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti fagetum illyricumHorv. 38) u Dinaridima SR Hrvatske. II. kongres ekologa Jugoslavije, knjiga 1, Zagreb. Prpić,B., Z.Seletković,1984: Kolebanje intercepcije u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto Quercetum roboris Horv. 38.) u stacionaru Opeke kod Lipovljana, Bilten Društva ekologa BiH, III. kongres ekologa Jugoslavije, knjiga II, Sarajevo, s. 219–222. Prpić,B., 1984:Antropogeni utjecaj na šumske ekosisteme srednjeg Posavlja u svjetlu sinteze sinhronih ekoloških mjerenja. Bilten Društva ekologa BiH, III. kongres ekologa Jugoslavije, knjiga I, Sarajevo, s. 441–445. Prpić,B., 1988: Josip Kozarac, urednik Šumarskog lista. Zbornik radova Josip Kozarac književnik i šumar. JAZU Centar za znanstveni rad, Vinkovci, s. 153–164. Prpić,B., 1988: Sušenje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Zbornik savjetovanja o propadanju šumskih ekosistema, Igman, BiH. Prpić, B.,Z.Seletković,1996: Istraživanja u hrvatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Hrvatsko šumarsko društvo Zagreb, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zgrebu, Šumarski institut Jastrebarsko. s. 97–105. Prpić,B., 2005: Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja. Šumarski list13. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Prpić,B., P. Jurjević, H. Jakovac,2005: Pro-Prpić, B.,S.Matić,A.Pranjić, Đ.Rauš, Z.Secjena vrijednosti protuerozijske, hidrološke i vo-letković,1993: Uzroci propadanja nizinskih dozaštitne uloge šume. Šumarski list13. šuma Odranskog polja.Zbornik priopćenje Če tvrtog kongresa biologa Hrvatske, Šerman D. Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić,2009: Pra( ur.).Zagreb, s. 60. šuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šuma. Prašumski ekosustavi Prpić, B.,Z.Seletković,1988: Šume Hrvatske u dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama svjetlu utjecaja industrijske civilizacije na kopu Hrvatskoj.Zagreb, Hrvatska akademija znano nenu ekosferu. Šume Hrvatske u današnjim ekosti i umjetnosti,s. 125–133. loškim i gospodarskim uvjetima, Rauš Đ., Vukelić J. (ur.). Zagreb, s. 186–186. Matić,S., B.Prpić, Đ.Rauš,A. Vranković, Z. Seletković,1979: Ekološko-uzgojne osobine A.4. Pozvana predavanja specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik i Prpić, B., 1987: Studija hidrološke sanacije šume Muški bunar. II. kongres ekologa Jugoslavije, Repaš, (sa suradnicima). ZIŠ, ŠF Zagreb, s. 1– Đuro, Rauš (ur.). Savez društava ekologa Jugo 54. slavije, s. 767–823. Prpić,B., 1990: Šuma Repaš ili hidroelektrana. Eko Tikvić, I., Z.Seletković, B. Prpić, D. Ugar loška revija, Zagreb. ković, N. Magdić, 2007: Stabilnost i dinamika prašume Čorkova uvala u Nacionalnom Prpić, B., 1996: Međunarodna konferencija o šuparku Plitvička jezera.Prašumski ekosustavi di- mama, vodama i biološkoj raznolikosti.Šumarnarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u ski list1–2, s. 74. Hrvatskoj. Matić S.,Anić I.(ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s.12–12. JOSIPIVANKOVIĆ dipl. ing. šum. (1938 – 2011) ....Nisam daleko, samo s druge marske fitocenologije, šumarske den drologije i zaštite šuma. strane puta.... God. 1974. prelazi na Šumarsku školu u Karlovcu, gdje je do 1984. (Ch. Peguy) Dana 13. listopada 2011. godine godine radio kao profesor predmeta zauvijek nas je napustio kolega i priradni strojevi i alati (mehanizacija u jatelj Josip Ivanković, dipl. ing. šumarstvu). Sudjenastavi i obrazo šumarstva iz Zagreba. Iako su do nas vanju odraslih za različita zanimanja stizale vijesti o njegovom narušeu šumarstvu. Škola je u tom razdo nom zdravlju, poznavajući ga kao blju uz već organizira nu Šumarsku neumornog, ustrajnog čovjeka i opškolu za odrasle za zvanje šumarski timista, obavijest o smrti u zagrebatehničar, proširila svoju djelatnost čkomVečernjem listu pročitali smo organiziranjem seminara za ospo s nevjericom i tugom. Pripadao je sobljavanje radnika za rad motor generaciji šumara, koji su veći dio nom pilom, traktorima i dizalicama svoga radnog vijeka posvetili obrau šumarstvu,u suradnji sa šumskim zovnom radu za potrebe šumarstva. gospodarstvima iz Hrvatske i sjeve- Josip Ivanković rođen je 1. siječ rozapadne Bosne i Hercegovine nja 1938. godine u Zagrebu, gdje se i (Bosanska Dubica, Bosanska Gra školovao. Osnovnu školu završio je č nu nastavu, a od rujna iste godine diška...) i drugim poduzećima (Da 1951. godine, gimnaziju 1956., a do 1974. g. u stalnom je radnom lekovod Zagreb, Elektrolika Gospić, studij šumarstva 1970. godine. odnosu. U tom je razdoblju napisao Prijevoz Ogulin i dr.). Osim toga, Od veljače 1962. godine, kao skripte “Šumarska fitocenologija” i Šumarska škola u Karlovcu orga apsolvent šumarstva, honorarni je “Šumarska dendrologija”, a bio je nizirala je sa šumskim gospodars t vi nastavnik u Šumarskoj školi Del-koautor za skriptu “Meteorologija s ma u Hrvatskoj područna odjeljenja nice na mjestu stručnog učitelja za osnovama klimatoogije”. Sudjelo-za stručno osposobljavanje ra d nika teorijske stručne predmete i prakti-vao je i pri osnivanju zbirki iz šu-u šumarstvu na drugom stupnju (do |