DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 83 <-- 83 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 81 godina) u prosjeku bio oko76 %. Međutim, do druge izmjere sastojine II-G-20 po udjelu značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka izjednačile su se sa sastojinama II-G-10 (slika 2B), odnosno u vrlo kratkom vremenu (od oko 10 godina) došlo je do značajnog povećanja udjela značajno oštećenih stabala (sa 26%na 71%). Polovica ophodnje, odnosno starost od oko 80 go- dina, već se dugo u stručnoj i znanstvenoj literaturi oz- načava kao kritično vrijeme u razvoju lužnjakovih sastojina u kojem dolazi do početka odumiranja. Na uzorku od oko 20 000 ha lužnjakovih sastojina Spač- vanskog bazena također je pokazano da u skladu s time i obujam sječe oštećenih i odumrlih stabala naglo raste nakon starosti od 80 godina (Dubravac iDekanić 2009). Unatoč tomu što su ovdje za analizu korištene sastojine iz različitih dijelova lužnjakovog areala u Hr- vatskoj i procjene oštećenosti krošanja iz različitih go- dina, ipak se pokazala dosta čvrsta ovisnost udjela značajno oštećenih stabala o starosti sastojine i porast oštećenosti krošanja nakon polovice ophodnje. No, kao i u podacima o kretanju obujma sječe odumrlih stabala (Dubravac iDekanić 2009) i ovdje postoji dosta velika varijacija među sastojinama iste starosti. Zbog toga se s velikom sigurnošću može reći da se snižava- njem (ili podizanjem) ophodnje za sve lužnjakove sastojine, uzimajući starost kao jedini kriterij uz isto- vremeno zanemarivanje stvarnoga stanja svake poje- dine sastojine, ne može postići značajniji napredak u zaustavljanju odumiranja lužnjaka. c) Dinamika oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka između dvije izmjere c) Crown damage dynamics of pedunculate oak trees between the two measurements Na slici 3 prikazane su distribucije broja stabala hrasta lužnjaka prema stupnjevima oštećenosti kroša- nja u dvije izmjere. U sastojinama na gredi (Slika 3A) u prvoj je izmjeri 63%stabala svrstano u značajno ošte- ćena stabla. Najviše se stabala nalazilo u stupnju 2 koji predstavlja stupanj s najvećim rasponom oštećenosti krošnje (od 26 do 60 %). U drugoj izmjeri postotak značajno oštećenih stabala nešto se povećao (70%) po- najviše zahvaljujući velikom povećanju zastupljenosti stupnja 4, odnosno odumrlih stabala, te smanjenju broja stabala u stupnjevima 0 i 2. U sastojinama u nizi (slika 3B) u prvoj je izmjeri utvrđeno 26 %stabala sa značajnim oštećenjem krošnje. Međutim do druge je izmjere smanjen udio vitalnih stabala (stupnjevi 0 i 1), a povećan udio značajno oštećenih stabala (stupnjevi 2, 3 i 4) pa se udio stabala sa značajno oštećenom kro- šnjom popeo na 71 %. Iako su se po udjelu značajno oštećenih stabala sastojine II-G-10 i II-G-20 izjedna- čile u drugoj izmjeri, trenutačno je stanje ipak nešto po- voljnije u sastojinama II-G-20 zbog većeg broja stabala u stupnju 2 i manjeg broja stabala u stupnju3. Dinamika oštećenosti krošanja istražena je promatra- jući smjerove i intenzitete promjene stupnjeva oštećeno- sti pojedinih stabala između dvije izmjere (slika 4). Stabla su razvrstana u distribucije prema intenzitetu i smjeru promjene oštećenosti krošnje, koja je dobivena Slika 3. Distribucije broja stabala hrasta lužnjaka prema stupnjevima oštećenosti krošnje u dvije izmjere za EGT-e II-G-10 (A) i II-G-20 (B) Figure 3 Distribution of pedunculate oak trees according to the crown damage classes in two measurements for forest types II-G-10 (A) and II-G-20 (B) |