DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 79 <-- 79 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 Tablica 1. Osnovni podaci o trajnim pokusnim plohama na kojima su obavljene ponovne izmjere Table 1 Basic information on re-measured permanent experimental plots Prva izmjera Druga izmjera Oznaka Uprava Gospodarska Površina First Second Razdoblje plohe Plot No. šuma Forest adminstr. Šumarija Forest office jedinica Management unit plohe, ha Plot area, ha measurement measurement motrenja Monitoring periodgodina starost godina starost year age year age II-G-10– sastojine hrasta lužnjaka s običnim grabom na mikrouzvisinama (greda) II-G-10 – stands of pedunculate oak with common hornbeam on microelevations 1 Bjelovar Bjelovar Česma 0,36 1991 100 2008 117 17 4 Bjelovar Bjelovar Česma 0,36 1991 97 2008 114 17 10 Bjelovar Vrbovec Bolčanski. lug 0,36 1991 118 2008 135 17 15 Bjelovar Vrbovec Česma 0,36 1992 101 2008 117 16 21 Bjelovar Vel. Pisanica Dug. gaj Jas. drljež 0,25 1992 77 2008 93 16 22 Bjelovar Vel. Pisanica Dug. gaj Jas. drljež 0,36 1992 76 2008 92 16 33 Vinkovci Otok Slavir 0,36 1993 96 2008 111 15 42 Vinkovci Gunja Trizlovi-Rastovo 0,25 1998 69 2008 79 10 II-G-20– sastojine hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom u mikroudubinama (niza) II-G-20 – stands of pedunculate oak withGenista elatain microdepressions 59 Vinkovci Strizivojna Merolino 0,25 1997 64 2009 76 12 61 Vinkovci Strizivojna Merolino 0,36 1997 96 2009 108 12 62 Vinkovci Stari Mikanovci Muško ostrvo 0,36 1997 105 2009 117 12 75 Nova Gradiška Nova Gradiška Podložje 0,36 2000 75 2009 84 9 78 Nova Gradiška Nova Gradiška Podložje 0,36 2000 93 2009 102 9 kao i u prvoj izmjeri snimljena dva unakrsna prsna promjera, te im je ponovno procijenjena osutost krošnje. U obje je izmjere procjenu oštećenosti krošnje obavio isti procijenjitelj,čime je velikim dijelom eliminiran utjecaj razlika do kojih može doći zbog subjektivneprocjene osutosti krošnje među različitim procijeniteljima (Redfern iBoswell2004). Sve trajne pokusne plohe nalaze se u odsjecima u kojima se redovito gospodari. S jedne strane to predstavlja prednost,jer stanje sastojina na plohama odgovara stanju u normalno gospodarenim lužnjakovim sastojinama, dok je problem bio što se prilikom uobičajenih zahvata prorjeda i/ili doznake i sječe oštećenih i odumrlih stabala nije vodila evidencija o posječenim stablima na plohama. Stoga su iz službenih evidencija za istraživane površine izdvojeni podaci o posječenom obujmu hrasta lužnjaka razvrstani prema tipu sječe u razdoblju između dvije izmjere za svaki odsjek u kojemu su se nalazile plohe. Utvrđeno je da se ušest od 13 ploha preko 95 %posječenog obujma hrasta lužnjaka odnosilo na oštećena i odumrla stabla, pa su sva lužnjakova stabla na tim plohama kojih nije bilo u drugoj izmjeri svrstana u stupanj 4 oštećenosti – odumrla stabla. Za preostale plohe u kojima se udio oštećenih i odumrlih stabala u ukupno posječenome obujmu lužnjaka kretao od 0 do 60%, status stabala u drugoj izmjeri metodološki je određen na sljedeći način. Za stabla koja su u prvoj izmjeri bila procijenjena u stupnjeve 0 i 1 (vitalna stabla) pretpostavili smo da su posječena u prorjedi, pa smo ih isključili iz analize dinamike oštećenosti. Za stabla koja su u prvoj izmjeri bila procijenjena kao značajno oštećena (stupnjevi 2 i 3) pretpostavili smo da je oštećenost krošnje uznapredovala, pa su posječena kao oštećena ili odumrlastabla, te smo im dodijelili stupanj oštećenosti 4.Kod toga su korišteni i drugi podaci prikupljeni tijekom mjerenja, kao što su npr. kvaliteta debla i opaske mjeritelja o mehaničkim oštećenjima debla, teklinama i sl., čime je dodatno podignuta razina sigurnosti u određivanju statusa stabla. Kako je postavljanje i izmjera trajnih pokusnih ploha vremenski zahtjevan i radno intenzivan postupak, ni prvu ni drugu izmjeru nije bilo moguće izvesti unutar jedne godine, posebice stoga što je procjenu oštećenosti krošanja moguće obavljati samo u drugoj polovici vegetacijskoga razdoblja.To je rezultiralo različitim intervalima između dvije izmjere na pojedinim plohama.Za procjenu utjecaja oštećenosti krošnje na prirast sastojine koristili smo prirast temeljnice u promatranom razdoblju koji smo trebali ujednačiti s obzirom na različite intervale izmjera. Za svako je stablo |