DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 88 <-- 88 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 može se zaključiti da snižavanje ophodnje za sve sastojine hrastalužnjaka, bez uzimanja u obzir stvarnoga stanja pojedinih sastojina, ne može značajno utjecati na smanjenje intenziteta odumiranja stabala. U prvoj je izmjeri vitalitet krošanja stabala hrasta lužnjaka bio puno povoljniji u sastojinama II-G-20, gdje je evidentirano samo 26%značajno oštećenih stabala. Do druge izmjere nije bilo velike promjene u udjelu značajno oštećenih stabala u sastojinama II-G10 (63 %u prvoj i 70%u drugoj izmjeri), ali je došlo do povećanja udjela značajno oštećenih stabala u sastojinama II-G-20 (sa 26%na 71%) čime su se izjednačile sa sastojinama II-G-10. U oba se EGT-a dinamika oštećenosti krošanja pojedinih stabala uglavnom kretala u smjeru pogoršanja stupnja oštećenosti, s izraženijim negativnim trendom u sastojinama II-G-20. Udio stabala koja su zadržala ististupanj oštećenosti ili im se stanje popravilo u sastojinama II-G-10 iznosi 49,5%, dok je u sastojinama II-G-20 manji i iznosi 33,4 %. Intenzitet odumiranja stabala po stupnjevima oštećenosti krošanja iz prve izmjere najveći je u stupnju 3, odnosno među stablima čija oštećenost krošnje prelazi 60%. Čak je 70%stabala u II-G-10 i 50%stabala u II-G-20 koja su u prvoj izmjeri svrstana u stupanj3, odumrlo do druge izmjere. Ovaj rezultat predstavlja daljnju potvrdu opravdanosti korištenja oštećenosti krošnje kao pokazatelja budućeg razvoja stabala hrasta lužnjaka. LITERATURA Anić,I., M.Oršanić, M.Detelić,2002:Revitalizacija degradiranoga ekosustava nakon sušenja hrasta lužnjaka – primjer šume Kalje. Šumarski list, CXXVI(11–12): 575–587. Anonymous, 2006A: Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Narodne novine 116/06, Zagreb. Anonymous, 2006B: Šumskogospodarska osnova područja RH, 2006.–2015. “Hrvatske šume” d.o.o.Zagreb. Anonymous,2007: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Narodne novine 74/07, Zagreb. Anonymous,2009: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Narodne novine 55/09, Zagreb. Anonymous,2010: Europe’s forests 1985–2010 – 25 years of monitoring forest condition by ICP Forests. International Co-operative Programme onAssessment and Monitoring ofAir Pollution Effects on Forests (ICP Forests), Institute for World Forestry, str. 12, Hamburg. Oštećenost krošnje značajno utječe na smanjenje godišnjeg prirasta temeljnice stabala hrasta lužnjaka. U sastojinamaV. iVI. dobnog razreda obje šumske zajednice, stabla sa značajno oštećenom krošnjom imala su i značajno manji godišnji prirast temeljnice u usporedbi sa zdravim stablima sličnih prsnih promjera i promjera kroš nje. Gubitak prirasta izraženiji je kod stabala većih prsnih promjera i širina krošnje. Prosječni godišnji prirast temeljnice značajno oštećenih stabala za 37,6%je manji u sastojinama II-G-10, a za 33,4 % u sastojinama II-G-20 od prosječnog godišnjeg prirasta temeljnice vitalnih stabala. S obzirom na udio oštećenih stabala, intenzitet i smjer dinamike oštećenosti između dvije izmjere, i utjecaj oštećenosti krošnje na prirast temeljnice utvrđene su velike sličnosti u sastojinama na gredi i u nizi. Ovi rezultati upućuju na zajednički kompleks barem dijela utjecajnih čimbenika u procesu odumiranja pojedinačnih stabala hrasta lužnjaka u sastojinama u nizi i na gredi. Međutim, zabrinjava činjenica da je u sastojinama II-G-20 unutar jednog desetljeća utvrđeno povećanje udjela značajno oštećenih lužnjakovih stabala s 26%na 70%, pa se postavlja pitanje u kojem će se smjeru dalje razvijati ove sastojine. Samo se nastavkom motrenja i proširenjem istraživanja može razlučiti radi li se o velikim oscilacijama vitaliteta stabala hrasta lužnjakau ovoj šumskoj zajednici zbog njene veće osjetljivosti na stanišne i klimatske promjene, ili se ipak radi o početku nepovratnoga procesa propadanja sastojina. – References Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene u šumama hrasta lužnjaka na području G. J.“Žutica”. Šumarski list, CXXIII(1–2): 17–28. Bezak,K., D.Cestar,V.Hren, Z.Kovačević, J.Martinović, J.Pelcer,1989: Uputstvo za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvatske. Rad. Šum. inst. 24(79): 1–119. Bigler,C., H.Bugmann,2004:Assessing the performance of theoretical and empirical tree mortality models using tree-ring series of Norway spruce. Ecological Modelling, 174: 225–239. Bolker,B., 2007:Ecological models and data in R. Princeton University Press, str. 516, Princeton and Oxford, UK Bussotti,F., M.Ferretti,1998:Air pollution, forest condition and forest decline in Southern Europe: an overview. Environmental pollution, 101:49–65. Dalgaard, P., 2002: Introductory statistics with R. Springer, str. 284,NewYork. de Vries, W., J. M. Klap, J.W. Erisman,2000: Effects of environmental stress on forest crown condition in Europe. Part I: hypotheses and ap |