DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 8 <-- 8 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Bevilacqua 1978,Šegulja 1979) u svojim istraživanjima, naziv asocijacije priključivali isključivo kestenovim šumama. Kada je Vukelić (1991) izlučio čiste acidotermofilne šume hrasta kitnjaka iz Horvatovog Querco-Castanetum-a,opisujući novu zajednicu (Hieracio racemosi-Quercetum petraeae Vukelić 1990 nom. illeg. =Potentillo micranthae-Quercetum petra eaeVukelić, Baričević etŠapić 2010),pozivajući se također na Anića (1940), koji je već tada pod Querco-Castaneetum-om smatrao samo one sastojine u kojima je kesten izuzetno konkurentna vrsta, riješeno je pitanje acidofilnih šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena. O tome kako na području Banovine rastu drukčije mješovite kestenove šume, pisao je još Košanin (1926), ističući kako kesten rijetko raste u čistim šu- mama, a često u mješovitim s hrastom i bukvom, što se do danas, generalno, bez obzira na sve turbulencije kojima je kesten u prošlom stoljeću bio izložen, nije bitno promijenilo. Po nedavnim podacima iz Gospodarskih osnova (Kovač 2003) drvna zaliha kestena u njegovom uređajnom razredu čini svega 37 %, dok je npr. u uređajnim razredima bukve (sjemenjače i panjače) 44 %, a kitnjaka 14 %. Neke od tih sastojina na Zrinskoj gori odnose se i na mezofilne kestenove šume u kojima se udio kestena uslijed sušenja, ali i gospodarskih zahvata koji podržavaju bukvu i kitnjak u odnosu na oboljeli kesten, smanjuje. O tome da na neistraženom području Zrinske i Petrove uz acidofilne, rastu i drukčije kestenove šume, pišu Martinović i Pelcer (1986): “Osim navedenih indikatora kiselih tala, nalazimo u pojedinim predjelima umjereno acidofilne sastojine kestena, s većim ili manjim brojem elemenata susjednih mezofitnih grabovo-bukovih šuma (redFagetalia): Campanula persicifolia, Epilobium montanum, Galium cruciata, Aposeris foetida, Veronica urticifolia, Carex sylvatica i Carex digitata, Viola reichenbachiana i dr. Dakle, pored izrazito acidofilnih, floristički siromašnih kestenika (Querco-Castanetum illyricum typycum), zastupljene su u brdima Petrove i Zrinjske gore i sastojine mješovitog sastava, u kojima su primješani: MATERIJAL I METODE – Fitocenološka istraživanja šuma pitomog kestena obavljena su po standardnoj metodi ciriškomonpe lješke škole (Braun-Blanquet 1964). Biološki oblici biljaka preuzeti su odŠegulje i dr. (1998), a biljna nomenklatura usklađena je prema bazi podataka Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/Search.aspx). Nova aso cijacija kestenovih šuma u Hrvatskoj opisana je i imenovana u skladu s Kodeksom fitocenološke nomenklature (Weberet al.2000). Ostali nazivi zajednica preuzeti su obični grab, bukva, kitnjak, trešnja i gore navedene vrste bukovih šuma.” Iako se Anić (1940) u istraživanju pitomog kestena na Medvednici nije primarno bavio fitocenološkom tematikom, iz njegovih se snimaka prvi put moglo naslutiti postojanje drukčijih, mezofilnih kestenovih šuma u Hrvatskoj. Iz susjedne Bosne i Hercegovine,Sučić(1953) opisuje drukčije šume od Horvatovog Querceto-Castanetum croaticumte naglašava veće učešće bukve u odnosu na kitnjak, ali se većina snimaka odnosi na područje Srebrenice. Glišić (1954) opisuje zajednicu bukve i pitomog kestena (Castaneto-Fagetum),a Wraber (1957) je u svojuTablicu kestenovih šuma u Bosni i Hercegovini uključio i Sučićeve snimke teopisao četiri zajednice u kojima dolazi kesten: Querceto-Carpinetum croaticum castanetosum, Luzuleto-Fagetum castanetosum, Querceto-Castanetum croaticum i Querceto-Castanetum hercegovinicum. Horvat i dr. (1974) donose snimke zajednice Querceto-Carpinetum croaticum castanetosumWrabera i Anića te nagovještavaju da se vjerojatno radi o rangu asocijacije i toCastaneo-Carpinetum. Istraživanja kestenovih šuma sjeverozapadne Hrvatske (Medak 2004) potvrdila su postojanje mezofilnih šuma pitomog kestena, koje su tada, u nedostatku kompleksnijih istraživanja širega područja, svrstane u spomenutu subasocijaciju. Za razliku od područja sjeverozapadne Hrvatske, gdje se spomenute šume spomenute zajednice uglavnom razvijaju sporadično, na manjim, rascjepkanim površinama, na području Zrinske i Petrove, gore ove šume izgrađuju široke, kompaktne komplekse (rijetko rascjepkane zbog antropogenih utjecaja). Cilj ovoga rada je prikazati novu asocijaciju šuma pitomog kestena, kao i njezin odnos prema drugim kestenovim zajednicama, posebno acidofilnoj asocijaciji Querco-Castanetum sativae Horvat 1938, koja se do sada smatrala jedinom kestenovom zajednicom na kontinentalnom području Hrvatske. Material and methods iz izvornih radova raznih istraživača, pri čemu se autor navodi samo pri prvom spominjanju sintaksona. Istraživanje ove zajednice obavljeno je u sklopu istraživanja kestenovih šuma Hrvatske, čiji su rezultati na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prihvaćeni kao doktorat znanosti (Medak 2009). Kako je disertacija relativno nedostupna široj javnosti, dio važnih rezultata koji se odnose na opis nove zajednice, s naknadno manjim izmjenama, iznosi se u ovome radu. |