DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 71 <-- 71 --> PDF |
H. Marjanović, M. Z. Ostrogović, G.Alberti, I. Balenović, E. Paladinić, K. Indir1,A. Peressotti, D. Vuletić: DINAMIKA Šumarski list – Posebni broj (2011), 59-73 Iz slike 5 može se vidjeti da je slaganje između vrijednosti NEP dobivenih različitim metodama vrlo dobro sve do kraja srpnja. Do odstupanja dolazi u drugom dijelu ljeta i jeseni kada prestaje debljinski prirast, ali stabla očito i dalje aktivno spremaju ugljik. Ovo potkrepljuje od raniju poznatu hipotezu da stablo tijekom vegetacijske sezone najprije alocira resurse u rast lista, potom debla, a na kraju sezone na rast korijena. Navedenu hipotezu pokušali smo iskoristiti na način da modeliramo pohranu ugljika u korijen pomoću linearnog modela temeljenog na poznatoj produkciji listinca. Na taj način uspjeli smo gotovo izjednačiti vrijednosti za NEPza 2008. godinu, dok je za 2009. i dalje prisutna značajna razlika između dvije metode. Razlog razlike u 2009. godini leži djelomično u činjenici da je za visinski prirast u 2009.g. korištene vrijednosti visinskog prirasta iz 2008.g. Mjerenja visine u proljeće 2010.g. pokazala su da je prosječni visinski prirast u 2009. godini uistinu veći od onog kojega smo pretpostavili, no u vrijeme pisanja ovog rada nije bilo vremena da se ponovo obave svi proračuni. ZAKLJUČCI Istraživane sastojine hrasta lužnjaka značajan su spremnik ugljika koji aktivno pohranjuje ugljik. Vrijednosti NEP-a variraju od vegetacije do vegetacije, a -2 -1 ovisno o metodi iznose 384 i 584 gC m god (mikro -2 -1 meteorološka metoda), odnosno 339 i 404 gC m god (kombinirana metoda) što je u skladu s vrijednostima za Europu (Luyssaert et al. 2007).U obje sezone procjena NEP-a kombiniranom metodom daje manje vrijednosti,što se dobivavrtložnom kovarijancom, i to: za 11,7%u 2008., odnosno čak 30,7 %u 2009. godini. Međutim razlika u NEP-u između dvaju metoda na godišnjoj razini manja ješto je to razlika NEP-a između dvaju vegetacija (po vrtložnoj kovarijanci) tako da se ne mogu donositi konačni zaključci. Nastavak praćenja kroz više vegetacijskih sezona omogućit će procjenu varijabilnosti NEPizmeđu vegetacija, kao i testiranje razlika u metodama. Potrebno je nastaviti istraživanje respiracije tla te empirički utvrditi udio R u ukupnoj SR,kako bi se poboljšala pouzdanost h Unutarsezonske razlike u NEP-ovima vjerojatno su posljedica naše pretpostavke o stalnom udjelu od 50% R u ukupnoj SR. To vjerojatno nije točno, jer je se h omjer R:SR mijenja tijekom vegetacije ovisno o do h stupnosti vode, svjetla i temperaturnih razmjera.Tijekom ljeta, posebice u vrijeme sušnih razdoblja udio R h u ukupnom SR opada zbog limitirajuće vode. Nadalje, poznato je da gustoća drveta varira tijekom vegetacije (rano drvo – kasno drvo), što nije uzeto u obzir. Iz svega navedenoga,vidljiva je važnost kontinuiranog nastavka postojećih istraživanja, ali i potreba za dodatnim istraživanjima. To se posebice odnosi na istraživanje respiracije tla čija emisija CO predstavlja 2 drugi najveći tok ugljika u kopnenim ekosustavima,od -1 približno 50-75 Pg C god (Raich iSchlessinger 1992). U sklopu tih istraživanja posebnu težinu trebalo bi dati na razlučivanje porijekla respiracije (autotrofna vs.heterotrofna). Na temelju tih spoznaja moći će se izradili novi ili bolje parametrizirati postojeći modeli, koji svoju primjenu u praksi već nalaze u razvijenim zemljama prilikom vođenja bilance ugljika za potrebe izvješćivanja po Kyotskom protokolu. – Conclusions rezultata. Naime, uz nepouzdanost povezanu s omjerom R:S, najveću nepouzdanost u procjenu NEP-a kombiniranom metodom unosi procjena udjela R u ukupnoj re- h spiraciji tla. Promatramo li utjecaj proreda na bilancu ugljika, na osnovi zabilježenog intenziteta može se zaključiti da proreda, gledano na razini razdoblja od 10 godina, u manjoj mjeri utječe na njegovu ukupnu bilancu. Proreda negativno utječe na bilancu ugljika, naizgled smanjujući brzinu kojom se ugljik akumulira u sastojini za približno 5 do 8 %. Međutim, to “smanjenje” treba uzeti s oprezom, jer bi izostanak proreda sigurno doveo do povećanog mortaliteta, a slijedom toga i do smanjenja NEP-a, odnosno NECB-a.To upućuje na zaključak da prorede ovakvog intenziteta, osim što donose korist zbog vrijednosti užitog drveta te pozitivno utječu na strukturu sastojine, moguće u konačnici nemaju značajniji(negativni) utjecaj na NECB. Ovu hipotezu trebalo bi dalje istražiti i proširiti istraživanja na sastojine kroz cijelu ophodnju. ZAHVALE– Acknowledgements Predstavljeni rad je rezultat istraživanja u sklopu projekta “Bilanca i kruženje ugljika u mladim sastojinama hrasta lužnjaka”, koji je bio nastavak projekta “Načini uključivanja u tržište ugljikom kao dodatni izvor prihoda”, a koje su financirale Hrvatske šume d.o.o. Oprema stanice za praćenje kruženja ugljika nabavljena je 2007. godine u sklopu Interreg IIIB/CARDS projekta Carbon-Pro. Zahvaljujemo dr. sc. Gemini Delle Vedove,Michel Zulianiju i Diego Ciaba na pomoći pri uspostavi i održavanju stanice. Zahvaljujemo djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o., upravitelju šumarije Jastrebarsko Milanu Oreškoviću, dipl. inž. šum., NinoslavuTurčinu, dip. inž. šum., DomagojuTrohi, dipl. inž. šum. te drugima na pomoći pri radu na terenu. Zahvaljujemo dvojici anonimnih recenzenata na korisnim sugestijama kojima su doprinijeli poboljšanju ovoga rada. |