DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 74-89 UDK 630* 425 + 531 (001) DINAMIKAOŠTEĆENOSTI I STRUKTURAKROŠANJA STABALA HRASTALUŽNJAKAU ŠUMSKIM ZAJEDNICAMANAGREDI I U NIZI – REZULTATI MOTRENJANATRAJNIM POKUSNIM PLOHAMA DAMAGE DYNAMICSAND STRUCTURE OF THE PEDUNCULATE OAK TREE CROWNS IN STANDS IN MICROELEVATIONSAND MICRODEPRESSIONS – RESULTS FROM THE MONITORING ON PERMANENT EXPERIMENTAL PLOTS Tomislav DUBRAVAC, Stjepan DEKANIĆ, Valentin ROTH* SAŽETAK: Među širokim rasponom čimbenika koji definiraju odumiranje stabala hrasta lužnjaka, najznačajniju ulogu zauzima upravo oštećenost krošanja koja predstavlja prvi vidljivi simptom slabljenja vitalnosti stabla. Osim toga, u šumarskoj je praksi oštećenost krošnje ključni kriterij pri doznaci stabala u redovnim i sanitarnim sječama. Cilj je ovoga rada bio istražiti dinamiku oštećenosti krošanja stabala hrasta lužnjaka i utjecaja oštećenosti krošnje na prirast temeljnice tijekom duljeg razdoblja u dvije najvažnije šumske zajednice hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Istraživanja su obavljena na trajnim pokusnim plohama u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na gredi (II-G-10) i u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom u nizi (II-G-20). Obuhvaćeno je ukupno 38 pokusnih ploha od kojih je na 13 obavljena ponovna izmjera i procjena oštećenosti krošanja s intervalima izmjere od 9 do 17 godina. Udio stabala sa značajno oštećenom krošnjom naglo se povećava nakon starosti sastojine od oko 70 godina. Najveći intenzitet odumiranja (70 % u II-G-10 i 50 % u II-G-20) zabilježen je kod stabala s oštećenošću krošnje preko 60 %. U sastojinama V. i VI. dobnog razreda, stabla sa značajno oštećenom krošnjom imala su i značajno manji prirast temeljnice u usporedbi s vitalnim stablima sličnih prsnih promjera i širina krošnje. Udio značajno oštećenih stabala, kao i utjecaj oštećenja krošnje na prirast temeljnice, vrlo su slični u obje istraživane zajednice. Međutim, zabrinjava činjenica da je u sastojinama II-G-20 u samo jednom desetljeću evidentirano značajno povećanje sa 26 % na 70 % udjela značajno oštećenih lužnjakovih stabala, pa se postavlja pitanje u kojem će se smjeru dalje razvijati ove sastojine. Samo se nastavkom motrenja i daljnjim istraživanjima može razlučiti radi li se o velikim oscilacijama u toj šumskoj zajednici ili ipak o početku nepovratnoga procesa propadanja sastojina. Ključne riječi:hrast lužnjak, oštećenost krošanja, struktura sastojine, struktura krošanja, značajna oštećenost krošanja, prirast temeljnice, II-G-10, II-G-20 UVOD– Introduction Odumiranje stabala hrasta lužnjaka već je dugo vre-da je tijekom važenja zadnje gospodarske osnove podrumena aktualna tema u stručnoj i znanstvenoj šumarskoj čja, od 1996. do 2005. g.posječeno oko 2,7mil. msluliteraturi, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi (Harapin i čajnoga prihoda hrasta lužnjaka,što je iznosilooko Androić,1996;Thomasi dr.2002). O razmjerima 34 % ukupnoga lužnjakovog etata (Anon.2006B). problema u današnje vrijeme dovoljno govori činjenica S prvim pojavama intenzivnijega odumiranja stabala i sastojina, pojavile su se i prve pretpostavke o čimbeni * Dr. sc. Tomislav Dubravac, Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum. cima koji ga uzrokuju. Uglavnom se radilo o razmatra- Dr. sc. Valentin Roth njima u kojima se odumiranje lužnjakovih stabala Hrvatski šumarski institut |