DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 92 <-- 92 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 UDK 630* 232.3 Pinus nigra Arn. (001) UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERAI DOZA SPOROTOPIVOG GNOJIVANARAST I FIZIOLOŠKE PARAMETRE SADNICA CRNOG BORA(Pinus nigra Arn.) INFLUENCE OF VARIOUS CONTAINER TYPESAND SLOW-RELEASE FERTILIZER DOSES ON GROWTHAND PHYSIOLOGICAL PARAMETERS OF BLACK PINE (Pinus nigra Arn.) SEEDLINGS 1 12 Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ , Vlado TOPIĆ , 22 3 Lukrecija BUTORAC , Goran JELIĆ, Anamarija JAZBEC SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva (Osmocote Exact Standard 5–6 M) na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora (Pinus nigraArn.). Pokus je postavljen u proljeće 2007. godine u rasadniku Omiš, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, randomizirani blok u četiri ponavljanja. Tretmani su se razlikovali u primjeni različitih kontejnera (HIKO V–150, HIKO V–265, QPD 12T/18) i doza gnojiva (2, 4 i 6 g/l supstrata). Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u iglicama, izmjerene visine i promjeri vrata korijena, a korijenov sustav analiziran pomoću softverskog paketa WinRhizo. Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije dušika i fosfora, a negativno na koncentracije kalcija u iglicama. I doza i tip kontejnera utjecali su na rast u visinu i rast promjera vrata korijena. Kod razvoja podzemnog dijela osobito je izražen utjecaj tipa kontejnera. Od promatranih parametara korijenovog sustava, doza gnojiva je utjecala samo na duljinu i volumen korijena. Ključne riječi:crni bor (Pinus nigraArn.), kontejnerski uzgoj, Osmocote Exact Standard 5–6M, visine sadnica, promjer vrata korijena, stanje is- Dr. sc. Ivan Seletković, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno hrane, WinRhizo Crni bor (Pinus nigraArn.) je jedna od najvažnijih vrsta za pošumljavanje UVOD – Introduction osnivaju se sad njom, posebno na erodiranim terenima, dok sjetvu kao metodu pošumljavanja koristimo na suhih i kamenitih terena u po dru čju stjenovitim šum skim staništima ili napuštenim submediterana. Kulture crnog bora poljoprivrednim tlima. Sadnja daje brže i bolje rezultate pa ima prednost kod pošumljavanja (Vidaković 1993,Barčić et al.2011). naselje 41, 10450 Jastrebarsko, ivans@sumins.hr Harmonična ishrana osnovni je preduvjet proizvod 1 Dr. sc. Nenad Potočić, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko nje sadnica šumskih vrsta drveća (Rastovski i 2 Dr. sc. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju Komlenović 1993, Komlenović 1995). Istražikrša, Put Duilova 11, 21000 Split vanjaKomlenovića (1992a,b,c, 1994, 1995, 1997) 2 Mr. sc. Lukrecija Butorac, Institut za jadranske kulture i pokazala su kako se primjenom odgovarajućih mineral melioraciju krša, Put Duilova 11, 21000 Split 2 Goran Jelić, dipl. ing. šum., Institut za jadranske kulture i nih gnojiva može u značajnoj mjeri utjecati na kvalitetu melioraciju krša, Put Duilova 11, 21000 Split sadnica. Gnojidba je jedna od najvažnijih uzgojnih 3 Dr. sc. Anamarija Jazbec, Šumarski fakultet Sveučilišta mjera u pošumljavanju, osobito kod sadnica proizvede u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 93 <-- 93 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 nih u kontejnerima čiji ograničeni volumen značajno ograničava njihov rast (Oliet i dr.2004, premaLandis, 1989). Gnojidba može ubrzati rast nadzemnog i podzemnog dijela biljaka, modificirati sadržaj hraniva u tkivima i količinu dostupnih rezervi, poboljšati zakorjenjivanje i kapacitet za rast nakon presadnje, te povećati otpornost biljaka na vodni stres, niske temperature i bolesti (van den Driessche 1992). Uzgoj sadnica četinjača na posebnim supstratima nije novost(Komlenović 1969;Dokuš1969;Ras tovski 1979).Unatoč tomu, postoje nepoznanice kada se radi o različitim kombinacijama vrsta supstrata, tipova kontejnera i vrsta i doza gnojiva (Oliet i dr.2004, Dominguez-Lerena i dr.2006).Na primjer, malo se zna o mogućnosti reguliranja biljnohranidbenih svojstava tresetnih supstrata (Komlenović,Rastovski iMarkoja1980). Posebno se to odnosi na proizvodnju sadnica u priobalnom području. Kontejnerska proizvodnja donosi niz prednosti: pro duženo vrijeme sadnje, kraća proizvodnja, veća kvaliteta i dr. (Matić i dr. 1996). Takva proizvodnja ne moguća je bez primjene odgovarajućih mineralnih gnojiva kojima se obogaćuje tresetni sjetveni supstrat. Gnojidba drvenastih biljaka uzgajanih u kontejnerima treba biti prilagođena korištenom supstratu (Šrámek i Dubský2002). Osnovni problem kod primjene klasičnih mineralnih gnojiva je laka topivost, što može dovesti do pojave toksične koncentracije otopine supstrata. S druge strane, hraniva se slabo vežu na koloidni i adsorpcijski kompleks,pa se iz supstrata lako ispiru, što za posljedicu ima njihov čest nedostatak. Također, kod prihranjivanja dušik može na vlažnom lišću izazvati palež. Svi ti problemi rješivi su uporabom gnojiva s produženim djelovanjem. Hraniva iz ovih gnojiva otpuštaju se iz granula postupno i na taj način tijekom čitave vegetacijske sezone ravnomjerno ops krbljuju biljke nizom makro i mikrohraniva (Komlenović 1995). Osmocote je stan dardno sporotopivo gnojivo koje se koristi u rasadničkoj praksi. Primjena Osmocotea daje bolje rezultate nego prihrana brzotopivim i tekućim gnojivima te jednake ili bolje rezultate u odnosu na druge vrste sporotopivih gnojiva (Šrámek i Dubský 2002). Duže trajanje otpuštanja hraniva (12–14 umjesto 5–6 mjeseci, op.a.) treba osigurati pristupačnost hraniva za vrijeme cijelog proizvodnog ciklusa, kao i mogućnost da se hraniva nastave otpuštati po presadnji (Reddell i dr. 1999). Prema tome, gnojiva s produženim djelovanjem mogu nam pružiti financijski pristupačan i jednostavan način za osiguravanje hraniva šumskim sadnicama u niskotehnološkim rasadnicima, u isto vrijeme osiguravajući kontrolu pristupačnosti hraniva (Donald 1991). U ovom radu prikazani su rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva (Osmocote Exact Standard 5–6 M) na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora. MATERIJALI I METODE – Materials and methods Pokus je postavljen u proljeće 2007. godine u rasadniku Omiš,Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, kao randomizirani blok u četiri ponavljanja.Tretmani su se ra z likovali u primjeni različitih kontejnera (HIKO V–150, HIKO V–265, QPD 12T/18) i doza gnojiva (2, 4 i 6 g/l sup- strata). Osmocote standard 5–6 M je mineralno gnojivo s produženim djelovanjem, sastava 15%N, 9%PO, 9 % 25 KO, 3%MgO, 0.02 %B, 0.05 %Cu, 0.40%Fe, 0.06 % 2 Mn, 0.02 % Mo, 0.015%Zn i vremenskim trajanjem dje- Tablica 1. Kemijski sastav supstrata Table 1 Chemical composition of substrate lovanja gnojiva od 5–6 mjeseci. Proizvođač, Scotts Professional, Heerlen, Nizozemska, www.scottsprofessional. compreporučuje koncentraciju od 4 g gnojiva po litri supstrata kao optimalnu. Karakteristike supstrata Humofin dane su uTablici 1. Crni bor vrsta je adaptirana na različite tipove tala. Zahvaljujući izraženom adaptivnom mehanizmu tolerira širok raspon pH, a najbolje mu odgovaraju pH vrijednosti 6–8. Supstrat Substrate pH (H 2 O) pH (CaCl 2 ) E.C., mS/cm N ukupni, % N total% P 2 O 5 % K 2 O % Organska tvar, % Organic matter, % Humofin 6,98 6,50 0,439 2,57 0,18 0,20 82,0 Iglice su za kemijske analize uzorkovane tako,da je u mjesecu studenom 2007. godine uzet prosječni uzorak 5 biljaka srednje visine po tretiranju i po na v - ljanju.Uzorci su sušeni na 105 °C do konstantne mase. U usitnjenim uzorcima određen je ukupni dušik na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000. Za analize ostalih biogenih elemenata (AOAC, 1996) usitnjeni uzor ci spaljeni su mokrim postupkom kon centriranom sumpornom kiselinom (HSO) uz dodatak ka ta li 24 zatora, perklorne kiseline (HClO). U uzor cima su 4 odre đeni: fosfor kolorimetrijski na UV/VIS spek t ro fotometru PE Lambda 1A, a kalij, kalcij i mag nezij iz ravnoizfiltratanaatomskomapsorpcijskomspe k t ro fotometruPE3110. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 94 <-- 94 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su u mjesecu listopadu 2007. godine i izračunate srednje vrijednosti za svako tretiranje/ponavljanje. Po pet sadnica u svakom ponavljanju x tretiranju najbliže tim srednjim vrijednostima po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja karakteristika korijenskog sustava. Korijen je ispran vodom, osušen celuloznom staničevinom i skeniran. Za analizu pomoću softverskog paketa WinRhizo (http://www.regentinstruments. com/products/rhizo/Rhizo.html) odabrani su sljedeći parametri: ukupna duljina korijena, prosječni promjer, broj vrhova, broj korjenčića, oplošje korijena i volumen. Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna statistika i za sva testiranja grešku tipa I (a)od 5% smatrali smo statistički značajnom. Za sve analizirane parametre razlike između tretiranja testirali smo dvofaktorskom analizom varijance (ANOVA). Efekt kontejnera i efekt doze testirali smo kao fiksne efekte kao i njihovu interakciju. Ukoliko su se razlike u tretiranjima za neke od analiziranih parametara u analiza varijanci pokazale statistički značajne,Tukey-evim post hoc testom ustanovili smo koja su to tretiranja koja se međusobno statistički značajno razlikuju (Sokal iRohlf, 1995). Statističke analize i svi grafički prikazi napravljeni su koristeći statistički paketSTATISTICA7.1 (StatSoft, Inc., 2003). REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion Koncentracije biogenih elemenata u iglicama – Concentrations of mineral nutrients in needles Osnovni zakoni biljne ishrane vrijede za sve biljke, a njihovi odnosi u lišću omogućuju nam uvid u stanje isdobar i zdrav rast možemo postići samo ako su svi čim-hrane stabala u smislu njihovog nedostatka ili previsoke benicirasta dovoljno prisutni i nalaze se u pravilnom od-koncentracije, u apsolutnom iznosu ili u odnosu na konnosu (Baule iFricker,1971). Stanje ishrane bilj ke centracije drugih elemenata(De Vries idr.2000). odražava stupanj u kojemu je rezerva hraniva u tlu (sup- Usvojena praksa interpretacije rezultata analiza biljstratu) sposobna odgovoriti zahtjevima biljaka za ishra nog materijala zasniva se na usporedbi koncentracija s nom u određenim uvjetima. Koncentracije elemenata i graničnim vrijednostima (Raitio,1993). Stoga rezul- Tablica 2.Rezultati analize varijance i post-hoc testa za koncentracije biogenih elemenata u iglicama.Vrijednosti u zagradama nisu značajno različite. Table 2 The results of variance analysis and post-hoc test for concentrations of mineral nutrients in needles. Values in brackets are not significantly different. Dušik –Nitrogen F p post hoc kontejner –container 5,57 0,0094 (H2,Q)(H1,Q) doza –dose 9,99 0,0006 (2,4)(6) kontejner*doza -container *dose 2,75 0,0489 Fosfor–Phosphorus F p post hoc kontejner –container 0,89 0,423 doza –dose 5,81 0,008 (2,4)(6) kontejner*doza -container *dose 1,34 0,2815 Kalij –Potassium F p post hoc kontejner –container 0,03 0,9673 doza –dose 3,05 0,0642 kontejner*doza -container *dose 0,43 0,7856 Kalcij –Calcium F p post hoc kontejner –container 2,53 0,0984 doza –dose 5,72 0,0085 (2,4)(6) kontejner*doza -container *dose 0,71 0,5934 Magnezij –Magnesium F p posthoc kontejner –container 2,47 0,1031 doza –dose 0,75 0,4809 kontejner*doza -container *dose 2,11 0,1066 tate analiza biljnog materijala dajemo u usporedbi s koncentracijama dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u iglicama sadnica crnog borau pokusima u lončićima (kontej nerima) koje daje Van den Burg (1990). Ako su prisutni i drugi čimbenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne proizvodnje, pa time i o prirastu drveta (Baule i Fricker 1971,Mengel iKirkby 2001). Više biljke za potrebe svoga rasta pre tvaraju velike količine dušika iz mi neralnoguorganski oblik(Meng eliKirkby,2001). Koncentracije dušika razlikuju se prema tipu kontejnera i dozi gnojiva, ali sve se vrijednosti nalaze u rasponu od adekvatne do optimalne opskrbljenosti dušikom (Van den Burg,1990). Najveće vrijednosti zabilježene su pri uporabi doze od6 g gnojiva po litri supstrata, i te se vrijednosti značajno razlikuju od vrijednosti du šika dobivenih pri nižim razinama gnojidbe. Najniža vrijednost zabilježena je pri najmanjoj dozi |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 95 <-- 95 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 gnojiva u kontejneru najmanjeg volumena (HIKO V–150, Slika 1). U tom tipu kontejnera optimalna vrijednost dušika u iglicama postiže se tek pri najvećoj upotrijebljenoj dozi gnojiva. Kod kontejnera HIKO V–265 optimalne su vrijednosti postignute bez obzira na dozu gnojiva. Slično kao u pokusu Hathaway i Whit- comb (1984) teOliet i dr.(2004) u većini slučajeva koncentracije dušika rastu s dozom gnojiva. Kao što navodi Bergmann (1992) koncentracija dušika u lišću se mijenja sa starošću biljke i akumuliranom biomasom. Koncentracije dušika u kontejneru QPD 12T/18 pri dozi od 4 g/l gnojiva niže su od očekivanih, što se odrazilo i na visinski i debljinski rast sadnica.Dušik je utjecao na visinu sadnica (Slika 6) i duljinu, broj vrhova i oplošjekorijena(Tabli ca 3) kod kontejnera HIKOV–150. Utjecaj dušika također je snažan kada se radi o visinskom i debljins kom rastu sadnica u kontejnerima HIKOV–265, međutim kod doze od 6 g/l dušik se koristi za izgradnju nadzemnog dijela biljke,a smanjen je razvoj korijena, što je vidljivo iz smanjenog volumena korijena, broja vrhova itd.(Tablica 3). Pri tome se koncentracije dušika kreću u ras ponu od 20–27 mg/g, što je prema Van den Burgu (1990) raspon optimalnih vrijednosti. Nedostatakfosfora u biljaka relativno je česta pojava, a biljke koje pate od nedostatka fosfora zaostaju u rastu (Mengel iKirkby 2001, Bergmann 1992). Kod fosfora utvdili smo značajnu razliku koncentracija unutar istog tipa kontej- Slika1. Koncentracije dušika (mg/g suhe tvari) u iglicama crnog bora prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 1Nitrogen concentrations (mg/g DW) in black pine needles by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. nera, gdje su dobivene razlike Slika2. Koncentracije fosfora (mg/g suhe tvari) u iglicama crnog bora prema tipu kontej između doza gnojiva od 2 i 4 g/lu nera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. odnosu na 6g/l (Tablica 2).Statisti- Figure 2 Phosphorus concentrations (mg/g DW) in black pine needles needles by contaički značajne razlike između tipova ner type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. kontejnera nisu utvrđene. Najveće koncentracije fosfora u iglicama utvrđene su kod tretira-Osim u tretiranjuHIKO V–150 s2 g/l Osmocote, nja s najvišom dozom gnojiva. Zanimljivo je kako se u gdje su utvrđene adekvatne vrijednosti fosfora (prema volumenom najmanjem kontejneru HIKOV–150kon-Van den Burg 1990), u svim ostalim tretiranjima vrijedcentracija fosfora pod utjecajem gnojidbe kretala od naj-nosti su optimalne.Ipak, s obzirom na općenito nizak saniže do najviše utvrđene vrijednosti za cijeli pokus, dok držaj biljkama pristupačnog fosfora u tlima, poželjno bi kod ostalih tipova kontejnera utjecaj gnojidbe nijetoliko bilo u rasadničkoj kontejnerskoj proizvodnji sadnica naizražen. mijenjenih za pošumljavanje koristiti gnojiva s većim |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 96 <-- 96 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 udjelom fosfora (Oliet i dr.2004). Uz to, fosfor se akumulira u korijenu te služi kao rezerva hraniva za sljedeću vegetaciju, što znači da će biljke dobro opskrbljene fosforom lakše preživjeti šok presadnje. Puertolas,Gil iPardos (2003) utvrdili su kako je koncentracija dušika i fosfora u iglicama alepskog bora (Pinus halepensisMill.) značaj no utjecala na rast sadnica u prvom vegetacijskom razdoblju nakon presadnje. Kod kalija vidljiv je porast koncentracija u iglicama s povećanjem doze gnojiva u sva tri tipa kontejnera (Slika 3, usporedivo s Oliet i dr. 2004), iako signifikantne razlike nisu utvrđene. Sličan rezultat dobili suiGracaiHamilton(1981) na sadnicama Cotoneaster divaricata Rehd. &Wils., gdje je primjena sporotopivog gnojiva značajno utjecala na povećanje koncentracija dušika i fosfora, ali ne i kalija u lišću. U našem istraživanju najviša vrijednost utvrđena je u kontejneru QPD, pri gnojidbi sa 6 g/l. Dobivene se vrijednosti nalaze unutar raspona op timalnih vrijednosti za sadnice (Van den Burg1990). Ove više koncentracije u našem slučaju ne predstavljaju problem u smislu eventualnih antagonizama s magnezijem, jer Osmocote gnojiva sadrže magnezij. Antagonizam s kalcijem, iako očigledan, ipak nije izazvao deficijenciju kalcija (Slika 4). Odziv koncentracija kalcija na gnojidbu (Slika 4) razlikuje se bitno od dušika, fosfora i kalija.Statistički značajne razlike utvrđene su između najveće i ostalih doza gno- Slika3. Koncentracije kalija (mg/g suhe tvari) u iglicama crnog bora prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 3 Potassium concentrations (mg/g DW) in black pine needles by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. jiva, dok razlike između koncentra- Slika4. Koncentracije kalcija (mg/g suhe tvari) u iglicama crnog bora prema tipu kontej cija kalcija u iglicama borova nera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. uzgojenih u različitim kontejnerima Figure 4 Calcium concentrations (mg/g DW) in black pine needles by container type and nisu utvrđene.HathawayiWhi -fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals t comb(1984) u svom su istraživanju na japanskom crnom boru (Pinus thunbergi Parl.) našem slučaju, uz dušik, na koncentracije kalcija očito dobili suprotan učinak povećanja koncentracija kalcija su antagonistički djelovali i kalij i magnezij, međutim s dozom sporotopivog gnojiva, ali u njihovom slučaju u do deficijencije kalcija nije došlo. Sve se dobivene vrisupstrat je bio dodan dolomit.Usvajanje kalci ja, uz do-jednosti nalaze u rasponu adekvatne opskrbljenosti – stupnost kalcija u otopini, određeno je i nega tivnim ipak, premaVan den Burgu(1990) optimalna oputjecajem ostalih kationa, ponajprije amo nijevog iona skrbljenost nije utvrđena niti u jednoj kombinaciji tret( Bergmann 1992, prema Geraldson 1971). U mana. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 97 <-- 97 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 Gnojidba je imala najmanji negativan utjecaj u volumenom najvećim kontejnerima (QPD 12T/18), a najviše je negativno djelovala na koncentracije kalcija u najmanjim kontejnerima (HIKOV–150). Statistički značajne razlike u koncentracijama magnezija u iglicama nisu utvrđene, kako za doze, tako niti za tipove kontejnera. Međutim, uočavamo da je kod kontejnera HIKOV–150 došlo do izrazitog porasta koncentracija Mg s povećanjem doze gnojiva (Slika 5), koje u ovom slučaju znači i razliku između nedostatne i adekvatne opskrbljenosti biljaka magnezijem. Suprotan učinak utvrdili su Walker i Huntt (2000) naPinusjeffreyi Grev. & Balf, gdje su negnojene biljke imale veće koncentracije Slika5. Koncentracije magnezija (mg/g suhe tvari) u iglicama crnog bora prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. kalija, kalcija i magnezija u igli- Figure 5 Magnesium concentrations (mg/g DW) in black pine needles by container type cama od gnojenih, bez obzira na tip and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals i dozu sporotopivog gnojiva. Visine biljaka i promjer vrata korijena – Height of plants and root collar diameter Tablica 3.Rezultati analize varijance i post-hoc testa za visine biljaka i promjer vrata korijena.Vrijednosti u zagradama nisu značajno različite. Table 3 The results of variance analysis and post-hoc test for height of plants and root collar diameter. Values in brackets are not significantly different. Promjervrata korijena -root collar diameter F p post hoc kontejner –container 45,08 <0,001 (H1,Q)(H2 doza –dose 43,68 <0,001 (2)(4)(6) kontejner*doza -container *dose 30,25 <0,001 Visina biljaka - Heights of plants F p post hoc kontejner –container 54,01 <0,001 (H1)(H2)(Q) doza –dose 87,98 <0,001 (2)(4)(6) kontejner*doza -container *dose 12,33 <0,001 Rast sadnica u prvoj godini je od posebnog značaenja za kasnije preživljenje i razvoj biljaka (Larsen 2007). Najveće visine biljaka postignute su kod doze gnojiva od 6 g/l, a po tipu kontejnera najpovoljniji se pokazao HIKOV–265(Slika 6). Utvrđene su statistički značajne razlike u visinama biljaka između različitih doza gnojiva i tipa kontejnera. Dokazano je kako visina sadnica najbolje predviđa rast, a promjer vrata korijena preživljenje sadnica nakon presadnje (Walker i Huntt, 1999, prema MexaliLandis,1990).Utvrdili smo statistički značajne razlike u promjerima u ovisnosti o dozi gnojiva, za razliku od pokusaJacobs,HaaseiRose(2005) koji nisu gnojidbom sadnica duglazije (Psudotsuga me n ziesii (Mirb.) Franco) sporotopivim gnojivom dobi li statistički značajno povećanje promjera vrata korije na, već su razlike dobivene samo u odnosu na ne gnojene sadnice. U našem istraživanju također se razlikuju promjeri vra ta korijena biljaka uzgojenih u kontejneru HIKO V– 265 u odnosu na ostala dva tipa kontejnera.Kod kontej nera HIKOV–150 pri najvećoj dozi gnojiva pre vladava rast u visinu nauštrb rasta promjera. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 100 <-- 100 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 12 i 13). Kod volumena korijena utvrđene su statistički značajne razlike i između doza gnojiva od 2 i 6 g/l. Za usporedbu, Jacobs, Haase i Rose (2005) nisu dobili statistički značajno povećanje volumena korijena sadnica duglazije s povećanjem doze sporotopivog gnojiva. Slika9. Prosječni promjer korijena sadnica crnog bora (mm) prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 9 Average diameter of root of black pine seedlings (mm) by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. Slika10. Broj vrhova korijena sadnica crnog bora prema tipu kontejne ra i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Slika11. Broj sitnog korijenja sadnica crnog bora prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 10 Number of tips of root of black pine seedlings by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. Figure 11 Number of fine roots of black pine seedlings by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 104 <-- 104 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 phosphorous the concrentrations were rising with dose especially in HIKO V–150 containers (Fig. 2). Fertilization had a negative influence on calcium concentrations, but the deficiency of calcium was not established, regardless of applied fertilizer dose (Fig. 4). Both dose and container type influenced significantly the development of height and root collar diameter of seedlings (Table 3, Figs. 6 and 7). Maximum height and root collar diameter of seedlings were recorded in HIKO V–265 containers at the highest fertilizer dose. With HIKO V–150 containers the highest dose will favor height growth at the expense of root collar diameter. The type of container was decisive for the development of roots. Fertilizer dose had a significant influence on lenght and volume of roots, but not on the number of fine roots or number of root tips. The influence of fertilizer on fine root development is most pronounced with HIKO V–150 containers, where seedlings fertilized with the largest dose developed the highest number of active roots in comparison with other container types. Key words:black pine (Pinus nigraArn.), containers, Osmocote Exact Standard 5–6M, seedling height, root collar diameter, nutritional status, WinRhizo |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 98 <-- 98 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 Slika6. Visine sadnica crnog bora (cm) prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 6 Height of black pine seedlings (cm) by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals Slika7. Promjer vrata korijena sadnica crnog bora (mm) prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 7 Root collar diameter of black pine seedlings (mm) by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. Morfološka svojstva korijena – Root morphological properties Dobro ishranjena biljka i kvalitetni korjenov sustav bez obzira na količinu gnojiva, u tom tipu kontejnera važne su varijable i dobra pretpostavka budućeg pre-duljina korijena statistički je značajno manja od duljine življavanja i rasta sadnica nakon presađivanja (Poto- u druga dva tipa kontejnera. čić i dr. 2009). Kod ocjene kvalitete sadnice veliku Statistički značajne razlike za promjer korijena važnost ima razvijenost i kvaliteta korjenovog sustava. utvrđene su između tipova kontejnera,gdje se kontejNajveća ukupna duljina korijena postignuta je u ner HIKOV–150 razlikuje od ostalih tipova. Iz Slike 9 najvećem kontejneru pri najmanjoj dozi gnojiva (Slika vidi se kako je prosječni promjer korijena u tom tipu 8). Kod kontejnera HIKO V–150 s povećanjem doze kontejnera najviši, što je negativna karakteristika jer gnojiva povećava se ukupna duljina korijena, što znači upućuje na razvoj skeletnog korijenja nauštrb sitnijeg, aktivnog korijenja. da u tom tipu kontejnera pri najmanjoj dozi gnojiva prostor za razvoj korijena nije limitirajući čimbenik, Broj vrhova korijena raste s dozom gnojiva u kontejveć je to količina hraniva za izgradnju korijena. Ipak neru HIKOV–150, dok u kontejnerima HIKOV–265 i |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 99 <-- 99 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 Tablica 4.Rezultati analize varijance i post-hoc testa za morfološka svojstva korijena.Vrijednosti u zagradama nisu značajno različite. Table 4. The results of variance analysis and post-hoc test for root morphological properties. Values in brackets are not significantly different. Ukupna duljina -Total height F p post hoc kontejner –container 50,59 <0,0001 (H2,Q)(H1) doza –dose 3,86 0,0229 (2,4)(4,6) kontejner*doza -container *dose 2,27 0,0637 Prosječni promjer-Mean diameter F p post hoc kontejner –container 10,72 <0,0001 (H2,Q)(H1) doza –dose 0,89 0,4108 kontejner*doza -container *dose 1,45 0,2197 Broj vrhova - Number of tips F p post hoc kontejner –container 6,28 0,0023 (H1,Q)(H2,Q) doza –dose 0,27 0,7648 kontejner*doza -container *dose 2,5 0,0442 Broj korjenčića -Number of fine roots F p post hoc kontejner –container 3,09 0,0484 (H1,Q)(H2,Q) doza –dose 0,36 0,7006 kontejner*doza -container *dose 3,01 0,02 Oplošje -Surface area F p post hoc kontejner –container 16,5 <0,0001 (H2,Q)(H1) doza –dose 2,22 0,1115 kontejner*doza -container *dose 1,38 0,2436 Ukupni volumen -Total volume F p post hoc kontejner –container 1,62 0,213 doza –dose 0,61 0,5429 kontejner*doza -container *dose 0,82 0,5165 Slika8. Ukupna duljina korijena sadnica crnog bora (cm) prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 8 Total lenght of root of black pine seedlings (cm) by container type and fertilizer dose. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. QPD 12T/18broj vrhova pada s povećanjem doze gnojiva.To se može objasniti na način da korijen prilagođava svoju veličinu prema dostupnosti hraniva u supstratu (Bagherzadeh i dr.2008). Statistički značajne razlike utvrđene su između tipova kontejnera HIKOV– 150 i HIKO V–265, dok razlike u broju vrhova pri različitim dozama gnojiva nisu utvrđene (Tablica 3). Broj sitnog korijenja ponaša se slično broju vrhova, to jest razlike su utvrđene između tipova kontejnera, dok između doza gnojiva nisu utvrđene. Kod oplošja i volumena korijena utvrđene su značajne razlike između kontejnera HIKO V–150 i ostala dva tipa, gdje u kontejneru HIKOV–150 korijen ima najmanje oplošje i volumen (Tablica 4, Slika |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 101 <-- 101 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 Slika13. Ukupni volumen korijena sad 3 nica crnog bora (cm) prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. ZAKLJUČCI S obzirom da je u ovom pokusu ispitivan biljni materijal predviđen za sadnju na kršu, sama visina sadnica nije jedini čimbenik za ocjenu kvalitete sadnica, kao što je to uobičajeno u praksi. Ocjena kvalitete mora se zasnivati na uravnoteženom razvoju biljaka,koje uz normalan rast nadzemnog dijela moraju imati dobro razvijen i aktivan korijenski sustav,kao i uskladištenu odgovarajućurezervu hraniva u tkivima. Prema tome, u ispitivanje i ocjenjivanje kvalitete sadnica treba, uz mor fološke, uključiti i fiziološke parametre. Gnojidba s Osmocote Exact gnojivom utjecala je na koncentracije biogenih elemenata u iglicama sadnica crnog bora. Najizrazitiji je pozitivan utjecaj gnojidbe na koncentracije dušika u biljnom materijalu. Kod fosfora najizraženije je povećanje koncentracija u iglicama s dozom gnojiva u kontejnerima HIKOV–150. Gnojidba Slika12. Oplošje korijena sadnica crnog 2 bora (cm) prema tipu kontejnera i dozi gnojiva. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 12 Surface area of root of black pi ne seedlings (cm2) by container type and fertilizer dose. Verti cal bars represent 0,95 confidence intervals. Figure 13 Total volumen of root of black pine seedlings (cm3) by container type and fertilizer dose. Verti cal bars represent 0,95 con fidence intervals. – Conclusions je negativno utjecala na koncentracije kalcija u iglica ma, međutim, bez obzira na primijenjenu dozu gnojiva, nedostatak kalcija nije utvrđen. Što se tiče razvoja nadzemnog dijela sadnica, i doza i tip kontejnera utjecali su na rast u visinu i rast promjera vrata korijena. Najveće visine i promjeri postignuti su u kontejnerima HIKO V–265 pri najvećoj dozi gnojiva. Kod kontejnera HIKOV–150 pri najvećoj dozi gnojiva prevladava rast u visinu nauštrb rasta promjera. Kod razvoja podzemnog dijela osobito je izražen utjecaj tipa kontejnera. Od promatranih parametara doza je utjecala na duljinu i volumen korijena, ali ne i na broj korjenčića ili broj vrhova. Utjecaj gnojidbe na razvoj korijena izražen je jedino kod kontejnera HIKO V–150, gdje biljke pri najvećoj dozi gnojidbe razvijaju najveći broj aktivnog korijenja. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 102 <-- 102 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 LITERATURA – References AOAC, 1996: Official methods of analysis of AOAC International, Association of Official Analytic Chemists International,Arlington,VA. Bagherzadeh,A., R.Braumme,F.Beese,2008: Biomass and nutrients allocation in pot cultured beech seedlings: influence of nitrogen fertilizer. Journal of Forest Research 19(4): 263–270. Barčić,D., Ž.Španjol, R.Rosavec, 2011:Utjecaj na stanište i razvoj šumskih kultura crnoga bora (Pinus nigraJ. F.Arnold) na krškom submediteranskom području (Impact on Site and Development of Black Pine (Pinus nigraJ.F.Arnold) Forest Cultures in the Submediterannean Karst Area).Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 131–140. Baule,H., C.Fricker,1971: Đubrenje šumskog drveća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu br. 78. Bergmann,W.(Ur.), 1992: Nutritional Disorders of Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis. Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp. De Vries,W.,G.J.Reinds,M.S.van Keerkvoorde, C.M.A.Hendriks,E.E.J.M.Leeters, C.P. Gross, J.C.H. Voogd, E.M. Vel, 2000: Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in Europe, FIMCI, EC–UN/ECE, Brussels, Geneva. Dokuš,A., 1969: Uzgoj biljaka na iglicama obične smreke. Radovi J. institut za četinjače br. 2, 5–16. Dominguez–Lerena S., N.Herrero Sierra, I. Carrasco Manzano, L. Ocana Bueno, J.L.Penuelas Rubira,J.G.Mexal,2006. Container characteristics influence Pinus pinea seedlingdevelopment in the nursery and field. Forest Ecology and Management 221:63–71. Donald,D.G., 1991: Nursery fertilization of conifer planting stock. U: (van den Driessche, R., ur.), Mineral nutrition of conifer seedlings. CRC Press, str. 137–168. Graca,M.E.C., D.F.Hamilton, 1981:Effects of con- trolled-release fertilizer on root and shoot growth of Cotoneaster divaricata Rehd. & Wils. Scientia HorticulturaeVolume 15, Issue 1, p. 87–91. Hathaway,R.D., C.E.Whitcomb,1984: Nutrition and Performance of Container-Grown Japanese Black Pine Seedlings. J. Environ. Hort. 2(1):9–12. Jacobs, D. F., D. L. Haase, R. Rose, 2005: Growth and Foliar Nutrition of Douglas-Fir Seedlings Provided with Supplemental Polymer- Coated Fertilizer. Western Journal of Applied Forestry, Volume 20,Number 1, pp. 58–63. Komlenović,N., 1969: Neki rezultati primjene mineralnih gnojiva kod uzgoja sadnica četinjača na posebnim supstratima. Radovi J. institut za četinjače br. 2, 27–36. Komlenović,N., 1992a: Fiziologija i prehrana šumskog drveća. U:Rauš, Đ. (ur.), Šume u Hrvatskoj: 121 –130, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i˝Hrvatske šume˝, p.o. Zagreb, Zagreb. Komlenović,N., 1992b: Primjena gnojiva s produljenim djelovanjem u proizvodnji sadnica primorskih borova. Šum. list(1–2): 19–27, Zagreb. Komlenović,N., 1992c: Primjena gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. Rad. Šumar. inst. 27(2): 95–104, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote Plus” na uspijevanje i kvalitetu biljaka crnog bora (Pinus nigraArn). Rad. Šumar. inst. 29(1): 103 – 109, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1995: Primjena kompleksnih gnojiva u uzgoju šumskih biljaka obloženog korijenovog sustava. Rad. Šumar. inst. 30(1): 1–10, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1997: Utjecaj gnojiva “Osmocote Plus” na uspijevanje i kvalitetu sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl). Rad. Šumar. inst. 32(1): 67 – 75, Jastrebarsko. Komlenović, N., P. Rastovski, Đ. Markoja, 1980:Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriacaAsch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) prema upotrebljenim sjetvenimsupstratima i mineralnim gnojivima. Šumar. list (11/12):461–470, Zagreb. Larsen J.Bo, 2007:The influence of light, lime, and NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration, transpiration and water use efficiency of different beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U: Improvement and Silviculture of Beech Proceedings from the 7th International Beech Symposium, IUFRO Research Group 1.10.00, 10–20 May 2004,Tehran, Iran. Matić,S., N. Komlenović, S. Orlić, M. Oršanić, 1996:Rasadnička proizvodnja hrasta lužnja ka. U:Klepac, D. (ur.),Hrast lužnjak u Hrvatskoj: 159–166, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i“Hrvatske šume”, p.o. Zagreb, Zagreb. Mengel,K., E.A.Kirkby,2001: Principles of Plant Nutrition. International Potash Institute, Bern. Oliet,J., R.Planelles,M.L.Segura,F.Artero, D.F. Jacobs, 2004: Mineral nutrition and growth of containerized Pinus halepensis seedlings under contlolled–release fertilizer. Scientia Horticulturae 103: 113–129. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 103 <-- 103 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, V. Topić, L. Butorac, G. Jelić, A. Jazbec: UTJECAJ RAZLIČITIH TIPOVAKONTEJNERA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 90-102 PotočićN., I.Seletković, M.Čater,T.Ćosić, Šrámek,F., M.Dubský,2002: Influence of fertili- M. Šango, M. Vedriš, 2009: Ekofiziološki zation application and growing substrate on conodziv suncu izloženih sadnica obične bukve tainer-grown woody ornamentals. Rostlinná (Fagus sylvaticaL.) pri različitim razinama gnjo -wýroba 48(10) 448–457. jidbe. Šum list (5–6): 289–230, Zagreb. Van den Burg,J., 1990: Foliar analysis for deter Puertolas,J., L.Gil,J.A.Pardos,2003: Effects mination of tree nutrient status – a compilation of nutritional status and seedling size on field of literature data. Literature 1985–1989. “De performance ofPinus halepensisplanted on for-Dorschkamp”, Institute for Forestry and Urban mer arable land in the Mediterranean basin. Ecology. Wageningen. Forestry 76(2): 159–168. van den Driessche,R., 1992: Changes in drought Raitio,H., 1993: Chemical needle analysis as a dia-resistance and root growth capacity of container gnostic and monitoring method. U: Nilsson, seedlings in response to nursery drought, nitro- L.O., R.F. Huettl i U.T. Johansson (Ur.), gen and potassium treatments. Can.J.For.Res. Nutrient Uptake and Cycling in Forest Ecosy-22, 740–749. stems.: 197–202, Kluwer, Dordrecht. Walker,R.F., C. D.Huntt,1999: Growth and Nu- Rastovski,P.,1979: Utjecaj N, Pi K hraniva na rast trition of Containerized Singleleaf Pinyon Seebiljaka obične smreke (Picea abies Karst.) uz ga-dlings in Response to Controlled Release janih na posebnom supstratu. Agrohemija, No Fertilization.Arid Soil Research and Rehabilita3– 4, Beograd. tion, 13: 123–132. Rastovski, P., N. Komlenović., 1993: Proizvo-Walker, R. F., C. D. Huntt, 2000: Production of Condnja šumskih sadnica primjenom novih metoda i tainerized Jeffrey Pine Planting Stock for Harsh uzgoja mineralnih gnojiva. Rad. Šumar. inst. Sites: Growth and Nutrition as Influenced by Con28( 1–2): 147–156, Jastrebarsko. trolled-Release Fertilization.Western Journal of Ap plied Forestry, Volume 15,Number 2, pp. 86–91. Reddell, P., M.J. Webb, D. Poa, D. Aihuana, 1999: Incorporation of slow–release fertilizers Vidaković, M.1993: Četinjače – morfologija i variinto nursery media. New For. 18; 277–287. jabilnost. U: (Vidaković,M.). Grafički zavod Hrvatske, Zagreb i “Hrvatske šume”, Zagreb. Sokal RR, F. J. Rohlf, 1995: Biometry, Freeman and Company, New York. WinRhizohttp://www.regentinstruments.com/products/ rhizo/Rhizo.html. StatSoft, Inc., 2003: Electronic Statistics Textbook. Tulsa, OK: StatSoft. WEB: http://www.statsoft. com/textbook/stathome.html. SUMMARY: Although growing of conifer seedlings in containers is nothing new, our knowledge is deficient when it comes to various combinations of substrates, container types and different fertilizers and fertilizer doses, especially with tree species aimed at planting in the coastal zone of Croatia. This paper presents the results of the experiment testing the influence of various types of containers and doses of slow-release fertilizer (Osmocote Exact Standard 5–6 M) on the growth and physiological parameters of Black pine (Pinus nigraArn.) seedlings. The trial was set up in the nursery Omiš, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, as a randomized block in four repetitions. Treatments were different container types (HIKO V–150, HIKO V–265, QPD 12T/18) and fertilizer doses (2,4 or 6 g/l of substrate). Concentrations of nitrogen, phosphorous, potassium, calcium, magnesium were determined in the needles of seedlings. Seedling heights and root collar diameters were measured at the end of the first vegetation season, and root traits were analysed with software package WinRhizo. Fertilization with Osmocote Exact had an influence on concentrations of mineral nutrients in black pine needles. The most marked positive influence of fertilization can be seen in nitrogen concentrations in needles (Fig. 1). With |