DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 94 <-- 94 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su u mjesecu listopadu 2007. godine i izračunate srednje vrijednosti za svako tretiranje/ponavljanje. Po pet sadnica u svakom ponavljanju x tretiranju najbliže tim srednjim vrijednostima po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja karakteristika korijenskog sustava. Korijen je ispran vodom, osušen celuloznom staničevinom i skeniran. Za analizu pomoću softverskog paketa WinRhizo (http://www.regentinstruments. com/products/rhizo/Rhizo.html) odabrani su sljedeći parametri: ukupna duljina korijena, prosječni promjer, broj vrhova, broj korjenčića, oplošje korijena i volumen. Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna statistika i za sva testiranja grešku tipa I (a)od 5% smatrali smo statistički značajnom. Za sve analizirane parametre razlike između tretiranja testirali smo dvofaktorskom analizom varijance (ANOVA). Efekt kontejnera i efekt doze testirali smo kao fiksne efekte kao i njihovu interakciju. Ukoliko su se razlike u tretiranjima za neke od analiziranih parametara u analiza varijanci pokazale statistički značajne,Tukey-evim post hoc testom ustanovili smo koja su to tretiranja koja se međusobno statistički značajno razlikuju (Sokal iRohlf, 1995). Statističke analize i svi grafički prikazi napravljeni su koristeći statistički paketSTATISTICA7.1 (StatSoft, Inc., 2003). REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion Koncentracije biogenih elemenata u iglicama – Concentrations of mineral nutrients in needles Osnovni zakoni biljne ishrane vrijede za sve biljke, a njihovi odnosi u lišću omogućuju nam uvid u stanje isdobar i zdrav rast možemo postići samo ako su svi čim-hrane stabala u smislu njihovog nedostatka ili previsoke benicirasta dovoljno prisutni i nalaze se u pravilnom od-koncentracije, u apsolutnom iznosu ili u odnosu na konnosu (Baule iFricker,1971). Stanje ishrane bilj ke centracije drugih elemenata(De Vries idr.2000). odražava stupanj u kojemu je rezerva hraniva u tlu (sup- Usvojena praksa interpretacije rezultata analiza biljstratu) sposobna odgovoriti zahtjevima biljaka za ishra nog materijala zasniva se na usporedbi koncentracija s nom u određenim uvjetima. Koncentracije elemenata i graničnim vrijednostima (Raitio,1993). Stoga rezul- Tablica 2.Rezultati analize varijance i post-hoc testa za koncentracije biogenih elemenata u iglicama.Vrijednosti u zagradama nisu značajno različite. Table 2 The results of variance analysis and post-hoc test for concentrations of mineral nutrients in needles. Values in brackets are not significantly different. Dušik –Nitrogen F p post hoc kontejner –container 5,57 0,0094 (H2,Q)(H1,Q) doza –dose 9,99 0,0006 (2,4)(6) kontejner*doza -container *dose 2,75 0,0489 Fosfor–Phosphorus F p post hoc kontejner –container 0,89 0,423 doza –dose 5,81 0,008 (2,4)(6) kontejner*doza -container *dose 1,34 0,2815 Kalij –Potassium F p post hoc kontejner –container 0,03 0,9673 doza –dose 3,05 0,0642 kontejner*doza -container *dose 0,43 0,7856 Kalcij –Calcium F p post hoc kontejner –container 2,53 0,0984 doza –dose 5,72 0,0085 (2,4)(6) kontejner*doza -container *dose 0,71 0,5934 Magnezij –Magnesium F p posthoc kontejner –container 2,47 0,1031 doza –dose 0,75 0,4809 kontejner*doza -container *dose 2,11 0,1066 tate analiza biljnog materijala dajemo u usporedbi s koncentracijama dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u iglicama sadnica crnog borau pokusima u lončićima (kontej nerima) koje daje Van den Burg (1990). Ako su prisutni i drugi čimbenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne proizvodnje, pa time i o prirastu drveta (Baule i Fricker 1971,Mengel iKirkby 2001). Više biljke za potrebe svoga rasta pre tvaraju velike količine dušika iz mi neralnoguorganski oblik(Meng eliKirkby,2001). Koncentracije dušika razlikuju se prema tipu kontejnera i dozi gnojiva, ali sve se vrijednosti nalaze u rasponu od adekvatne do optimalne opskrbljenosti dušikom (Van den Burg,1990). Najveće vrijednosti zabilježene su pri uporabi doze od6 g gnojiva po litri supstrata, i te se vrijednosti značajno razlikuju od vrijednosti du šika dobivenih pri nižim razinama gnojidbe. Najniža vrijednost zabilježena je pri najmanjoj dozi |