DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 82 <-- 82 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 snom promjeru lužnjakovih stabala iz sastojina II-G-10 i II-G-20. Utvrđena je velika povezanost visine stabla i širine krošnje o prsnom promjeru stabla, pri čemu nema značajnih razlika između lužnjakovih stabala iz II-G-10 i II-G-20, kako glede apsolutnih iznosa, tako i glede trenda. Određene razlike ipak su evidentne u duljini krošnje i udjelu krošnje u ukupnoj visini stabla (krošnjatosti). Obje morfološke značajke pokazuju veću ovisnost o prsnom promjeru u sastojinama II-G20, dok je ta povezanost nešto slabija u sastojinama IIG- 10. Za stabla istog prsnog promjera udio krošnje u ukupnoj visini stabla veći je u sastojinama II-G-20 nego u sastojinama II-G-10, iz čega se može iščitati utjecaj graba iz podstojne etaže na morfološki razvoj lužnjakovih stabala u sastojinama II-G-10.Ta je razlika veća kod stabala većih dimenzija prsnog promjera.Do sada su navedene ovisnosti u dvije najvažnije lužnjakove zajednice uglavnom promatrano zasebno, na primjer za promjer krošanja (Dubravac 2003) i duljinu krošanja (Dubravac 2004) u II-G-10, ili za širine krošnja u II-G-20 (Krejči 1988). Prikazane ovisnosti mogu se u daljnjim istraživanjima koristiti kao ulazi za druge modele, što je primjerice napravljeno za potrebe analize strukture volumena krošanja u sastojinama IIG- 10 (Dubravac i dr.2009). b) Ovisnost stupnja oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka o starosti sastojine b) Realtionship between the crown damage of oak trees and stand age Kako bi se ispitalo postoji li povezanost između način obuhvaćene sastojine od II. doVII. dobnog razudjela značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka i sta-reda, odnosno pokriven je gotovo cijeli raspon starosti rosti sastojine, obrađeni su podaci iz prve izmjere na 33 unutar ophodnje hrasta lužnjaka. trajne pokusne plohe u sastojinama na gredi. Na ovaj su Slika2. Odnos udjela značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka (stupnjevi oštećenosti 2, 3 i 4) na pokusnim plohama o starostisastojine u prvoj (A) i drugoj (B) izmjeri Figure 2Relationship between the share of pedunculate oak trees with significant crown damage (damage classes 2, 3 and 4) on sample plots and stand age in first (A) and second (B) measurement Na slici 2Aprikazane su istraživane sastojine II-G10 prema odnosu udjela značajno oštećenih stabala hrasta lužnjaka i starosti koju su imale u vrijeme procjene. Ovisnost je ispitana linearnom regresijom, pri čemu je nezavisna varijabla (starost) transformirana logaritmiranjem. Za usporedbu su na slici 2Aprikazani i podaci oštećenosti krošanja na plohama u II-G-20 u prvoj izmjeri koji nisu korišteni za izradu modela. Regresijskom je analizom utvrđeno da udio stabala sa značajno oštećenom krošnjom u II-G-10 raste sa starosti sastojine,pri čemu starost sastojine objašnjava oko 44 % varijabiliteta među podacima. Veliki udjeli značajno oštećenih stabala (preko 50%) javljaju se i prije polovice ophodnje, u starostima sastojina od 70 godina. U sastojinama II-G-20 u prvoj je izmjeri udio lužjakovih stabala sa značajno oštećenom krošnjom bio puno manji nego u sastojinama II-G-10 iste starosti (slika 2A). Udio stabala sa značajno oštećenom krošnjom u sastojinama u nizi prosječno je iznosio 26%, dok je u sastojinama na gredi iste starosti (od 60 do 110 |