DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 78 <-- 78 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 Vizualna procjena oštećenosti krošanja danas predstavlja nezaobilaznu kariku u praćenju dinamike odumiranja stabala hrasta lužnjaka i drugih vrsta šumskog drveća. S praćenjem oštećenosti krošanja šumskog drveća započelo se ranih 1980-ih godina kako bi se istražila povezanost zračnog onečišćenja i propadanja šumskih ekosustava (Bussotti i Ferretti 1998). Razvijena je jedinstvena metodologija i kriteriji procjene oštećenosti krošanja kako bi se mogli usporediti podaci prikupljani u raznim europskim regijama. 1985. godineosnovan jeMeđunarodniprogram za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICPForests, Anon. 2010). Hrvatska sudjeluje u Programu ICP-Forests od 1987. godine, a Hrvatski šumarski institut je Nacionalni koordinacijski centar Programa. Nakon 25 godina motrenja oštećenosti krošanja šumskog drveća na europskoj razini,nije potvrđena pretpo- MATERIJAL I METODE Istraživanje je obavljeno na 38 trajnih pokusnih plo ha u sastojinama hrasta lužnjaka,koju je osnovao i održava Hrvatski šumarski institut. U šumi hrasta lužnjaka s običnim grabom na gredi (Carpinobetuli-Qurcetumroboris /Anić 1959/ Rauš 1969) nalaze se 33 pokusne plohe, dok se u šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom u nizi (Genistoelatae-QuercetumroborisHt. 1938) nalazi 5 pokusnih ploha. Naizgled veliki nesrazmjer u broju pokusnih plohaumanjen je na taj način što se dinamika oštećenosti krošanja, kao glavni cilj ovoga članka, promatra na podjednakom broju pokusnih ploha u obje zajednice (tablica 1). U daljnjem će se tekstu za dvije grupe ploha koristiti oznake njihove pripadnosti ekološkogospodarskom tipu (EGT), odnosno za šumske zajednice na gredi koristit će se oznaka II-G-10, a za sastojine u nizi oznaka II-G-20 (Bezak i dr.1989). Plohe su osnovane u razdoblju od 1991. do 2000. go- dine kada,je napravljena i prva izmjera. Na svim su plohama stabla trajno obrojčana te im je snimljen položaj. Stablima su izmjerena dva unakrsna promjera u prsnoj visini (1,30 m od tla), totalna visina i duljina debla.Također je izrađen i tlocrt horizontalnih projekcija krošanja. Iz dva unakrsna promjera izračunat je srednji prsni promjer, a duljina krošnje je izračunata kao razlika vi- sine stabla i duljine debla. Krošnjatost, odnosno udio krošnje u visini stabla, izračunata je kao omjer duljine krošnje i visine stabla. Iz tlocrta horizontalnih projekcija krošanja svakom je stablu izmjeren najmanji i najveći promjer krošnje te je izračunata prosječna širina krošnje. Procjena oštećenosti krošanja obavljena je prema modificiranoj metodi propisanoj od Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests, Eichorn i dr. 2010). Najvažniji elementi procjene bili su: osutost krošnje, gubitak boje asimilacijskih organa, te lako prepoznatljivi biotički i abiotički uzroci štete. Prioritet u procjeni jebio na osustavka da je zračno onečišćenje jedini ili glavni uzročnik propadanja šuma (Bussotti i Ferretti 1998, de Vriesi dr.2000,Klapi dr2000,Thomasi dr.2002, Anon.2010). Na temelju velikog broja prikupljenih i obrađenih podataka, došlo se do spoznajedaintenzitet utjecaja zračnoga onečišćenja na stanje stabala ovisi o nizu drugih čimbenika kao što su vrsta i struktura šumske sastojine, povijest gospodarenja sastojinom, stanišni uvjeti, vremenske prilike i sl. (Anon 2010). Cilj je ovoga rada prikazati dinamiku oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka koristeći podatke sa mreže trajnih pokusnih ploha. Oštećenost krošanja je analizirana s obzirom na starost sastojina, dinamiku oštećenja između dvije izmjere te utjecaj stupnja oštećenosti krošanja na prirast temeljnice.Također je istražena dinamika oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka u dvije najvažnije šumske zajednice hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. – Material and methods tosti krošnje,pri čemu je ona procjenjivana prema stupnjevima osutosti u odnosu na normalno stanje: stupanj0 (< 10 %), stupanj1 (11–25 %), stupanj2 (26–60 %), stupanj3 (61–99 %) i stupanj4 (100 % – odumrlo stablo). Stabla s osutosti krošnje iznad 25%smatraju se značajno oštećenim stablima, dok se stabla s osutosti krošnje do 25 % smatraju neoštećenim, odnosno vitalnim stablima. Iako je prioritet u procjeni bio na osutosti krošanja, u obzir su uzimani i drugi čimbenici koji su utjecali na definiranje stupnja oštećenosti stabla, kao što su: tekline, mehanička oštećenja debla, slomljene ili odumrle grane u krošnji, oblik krošnje i slično. Način procjene oštećenosti krošnje pojedinoga stabla modificiran je iz ICP-Forests metodologije, dok je struktura uzor ka u potpunosti drukčija. Oštećenost krošnje je procijenjena svim stablima na plohi bez obzira na njihov položaj u strukturi sastojine, dok se u ICP-Forests metodologiji uzorkovanje obavlja na karakterističnom uzor ku definiranom uz mnoštvo metodoloških kriterija (Eichorn 2010).Osim toga, za razliku od ICP-Forests metodologije, u ovome se radu dodatna pozornost posvećuje fitocenološkoj pripadnosti i starosti sastojine u kojoj se procijenjuje oštećenost. Zbog svega navedenoga, rezultati koji se donose u ovome radu nisu izravno usporedivi s podacima iz standardnih ICPIzvješća (npr.Potočići Seletković2009). Druga je izmjera i procjena obavljena 2008. i 2009. godine na 13ploha. Osnovni podaci o lokacijama i površini ponovno izmjerenih ploha, starosti sastojine, godinama obavljenih izmjera i razdoblju između dvije izmjere prikazani su u tablici 1. Za detaljne informacije o ostalim plohama s kojih smo koristili samo podatke iz prve izmjere, čitatelje upućujemo na već objavljene radove (Dubravac 2002, 2003, 2004) koji ovdje nisu prikazani zbog ograničenog prostora. U drugoj su izmjeri svim stablima na plohama po istoj metodologiji |