DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 106 <-- 106 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIR PRPIĆ, Iako smo bili upoznati s bolešću profesora Branimira Prpića i zajedno suosjećali s njim i njegovom obitelji,vijest o njegovom odlasku teško je pala svima nama koji smo ga poznavali te s njim i uz njegovo djelo bili vezani. Rođen je 1. 9. 1927. godine u Stankovcu, gdje provodi dio djetinjstva i završava osnovno školovanje. U Petrinji pohađa gimnaziju, a maturira u Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1954.godine. Kao dipl.ing. šumarstva počinje raditi u šumariji Lipovljani, a za šumske ekosustave ovoga kraja i NPŠO Lipovljane ostaje vezan gotovo tijekom cijeloga radnog vijeka. Od 1958.godine pa do odlaska u mirovinu, a i poslije toga, kao profesor emeritus neraskidivo je vezan uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Te 1958. godine izabran je za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma. Disertaciju pod naslovom “Korijenov sis tem poljskog jasena (Fraxinus angustifoliaVahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma” obranio je 1966. godine. Istovremeno istražuje zakorjenjivanje hrasta lužnjaka i crne johe kako bi utvrdio stanje u rizosferi,gdje ove tri vrste predstavljaju glavne vrste drveća nizinskih šumskih ekosustava. Školsku godinu 1966/67. proveo je u Zavodu za uzgajanje šuma Savezne visoke tehničke škole u Zurichu na studijskom boravku kod poznatog europskog uzgajivača šuma prof. H. Leinbundguta. Tu istražuje oblik debla, staništei biološke uzroke kao posljedice vjetro izvala obične smreke. U svom znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu veliku po dipl. ing. šum. (1927–2012) zornost posvećuje funkcioniranju šumskog drveća i njihovih sastojina u različitim stanišnim prilikama, ukazujući na promjene koje su evidentne i na mogućnosti jedinke ili zajednice da ih svojim biološkim svojstvima savlada ili im se barem prilagodi. Problem funkcioniranja nizinskih šumskih ekosustava detaljno istražuje i postavlja širok pristup ekosistematskoj problematici,s težnjom sintezi bioloških, hidroloških, klimatskih,orografskih i pedoloških rezultata istraživanjaintegriranihu ekološkoj konstituciji vrste.Proučavajući zakorjenjivanje suočava se s pojavom fiziološkog srašćivanja korijenja unutarvrste. Kod poljskog jasena utvrdio je inhibitorno djelovanje, a kod hrasta lužnjaka i obične jele fiziološko srašćivanje korijena. Uviđa potrebu uže suradnje s drugim disciplinama i granama privrede, osjeća da gubimo bitku s vodnim režimom.To potvrđuje mnogim svojim istraživanjima i danas uživa ugled vrsnog poznavatelja utjecaja promjene režima vlaženja na funkcioniranje šumskih ekosustava. Izlazeći u susret ovom vrlo izazovnom kompleksnom pitanju još prije 40 godina postavlja na NPŠO-Lipovljanistacionar, danas bireklimonitoring, na kojemu opsežno prati stanišne i sastojinske prilike u poplav noj šumi hrasta lužnjaka. Sva njegova istraživanja upućuju da nizinski šumski ekosustavi imaju izuzetnu ekološku i gospodarsku vrijednost i da su jako osjetljivi na promjene vodnog režima. Postavio je holistički ekofiziološki pristup problematici nizinskih šuma, koji podrazumijeva povezivanje staništa i životne zajednice.Branimir Prpić izvrstan je sintetičar rezultata eksperi mentalno-ekoloških istraživanja. Re zultati tih istraživanja utiru put kreaciji smjernica za šumsko-uzgojne zahvate u gospodarenju tim šumama i neupitno predstavljaju snažan argument za potrebu zaštite preostalih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Kao poznavatelj ekološ kih i bioloških značajki nizinskih šuma, vodio je timove za izradu studija utjecaja na okoliš (regulacija rijeke Save, vodne stepenice na Dravi, trasa kanala Dunav-Sava i dr.).Predstavnikje šumarske struke u različitim stručnim tijelimau vrlo osjetljivim raspravama u traženju optimalnih rješenja s predstavnicima ostalih strukaoko zahvata od kojih se realno mogao očekivati nepovoljan utjecaj na šume. Upravo radi zalaganja i autoriteta Branimira Prpića, puno je lijepih i vrijednih šuma spašeno. Odnos šume prema klimi također je predmet njegovog djelovanja. Omiljena istraživanja B. Prpića odvijaju se u prašumama,čiju strukturu uzima kao model za višenamjensku šumu s naglašenim općekorisnim funkcijama tedokazuje da je upravo ta uloga šume najveća i najvažnija. |