DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 77 <-- 77 --> PDF |
T. Dubravac, S. Dekanić, V. Roth: DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 pokušavalo objasniti djelovanjem samo jednog uzroč nika (npr.pepelnice ili golobrsta gubara). S vremenom su te jednostavne hipoteze,zahvaljujući opsežnim istraživanjima, evoluirale u shvaćanje pojave odumiranja hrasta lužnjaka kao složenoga procesa,u kojemu u različitim fazama i različitim intenzitetima sudjeluje velik broj stanišnih, sastojinskih i biotskih čimbenika (Vajda 1948, Harapin i Androić 1996, Hartman 1996, Prpić1996, Wargo 1996,Donaubauer 1998, Führer 1998, Thomas i dr. 2002). Prema najnovijim znanstvenim spoznajama i modernim konceptualnim okvirima, za svaki se pojedinačni slučaj sušenja stabla možeutvrditi zasebni kompleks pripremnih, poticajnih i terminalnih čimbenika koji utječu na tu pojavu (Manion1991, Dekanići dr.2009). Mnogostruke štetne posljedice odumiranja stabala najviše se očituju u srednjodobnim, starijim i starim sastojinama hrasta lužnjaka nizinskoga dijela Republike Hrvatske. Katastrofalna propadanja cijelih sastojina, gdjeuvrlokratkomvremenuodumrugotovosvalužnjakova stabla uz značajno odumiranje i drugih vrsta drveća, kaonaprimjerudijelovima šumaKalje(Prpić i dr. 1994, Anić idr.2002), Žutica(Baričević 1999, Kapec 2006) iliTuropoljskilug(Prpić idr.1994) u zadnjesuvrijemerijetkaiograničenanapojedineodsjekeilidijeloveodsjeka. Umjestotoga, prevladavaodumiranjepojedinihstabalailimalihgrupastabalahrasta lužnjakanasumičnoraspoređenihpopovršinisastojine (Tikvić et al. 2011). Količina i kvaliteta tehničkih sortimenata koji se pridobivajuizoštećenihiodumrlihlužnjakovihstabala značajnojenižauodnosunazdravastabla(Kraljić i Golubović 1980,Golubović 1984, Tikvić idr. 2009), štouzrokujesmanjenjenjihovetržišnevrijednostiifinancijskegubitkeuposlovanju. Upraktičnome gospodarenju lužnjakovim šumama se već dulje vrijemeprovodidoznakaisječaoštećenihiodumrlihstabalaiizvanredovnihzahvataprorjede, čimesenastoji gubitke zbog smanjenja kvalitete uslijed odumiranja svestinanajmanjumogućumjeru. Osnovnijeciljtakvoga zahvata iskoristiti stabla lošega vitaliteta prije nego štodođedodegradacijevrijednihtehničkihsortimenata, naprvommjestufurnirskihtrupaca. Kakoseu praviluodumiranjestabala u sastojinamapočinjejavljatiokopoloviceophodnje, nakonstarostisastojineod otprilike80 godinanaglorastebrojulazakateškemehanizacijeusastojineiobujamsječeoštećenihiodumrlihstabalahrastalužnjaka. Naprimjer, u 69 % od 962 odsjekaspodručjaSpačvanskogabazenautvrđeno jedasuzahvatisječeipridobivanjadrvatijekom11 godinaobavljeni3 ivišeputa, au20 % odsjekasvake drugegodine(Dubravac iDekanić2009). Odumiranje pojedinačnih stabala i učestale sječe ostavljajumnogobrojnenegativneposljedicena šumske ekosustave, koje su s ekološkog i uzgojnog stajališta puno veće od stvarnih financijskih gubitaka, posebice akosepromotreukontekstuprirodneobnove. Smanjenjembrojastabalahrastalužnjakapojedinicipovršine, narušavasesklopipadaobrast, čimesenarušavasastojinskaklimaistrukturasastojina, a čestimulascimamehanizacijepovećavajusepotencijalnonegativniutjecaji na tlo i preostala stabla u sastojini (Posarić 2008, PoršinskyiOžura2006,Gaertigidr.2002). Praćenjestanjastabalahrastalužnjaka, kaoiprovođenjegospodarskihmjerakojimasepokušavajuumanjiti negativne posljedice pojave odumiranja stabala, značajnojepovezanosprocjenomoštećenostistabalai njihovih krošanja. Oštećenost krošnjanja predstavlja ključni kriterij po kojemu se doznačuju oštećena stabla za sječu (Prpić 1992,Anon.2006A,Anon.2007, Anon.2009), pri čemu se za stabla osutosti krošnje veće od 80% (“3B”stabla) smatra da su nepovratno oštećena,te da će vrlo brzo odumrijeti.Znanstveni temelji te pretpostavke nalaze se u rezultatima brojnih istraživanja u kojima je istraživan utjecaj oštećenja krošnje na rast, vitalitet i mortalitet stabala raznih vrsta drveća s različitihgledišta. Za hrast lužnjak je, na primjer, dokazano smanjenje prirasta stabla uslijed oštećenja krošnje zbog napada gubara, koje može iznositi i do 30 % volumnoga prirasta stabla (Klepac 1959, KlepaciSpajić1965). Osutost lišća i odumiranje grančica, kaoi posljedično povećanje oštećenosti krošnje kod starijih stabala hrasta lužnjaka ne mora nužno biti simptom odumiranja, nego može biti posljedica ekscesnih sušnih razdoblja, mraza, ili oštećenja korijena (Thomas i dr.2002, Rust iRoloff 2004). Međutim, kada se radi o negativnim utjecajima višestrukih čimbenika tijekom duljeg razdoblja, onda progresivno povećanje oštećenosti kroš nje predstavlja prvi vidljivi simptom odumiranja stabla (Thomas i dr.2002). Istraživanjima na lužnjakovim stablima u južnoj Švedskoj,ustanovljeno je da stupanj oštećenosti krošnje može biti pokazatelj trenda debljinskog prirasta u zadnjih 10 godina prije procjene ošte ćenosti(Drobyshev i dr.2007). Kod stabala neoštećenih krošanja debljinski je prirast bio najveći, dok je kod stabala s oštećenjem krošnje većim od 60%prirast bio najmanji uz trend daljnjeg opadanja (Drobyshevi dr.2007). Kako sudebljinski prirast i prirast temeljnice najbolji indikatori vitaliteta stabla (Pedersen 1998,Bigler iBugmann 2004,Dobbertin 2005)progresivno pogoršanje stanja krošnje može biti pokazatelj smanjene vitalnosti posebice za stabla s oštećenjem krošnje iznad 60%. Korištenje parametra oštećenosti krošnje može poboljšati točnost i upotrebljivost različitih matematičkih modela koji se koriste u izradi scenarija i analizama reakcije stabala na buduće klimatske promjene(Dobbertin 2001). |