DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 87 <-- 87 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 85 Slika9. Medijane prosječnog godišnjeg prirasta temeljnice vital- nih i značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka u V. (81-100 godina) iVI.(101-120 godina) dobnom razredu u EGT-ima II-G-10 i II-G-20 Figure 9 Medians of average yearly basal area increment of healthy and severely damaged trees in V. and VI. age class for EGT’s II-G-10 and II-G-20 (starost sastojine 101–120 godina), te je izrađena distri- bucija broja vitalnih i oštećenih stabala prema razredima godišnjeg prirasta temeljnice širine 10 cm 2 (slika 8). Na kraju je dan prikaz medijana godišnjeg prirasta temelj- nice vitalnih i značajno oštećenih stabala razrađen po dobnim razredima (V. iVI.) i EGT-ima (slika 9). Regresijskim analizama ovisnosti prirasta temeljnice o prsnom promjeru dobiveni su jaki koeficijenti deter- minacije kako za vitalna, tako i za značajno oštećena stabla u oba EGT-a (slika 6). To je bilo i očekivano,jer prsni promjer stabla, kao varijabla koja u sebi integrira kompetitivnu sposobnost stabla, predstavlja vrlo dobar prediktor prirasta koji se koristi u mnogim modernim konceptima modeliranja rasta i razvoja šumskih ekosu- stava (npr. Pretzsch 2009). U oba EGT-a prirast te- meljnice značajno oštećenih stabala manji je od prirasta vitalnih stabala za isti prsni promjer, pri čemu se te raz- like povećavaju s povećanjem prsnog promjera stabla. U sastojinama u nizi razlike su nešto manje nego u sastoji- nama na gredi. Također treba napomenuti da je prsni promjer značajnog dijela oštećenih stabala u oba EGT-a manji od prosječnog prsnog promjera. Kako je već pokazano na slici 1, širina krošnje po- kazuje pozitivnu korelaciju s prsnim promjerom stabla. Stoga i ovisnost prirasta temeljnice o širinama krošanja (slika 7) pokazuje generalno iste trendove kao ovisnost prirasta temeljnice o prsnom promjeru. Smanjenje pri- rastatemeljnice povećava se s povećanjem širine kro- šnje, što je jače izraženo u sastojinama II-G-10, dok se ta razlika u sastojinama II-G-20 kreće podjednako s po- većanjem širine krošanja. Na slici 8 prikazane su distribucije vitalnih i zna- čajno oštećenih stabala u sastojinama V. i VI. dobnog razreda prema razredima prirasta temeljnice širine 10 cm 2 . Razlike u oba EGT-a ponajprije se očituju u raz- ličitim oblicima distribucija vitalnih i značajno ošteće- nih stabala. Kod značajno oštećenih stabala distribucije pokazuju puno veću lijevu skošenost u odnosu na distri- bucije vitalnih stabala. Prosječni prirast temeljnice vital- nih stabala nešto je manji u sastojinama u nizi(37,1 cm 2 god -1 ) u odnosu na sastojine na gredi (44,6 cm 2 god -1 ). Usporedbom vrijednosti godišnjih prirasta temeljnice utvrđeno je da je u sastojinama II-G-10 prosječni prirast značajno oštećenih stabala (27,8 cm 2 god -1 ) za 37,6 % manji od prosječnog prirasta vitalnih stabala (44,6 cm 2 god -1 ). U sastojinama II-G-20 razlika između prosječnog godišnjeg prirasta temeljnice vitalnih (37,1 cm 2 god -1 ) i značajno oštećenih (24,7 cm 2 god -1 ) stabala iznosila je 33,4%, slično kao i u sastojinama na gredi. Na slici 9 prikazane su medijane prosječnih godiš- njih prirasta temeljnice vitalnih i značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka za sastojineV. (81 – 100 godina starosti) i VI. (101–120 godina starosti) dobnog raz- reda. U oba istraživana EGT-a prosječni godišnji pri- rast temeljnice vitalnih stabala veći je uVI. nego uV. dobnom razredu, ponajviše zahvaljujući većim prsnim promjerima stabala u sastojinamaVI. dobnog razreda. Prirast temeljnice vitalnih stabala u sastojinama u nizi manji je od prirasta zdravih stabala u sastojinama na gredi kako uV., tako i uVI. dobnom razredu. U oba EGT-a postoji značajna razlika između medijana prira- sta temeljnice vitalnih i oštećenih stabala, odnosno u oba je promatrana dobna razreda unutar pojedinog EGT-a prirast temeljnice značajno oštećenih stabala manji od prirasta vitalnih stabala. Zanimljivo je da su prirasti temeljnice značajno oštećenih stabala u oba EGT-a gotovo istovjetni u V. dobnom razredu, a tek ne- znatno različiti uVI. dobnom razredu. Ovaj rezultat ta- kođer ukazuje na određene sličnosti i zajednički kompleks utjecajnih čimbenika u procesu odumiranja pojedinačnih stabala hrasta lužnjaka u sastojinama na gredi (II-G-10) i u nizi (II-G-20). ZAKLJUČCI – Conclusions Prema izrađenom linearnom modelu ovisnosti udjela značajno oštećenih stabala o starosti u sastojinama na gredi, do velikog povećanja značajno oštećenih stabala dolazi već i prije polovice ophodnje, u starosti sastojine od oko 70 godina. Model objašnjava oko 44%varijacije udjela značajno oštećenih stabala, što znači da osim sta- rosti sastojine postoji još cijeli niz čimbenika koji utječu na vitalitet stabala hrasta lužnjaka. U skladu s time, |