DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 UDK 630* 188 (001) ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-castanetum sativae ass. nova) U HRVATSKOJ FORESTS OF SWEET CHESTNUTWITH ODOROUS PIG-SALAD (Aposeri foetidae-castanetum sativae ass. nova) IN CROATIA Jasnica MEDAK* SAŽETAK: Pitomi kesten (Castanea sativaMill.) je vrsta šumskog drveća koja u širem prostoru južne Europe, a tako i Hrvatske, ima izuzetnu gospodarsku, ali i ekološku vrijednost. Problematika sušenja kestena dovela je do zanemarivanja vrste i u gospodarskom i u istraživačkom smislu, no posebice fitocenološkom. Ovaj članak donosi rezultate višegodišnjih fitocenoloških istraživanja. Analizirani su originalni fitocenološki snimci sakupljeni s čitavog područja Hrvatske, s naglaskom na glavna područja rasprostiranja (Zrinska i Petrova gora, Medvednica). Utvrđena je i opisana nova asocijacija mezofilnih kestenovih šuma (Aposeri foetidae-Castanetum sativaeass. nova) koja se od već do sada poznatih i opisanih kestenovih šuma, osim u flornom sastavu, razlikuje i po glavnim ekološkim čimbenicima (klima, tlo i geomorfologija). Raščlanjena je na dvije subasocijacije: typicumiligustretosum vulgare, a svrstana u svezu ilirsko-dinarskih bukovih šumaAremonio-Fagion, podsvezuEpimedio-Fagenion. Gospodarenje je također odlučni čimbenik u formiranju kestenovih zajednica, njihovog opstanka i dugoročnog razvoja. Stoljetno obnavljanje kestenovih šuma čistim sječama rezultiralo je posebnom, široko rasprostranjenom i po flornom sastavu vrlo siromašnom varijantom Rubus hirtus, u okviru mezofilnih kestenovih šuma. Ključne riječi:Castanea sativa,Aposeri foetidae-Castanetum sativae ass. nova, Hrvatska, šumske zajednice, mezofilne kestenove šume UVOD – Introduction Iako je gotovo cijelu drugu polovicu prošloga sto-2007). Na to su utjecale objektivne okolnosti napuštaljeća karakterizirao potpuni izostanak interesa za fito-nja intenzivnog gospodarenja kestenovim panjačama i cenološkim i ekološkim istraživanjima kestenovih plantažama zbog sušenja kestena, ali i ruralne depopušuma, ona su se krajem prošloga i početkom ovoga sto-lacije u zemljama poput Italije, Španjolske i Francuske, ljeća značajno intenzivirala u većem dijelu Europe čime su stvoreni uvjeti za nastajanje mješovitih, polu( Arrigoni et al.1990,Arrigonii Viciani 2001, prirodnih šumskih sastojina. 2004, Conedera et al. 2000, 2001, 2004, Dimi- U Hrvatskoj je istraživanja šuma pitomog kestena zatrova et al.2005,Dinić et al.1998,Gallardo et počeo još IvoHorvat 1938. godine na području sjeveal. 2000, Gondard et al. 2001, 2005, 2006, Kon rozapadne Hrvatske (Medvednica, Samoborsko gorje, stantinidis et al.2008, Lyubenova et al.2004, Hrv. zagorje), kada je prvi put opisao šumu hrasta kit- Poorbabaei 2007, Rexepi 1991, Velev et al. njaka i pitomog kestena. Iako je opisana asocijacija Querceto-Castanetum croaticum Horvat 1938.obuhva * Dr. sc. Jasnica Medak, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno ćala je i čiste kitnjakove acidofilne šume, sve do 90-tih naselje 41, 10 450 Jastrebarsko godina, mnogi su fitocenolozi (Šugar 1972,Regula jasnam@sumins.hr |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 8 <-- 8 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Bevilacqua 1978,Šegulja 1979) u svojim istraživanjima, naziv asocijacije priključivali isključivo kestenovim šumama. Kada je Vukelić (1991) izlučio čiste acidotermofilne šume hrasta kitnjaka iz Horvatovog Querco-Castanetum-a,opisujući novu zajednicu (Hieracio racemosi-Quercetum petraeae Vukelić 1990 nom. illeg. =Potentillo micranthae-Quercetum petra eaeVukelić, Baričević etŠapić 2010),pozivajući se također na Anića (1940), koji je već tada pod Querco-Castaneetum-om smatrao samo one sastojine u kojima je kesten izuzetno konkurentna vrsta, riješeno je pitanje acidofilnih šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena. O tome kako na području Banovine rastu drukčije mješovite kestenove šume, pisao je još Košanin (1926), ističući kako kesten rijetko raste u čistim šu- mama, a često u mješovitim s hrastom i bukvom, što se do danas, generalno, bez obzira na sve turbulencije kojima je kesten u prošlom stoljeću bio izložen, nije bitno promijenilo. Po nedavnim podacima iz Gospodarskih osnova (Kovač 2003) drvna zaliha kestena u njegovom uređajnom razredu čini svega 37 %, dok je npr. u uređajnim razredima bukve (sjemenjače i panjače) 44 %, a kitnjaka 14 %. Neke od tih sastojina na Zrinskoj gori odnose se i na mezofilne kestenove šume u kojima se udio kestena uslijed sušenja, ali i gospodarskih zahvata koji podržavaju bukvu i kitnjak u odnosu na oboljeli kesten, smanjuje. O tome da na neistraženom području Zrinske i Petrove uz acidofilne, rastu i drukčije kestenove šume, pišu Martinović i Pelcer (1986): “Osim navedenih indikatora kiselih tala, nalazimo u pojedinim predjelima umjereno acidofilne sastojine kestena, s većim ili manjim brojem elemenata susjednih mezofitnih grabovo-bukovih šuma (redFagetalia): Campanula persicifolia, Epilobium montanum, Galium cruciata, Aposeris foetida, Veronica urticifolia, Carex sylvatica i Carex digitata, Viola reichenbachiana i dr. Dakle, pored izrazito acidofilnih, floristički siromašnih kestenika (Querco-Castanetum illyricum typycum), zastupljene su u brdima Petrove i Zrinjske gore i sastojine mješovitog sastava, u kojima su primješani: MATERIJAL I METODE – Fitocenološka istraživanja šuma pitomog kestena obavljena su po standardnoj metodi ciriškomonpe lješke škole (Braun-Blanquet 1964). Biološki oblici biljaka preuzeti su odŠegulje i dr. (1998), a biljna nomenklatura usklađena je prema bazi podataka Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd/Search.aspx). Nova aso cijacija kestenovih šuma u Hrvatskoj opisana je i imenovana u skladu s Kodeksom fitocenološke nomenklature (Weberet al.2000). Ostali nazivi zajednica preuzeti su obični grab, bukva, kitnjak, trešnja i gore navedene vrste bukovih šuma.” Iako se Anić (1940) u istraživanju pitomog kestena na Medvednici nije primarno bavio fitocenološkom tematikom, iz njegovih se snimaka prvi put moglo naslutiti postojanje drukčijih, mezofilnih kestenovih šuma u Hrvatskoj. Iz susjedne Bosne i Hercegovine,Sučić(1953) opisuje drukčije šume od Horvatovog Querceto-Castanetum croaticumte naglašava veće učešće bukve u odnosu na kitnjak, ali se većina snimaka odnosi na područje Srebrenice. Glišić (1954) opisuje zajednicu bukve i pitomog kestena (Castaneto-Fagetum),a Wraber (1957) je u svojuTablicu kestenovih šuma u Bosni i Hercegovini uključio i Sučićeve snimke teopisao četiri zajednice u kojima dolazi kesten: Querceto-Carpinetum croaticum castanetosum, Luzuleto-Fagetum castanetosum, Querceto-Castanetum croaticum i Querceto-Castanetum hercegovinicum. Horvat i dr. (1974) donose snimke zajednice Querceto-Carpinetum croaticum castanetosumWrabera i Anića te nagovještavaju da se vjerojatno radi o rangu asocijacije i toCastaneo-Carpinetum. Istraživanja kestenovih šuma sjeverozapadne Hrvatske (Medak 2004) potvrdila su postojanje mezofilnih šuma pitomog kestena, koje su tada, u nedostatku kompleksnijih istraživanja širega područja, svrstane u spomenutu subasocijaciju. Za razliku od područja sjeverozapadne Hrvatske, gdje se spomenute šume spomenute zajednice uglavnom razvijaju sporadično, na manjim, rascjepkanim površinama, na području Zrinske i Petrove, gore ove šume izgrađuju široke, kompaktne komplekse (rijetko rascjepkane zbog antropogenih utjecaja). Cilj ovoga rada je prikazati novu asocijaciju šuma pitomog kestena, kao i njezin odnos prema drugim kestenovim zajednicama, posebno acidofilnoj asocijaciji Querco-Castanetum sativae Horvat 1938, koja se do sada smatrala jedinom kestenovom zajednicom na kontinentalnom području Hrvatske. Material and methods iz izvornih radova raznih istraživača, pri čemu se autor navodi samo pri prvom spominjanju sintaksona. Istraživanje ove zajednice obavljeno je u sklopu istraživanja kestenovih šuma Hrvatske, čiji su rezultati na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prihvaćeni kao doktorat znanosti (Medak 2009). Kako je disertacija relativno nedostupna široj javnosti, dio važnih rezultata koji se odnose na opis nove zajednice, s naknadno manjim izmjenama, iznosi se u ovome radu. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Rezultati numeričkih analiza (ordinacijska i klaster Strahinščice, Maclja, Žumberka) na mezofilne kesteanaliza) (Medak 2009) pokazali su jasno grupiranje nove šume se odnosi 85. S obzirom na obim časopisa te snimaka u tri grupe (asocijacije): acidofilne kestenove čitljivost analitičke fitocenološke tablice u njemu, za šume, submediteranske kestenove šume i mezofilne prikaz je odabrano 20 reprezentativnih snimaka, dok su kestenove šume. Od ukupno 178 fitocenoloških sni svi snimci prikazani u sintetskoj fitocenološkoj tablici. maka (razdoblje 2006–2008. godine, područje Zrinske Karakteristike tala određene su na temelju 7 pedoloi Petrove gore, Moslavine, Slavonskog gorja, Samo ških profila. Standardne pedološke analize učinjene su borskog gorja te Istre i otoka Cresa) i 62 snimka (raz-rutinskim metodama koje su propisane za analiziranje doblje 2002–2003, područje Medvednice, Ivanščice, uzoraka tla (Škorić 1982). REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results Rasprostranjenost zajednice na istraživanom području Karta 1. Prikaz lokacija fitocenoloških snimaka asocijacije Aposeri foetidae-Castanetum sativaeass. nova Map 1 Distribution of localities of phytosociological releves of ass. Aposeri foetidae-Castanetum sativaeass. nova Mješovite šume pitomog kestena s prasećim zeljem (Aposeris foetidae) rasprostranjene su na čitavom kontinentalnom području Hrvatske, ali širi, kontinuirani kompleksi nalaze se na području Zrinske i Petrove go re. Ljepše i veće sastojine nalaze se u okolici Karlovca, na Kozjači i u blizini Bosiljeva. Na Medvednici se veći kompleksi i posebno lijepe sastojine nalaze jedino na Markuševačkoj gori. Sporadično se ove šume pojavljuju na Ivančici, Strahinjčici Žumberku, Samobor skom gorju, Moslavačkoj gori te na Slavonskom gorju (Psunj, Požeška gora). Ekološke karakteristike zajednice Mezofilne kestenove šume razvijaju se u vegetacijskom pojasu bukovih šuma te na prijelazu između kitnjakovih i bukovih šuma. Upravo u ovoj zajednici kesten zauzima ekološki optimalne položaje s obzirom na svoje zahtjeve prema svjetlu, vlazi i toplini, koji se nalaze između zahtijeva bukve i hrasta kitnjaka. Na istraživanom području zajednica raste na nad morskim visinama od 150 do 600 (610) metara, no većinom (67 %) u znatno užem visinskom rasponu, od |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 10 <-- 10 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 200 do 400 m. Iako su snimci visinski prilično pravilno raspoređeni, treba napomenuti kako se snimci preko 500 m nadmorske visine nalaze na području Medvednice, Žumberka i Krndije, dakle ni na Zrinskoj, niti na Petrovoj gori. Rezultat je to vegetacijske inverzije, česte na strmim obroncima Zrinske gore, gdje bukove šume zauzimaju više-manje strme i zasjenjene padine, a kitnjakove dobro osvijetljene i tople, izložene grebene. Asocijacija Aposeri foetidae-Castanetum sativae zauzima najčešće sjeverne i istočne ekspozicije. Mezofilne kestenove šume rastu ponajprije na zaravnjenim do blago nagnutim terenima, preko 80 % snimaka dolazi na nagibima do 20°. Pedološkim istraživanjima na 7 profila utvrđeno je da zajednica raste na dubokom luvisolu, slabo do umjereno kiselom tlu, s ohričnim ili umbričnim humusnim horizontom. Luvisoli utvrđeni u ovom istraživanju ponajprije su vezani za kisele silikatne i silikatno-karbonatne supstrate. Florni sastav i građa zajednice Florni sastav i građa zajednice prikazani su u Fi tocenološkoj tablici I koja obuhvaća ukupno 20 snimaka s čitavog istraživanog područja kontinentalne Hrvatske. U sloju drveća uz kesten, najredovitije se pojavljuju bukva i obični grab koji u rijetkim, optimalnim situacijama gradi nuzgrednu etažu drveća ili višega grmlja. Često još dolazi i hrast kitnjak, no s manjom pokrovnošću i znatno manjim značenjem nego u acidofilnoj kestenovoj šumi (Medak 2009) i trešnja. U otvorenijim sastojinama često se sreće breza, a sporadično dolaze još klen, lipe (Tilia platyphyllos, T. cordata), brekinja i crni jasen. U optimalno razvijenim mješovitim sastojinama, gdje kesten svojim gustim, samostalnim sklopom ne zatvara potpuno sklop, sloj grmlja je dobro razvijen i obično pokriva više od pola površine. Uz kesten i bukvu, pojavnošću i pokrovnošću posebno se ističu vrste iz reda Fagetalia Pawl. 1928 i sveze Carpinion betuliIsll. 1932, lijeska (Corylus avellana), obični grab (Carpinus betulus), trešnja (Prunus avium), glog (Crataegus monogyna), klen (Acer campestre), ruža (Rosa arvensis) te hudika (Viburnum opulus). Druga su grupa vrste iz redaQuercetalia pubescentisBr.- Bl. (1931) 1932, koje uz kesten svojom prisutnošću daju termofilnu notu ovoj zajednici. Zanimljivo je često pojavljivanje crnog jasena (Fraxinus ornus), te kaline (Ligustrum vulgare) i brekinje (Sorbus torminalis), ali i crne hudike (Viburnum lantana). Sloj prizemnog rašća uglavnom je bujno razvijen, a čini ga mješavina mezofilnih vrsta redaFagetaliaiacidofilnih vrsta reda Quercetalia roboris-petraeae Tx. 1937. Redovito se sa značajnijom pokrovnošću pojavljuju tek vrsteRubus hirtusiPteridium aquilinum, koje ukazuju tek na narušenost stabilnosti zajednice. Značajne za asocijaciju i njene razlikovne vrste prema drugim šumama pitomog kestena su Aposeris foetida,Circea lutetiana i Galeopsis tetrahit, koje kao mezofilne i skiofilne dobro naglašavaju karakteristike asocijacije. Aposeris foetida je kod nas rasprostranjena i česta vrsta šumama hrasta kitnjaka i običnog graba te u bukovim i smrekovim šumama. Iako je rasprostranjena u širem području južne i istočne Europe, pripada u ilirske florne elemente.To je monotipska reliktna vrsta koju je Trinajstić (1995) svrstao u tzv. ilirikoidne florne elemente (zajedno sAremonia agrimonoidesiHacquetia epipactis). Kao diferencijalnu vrstu sveze ilirskih bukovih šumaAremonio-Fagion, koja se pojavljuje redovito zajedno s vrstama Aremonia agrimonoides, Cyclamen purpurascens i Cardamine eneaphyllos označavaju jeMarinčekiČarni(2007), dok ju Zupančič (1999) svrstava u vrstu razredaVaccinio-PiceeteaBr.- Bl. 1939. Od ostalih mezofilnih vrsta iz redaFagetaliai pripadajućih nižih sintaksonomskih jedinica, veću pokrovnost postiže na nekim snimcima jedino Epimedium alpinum, ali česte suPrimula vulgaris, Lamium orvala, Ruscus hypoglsum, Helleborus odorus, Knautia drymeia, Carex sylvatica, Viola reichenbachiana, Sanicula europaea, Symphytum tuberosum, Polygonatum multiflorum, Pulmonaria officinalis, Galium sylvaticum, Lonicera caprifolium, Aremonia agrimonoidesi mnoge druge. Od acidofilnih vrsta, koje su općenito slabo zastupljene u zajednici, češće dolaziGentiana asclepiadea, a rijetko Melampyrum pratense, Veronica officinalis, Hieracium racemosum, Luzula pilosai dr. Iz ove asocijacije potpuno izostaju izrazito acidofilne vrste poput borovnice (Vaccinium myrtillus) i vrijeska (Calluna vulgaris) te mahovine, koje su redovite u tipičnim acidofilnim kestenovim šumama (Medak 2009). Na većim nadmorskim visinama, na blagim i zarav njenim terenima javlja se povremeno jače učešće bukve i običnog graba u podstojnoj etaži. U takvim je sastojinama ponekad vrlo izražen proljetni aspekt s dominacijom šumarice (Anemone nemorosa), bradavičaste režuhe (Cardamine bulbifera) i mirisne broćike (Galium odoratum). Ove se šume, posebno u zreloj dobi, odlikuju ponajprije miješanom strukturom vrsta iz redaFagetalia sylvaticae,Quercetalia pubescentisiQuercetalia roboris-petraeae koja rezultira ponekad vrlo bogatim flornim sastavom u odnosu na acidofilne kestenove šume. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Fitocenološka tablica I(Phytosociological table I): Aposeri foetidae-Castanetum sativae as. nova hoc loco Broj snimke 1 2 3 Datum: godina 200220062007 dan i mjesec 19,112.06.3,1 Površina snimka (m2) 400 900 400 Nadmorska visina (m) 340 290 225 Ekspozicija N SW NW Nagib (°) 25 10 10 PokrovnostSloja drveća (%) 100 100 90 Sloja grmlja (%) 60 50 20 Sloja prizemnog rašća (%) 70 40 60 4 20066,1600430N0 80 40 50 5 200618600320E20 1003060 6 2006 26 600 200 E 5 90 60 40 7 20066,1500310N10 1002030 8 200626600180NE5 90 80 80 9 200618600320N10 1001080 10 200720400350S10 10010100 11 2006 12 600 280 E 5 90 60 50 12 200612600160W20 90 70 40 13 200619600370E20 1002060 14 200625600310N30 90 50 50 15 200612900300N15 1005070 16 200712400250NE20 90 60 70 17 20066,1600170NW5 1003090 18 19 20 2002 2008 2002 9,07 15,1 9,07 400 400 400 340 290 230 N N 135 20 15 20 90 90 80 50 80 40 80 50 90 typicum(a) ligustretosum (b) var. Rubus hirtus Razlikovne vrste asocijacije(Differential species of the association) P Castanea sativa A P Castanea sativa B H Aposeris foetida C G Circaea lutetiana T Galeopsis tetrahit + P Castanea sativa 3534545 1.1.11. 1111+++ ++2+2++ +++++.. +++.++1 535 3++ ... .11 ++. +++ Razlikovne vrste subasocijacija i varijanti (Differential species of the subassociation and variant) Ch Rubus hirtus s.lat. C H Hypericum androsaemum . P Ligustrum vulgare B H Melittis melissophyllum C G Lathyrus niger +2++12+ ......+ .1....+ ....... ......+ 345 ++. ... ..+ ... 5343554433 ..1..1.+21 111+1++++1 +1+.+++.+1 .......+.9 2.+.+2..+. 1 + .2+ + 11+++11. . .......3 2 +11+2+++ + ++++++.9 . +++...++ Svojstvene i razlikovne vrste svezeAremonio-Fagion i podsvezeEpimedio-Fagenion (Characteristic and differential species of the alliance Aremonio-Fagion and suballiance Epimedio-Fagenion) H Primula vulgaris C H Lamium orvalaG Epimedium alpinumCh Ruscus hypoglossumCh Helleborus odorusH Knautia drymeiaH Aremonia agrimonoides . H Festuca drymeiaP Lonicera caprifoliumG Hacquetia epipactis . + + . . . . . + 2 + + + . . . + + . . + + . + + . . . . . + . + . + + + . . . + + 1+ . . . . . . + . . + + + . . . . + .1+ + + . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . + . . . +++++++..+ ++..+2.+.3 ....1323+1 ++.+...++. ..+.+.+... .+.+..+.+. .+..+.... 5 ..+1...... ....+..+.+ .......+.. .20 12 17 17 45 14 19 15 12 45 7 15 10 11 977 25 4 4 2 % %(a) 1006085858070 9530 60035 75505545353520202010 1007070901090 1000 209010 70405040403030201010 %(b) 1005010080 50 90 100 60 806060503040 203010 J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Ostale vrste iz reda Fagetalia (Other species from the class Fagetalia) P Carpinus betulus A 2+1.. . ... . .11.1.1+ 10 50 40 60 P Prunus avium ..+++ . .+. ...+++..+. 9 45 50 40 P Acer campestre ...... . ... . ....... 1 5 0 10 P Carpinus betulus B +.1++ + ++. . .1..++2. 13 65 80 50 P Corylus avellana 21+1. . +.. 1 .+23+221 15 75 60 90 P Prunus avium +.+.+ + ..+ + +++++.++ 15 75 60 90 P Crataegus monogyna + ++..+ + +.+ + + . + . + + +15 75 70 80 P Acer campestre +++.. + ... + +++++++1 15 75 50 100 P Sambucus nigra ..+.+.. .+. .....+.... 4 20 30 10 P Pyrus pyraster +++.. + ... +..+..+++. 10 50 50 50 P Viburnum opulus +.++... ... + ..+.++.+ 9 45 30 60 P Rosa arvensis +.....+ ... . ....++.+ 6 30 20 40 P Crataegus oxyachantha + +...+.. ... ..++.....5 25 30 20 P Acer platanoides ..... . ... ......... 1 5 10 0 P Ulmus glabra .+..... ... +........ 3 15 10 20 P Daphne mezereum ...... . ... + .++..+.. 5 25 0 50 P Tilia cordata ...... . ... .....+.... 1 5 0 10 P Euonymus europaeus ...... . ... ......... 1 5 0 10 H Carex sylvatica +.+++ + ... + ++.++.1+ 14 70 60 80 H Viola reichenbachiana C ..+++ + ..+ + ++..+.+. 12 60 60 60 G Polygonatum multiflorum +.+++ . +.. + ..+1+..+ 12 60 60 60 H Asarum europaeum +.+++ . ... . +++++.. + 12 60 50 70 H Sanicula europaea +..+..+ ... + 1+.++.++ 11 55 30 80 H Pulmonaria officinalis +..++.. ... + .+++.+++ 11 55 30 80 G Athyrium filix-femina +.+11 . +++ ..+....+.. 10 50 80 20 G Dryopteris filix-mas +.1.1.+ ++1 ....+.++.. 10 50 80 20 H Potentilla micrantha ..+.+ + ... . ++...+++ 10 50 40 60 G Anemone nemorosa ....+ . +++ +.+.+..+.. 9 45 50 40 G Symphytum tuberosum agg. +..++.r ..+ ..+.+..+.+ 9 45 50 40 P Hedera helix +.... . ... . .+1.1+.+ 8 40 20 60 G Lathyrus vernus +.....r ... . .++.+..+ 7 35 20 50 H Mycelis muralis ..+++.. ... ..++..++.. 7 35 30 40 G Lilium martagon +...+.. .++ ..+......+ 6 30 20 40 H Salvia glutinosa ...+..+ ... . +..+...+ 6 30 20 40 H Scrophularia nodosa ...++.. ..+ ..+......+ 5 25 30 20 G Galium odoratum +...... ... + .+...+.. 5 25 10 40 H Melica uniflora ...+..+ ... . ....+... 4 20 20 20 G Galeobdolon luteum ...2..+ ... ...11..... 4 20 20 20 T Moehringia trinervia ....+.. .+. ..+...... 3 15 20 10 G Dentaria bulbifera ...... . .++ .......+. 3 15 20 10 P Prunus avium +.+.... ... +........ 3 15 20 10 Ch Stellaria holostea ...+... ... ......+... 2 10 10 10 H Doronicum austriacum +...+.. ... ......... 2 10 20 0 H Actaea spicata 1...... ... ....1..... 2 10 10 10 H Carex pilosa ...... . ... ...1..1... 2 10 0 20 P Carpinus betulus .+... . ... ......... 2 10 20 0 H Aruncus dioicus 1...... ... .......1. 2 10 10 10 H Carex digitata +...... ... .......+. 2 10 10 10 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Ch Euphorbia amygdaloides ...... . ... .....+.... 1 5 0 10 G Arum maculatum ...... . ... ......... 1 5 0 10 Ch Glechoma hirsuta ...... . ... ......... 1 5 0 10 P Corylus avellana ...... . ... .......+. 1 5 0 10 H Ranunculus lanuginosus ...... . ... ......... 1 5 0 10, Vrste iz reda Quercetalia pubescentis(Species from the class Quercetalia pubescentis) P Sorbus torminalis .+.........+..+...+.4 2010 30 P Fraxinus ornus A ...... . ... +......+.. 2 10 0 20 P Acer obtusatum ....+.. ... ....+..... 2 10 10 10 P Fraxinus ornus B .+++.++ ..+ +1+11.r++. 14 70 60 80 P Sorbus torminalis ++++.+. +.. +1+++...+. 12 60 60 60 P Viburnum lantana .+..... ... ++..+..... 4 20 10 30 G Campanula trachelium C ..++.+. ... .++.+..... 6 30 30 30 G Tamus communis ...... . ... .+++.++..+ 6 30 0 60 G Cephalanthera longifolia +...... ... ..++...+.+ 5 25 10 40 G Convallaria majalis ...+... ... ....1..+.. 3 15 10 20 P Cornus mas .+..... ... .+..1..... 3 15 10 20 G Cyclamen purpurascens +...... ... ......... 1 5 10 0 G Hepatica nobilis ...+... ... ......... 1 5 10 0 H Campanula persicifolia ...... . ... +........ 1 5 0 10 H Peucedanum cervaria ...... . ... ......... 1 5 0 10 Vrste iz sveze Castaneo-Quercion i ostale izrazito acidofilne vrste(Species from the class Castaneo-Quercion and other acidophilous species) Ch Genista tinctoria B..+...r+........... 3 1530 0 P Juniperus communis ..+.... ... ......... 1 5 10 0 H Gentiana asclepiadea C +...... 11. ...+.+.+.. 6 30 30 30 H Hieracium racemosum ..+...+ ... ..++....1. 5 25 20 30 H Hieracium sylvaticum +.....+ ... ........+ 4 20 20 20 T Melampyrum pratense +...... ... ..+....+1. 4 20 10 30 Ch Veronica officinalis ..+.... ... ++....... 4 20 10 30 G Oxalis acetosella +.+.... ..+ ......... 3 15 30 0 H Luzula pilosa +...... ... ..+....+.. 3 15 10 20 H Serratula tinctoria .....+. ... .....+.... 2 10 10 10 H Cruciata glabra ....+.. ... ........+ 2 10 10 10 H Luzula forsteri ...... . ... ........+ 1 5 0 10 H Potentilla erecta .....+. ... ......... 1 5 10 0 H Luzula luzuloides ...... . ... .......+. 1 5 0 10 H Festuca heterophylla ...... . ... +........ 1 5 0 10 . Ostale(Others) P Fagus sylvatica A 1.21+11 .2+ .1+1+.++2. 15 75 80 70 P Quercus petraea 1+..+.. ... .111+.111. 10 50 30 70 P Betula pendula ..+..+. +.. ..+......+ 5 25 30 20 P Alnus glutinosa .....+. +.. ......... 2 10 20 0 P Populus tremula ...... . .++ ......... 2 10 20 0 P Ulmus glabra ...... . ... ...+...... 1 5 0 10 P Robinia pseudacacia ...... . ... .......+. 1 5 0 10 P Tilia platyphyllos ...... . ... ......... 1 5 0 10 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 P Acer pseudoplatanus ...... . ... r........ 1 5 0 10 P Fagus sylvatica B 2.+22+2 +++ .1+1.+.111 16 80 90 70 P Cornus sanguinea 1..+.++ ... .+.+++1++. 11 55 40 70 P Acer pseudoplatanus ++...+. ... .+..+..+.. 6 30 30 30 P Malus sylvestris ..+.... .+. ..+...+..+ 5 25 20 30 P Quercus petraea ..+.... .+. .....+..++ 5 25 20 30 P Robinia pseudacacia ....+.. ... ......... 1 5 10 0 P Tilia platyphyllos ...... . ... ......... 1 5 0 10 P Frangula alnus ...... . 2.. ......... 1 5 10 0 G Pteridium aquilinum C ..1++1+ 1++ ..1..+1.+. 12 60 80 40 H Euphorbia dulcis +.....+ ... ++.++..+++ 9 45 20 70 P Quercus petraea ++..... ... .+.....1++ 6 30 20 40 Ch Veronica chamaedrys .+..+.r ... ..+...+... 5 25 30 20 Ch Calamintha vulgaris ..+.+.. ..+ ..+.....+. 5 25 30 20 H Hypericum perforatum ...+..+ ... .+..+...+. 5 25 20 30 H Ajuga reptans ..+++.+ ... ......+... 5 25 40 10 H Geum urbanum ...+... ... ..+..++... 4 20 10 30 H Fragaria vesca ..+..+. ... .+.....+.. 4 20 20 20 H Solidago virgaurea ..+.... ... ......+.+. 3 15 10 20 H Prunella vulgaris ..+.... ... ..+.....+. 3 15 10 20 P Fagus sylvatica ...... . .+. .......++ 3 15 10 20 H Melica nutans .....+. ... ...+...... 2 10 10 10 H Stachys sylvatica ...... . ..+ .....+.... 2 10 10 10 H Geranium robertianum C ...... . .++ ......... 2 10 20 0 H Phytolacca americana ..+.+.. ... ......... 2 10 20 0 T Centaurium erythraea ...+... ... .+....... 2 10 10 10 H Acer pseudoplatanus ...... . +.. +........ 2 10 10 10 H Lysimachia vulgaris ...... . ..+ ..+...... 2 10 10 10 H Alliaria petiolata +...... ... .......+. 2 10 10 10 H Hypericum montanum ...... . ... ........+ 2 10 0 20 H Heracleum sphondylium +...... ... ......... 1 5 10 0 H Glechoma hederacea ...... . ... ....+..... 1 5 0 10 G Paris quadrifolia ...... . ... ....+..... 1 5 0 10 H Senecio nemorensis agg. ...... . ... .......+. 1 5 0 10 P Clematis vitalba ...... . ... ......... 1 5 0 10 H Rumex acetosella s.lat. ...... . ... +........ 1 5 0 10 G Prenanthes purpurea ...... . ... .......+. 1 5 0 10 G Platanthera bifolia ...... . ... .+....... 1 5 0 10 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Raščlanjenost zajednice Zajednica Aposeri foetidae-Castanetum sativae je na osnovi flornog sastava koji odražava stanišne čimbenike raščlanjena na dvije subasocijacije: Aposeri foetidae-Castanetum sativae typicum subass. nova Aposeri foetidae-Castanetum sativae ligustretosum subass. nova Aposeri foetidae-Castanetum sativae typicum subass. nova (Fitocenološka tablica I/1-10)predstavlja središnji oblik asocijacije (Slika 1). Uglavnom je negativno diferencirana, kao i većina tipičnih subasocijacija, jer nema posebnih vrsta koje bi je odvojile od drugih subasocijacija. U njoj se u svakom slučaju ističe dominacija mezofilnih vrsta iz svezeCarpinion betulii redaFagetalianad termofilnim vrstama redaQuercetalia pubescentis.Pokrovnošću se ističu skiofilne vrste poput paprati (Athyrium filix-femina, Dryopteris filixmas), bahornice (Circea lutetiana) ili proljetnica (Ane mone nemorosa, Dentaria bulbifera, Galium odoratum). Redovite su i druge „fagetalne“ vrste poput:Asarum europaeum, Carex sylvatica, Viola reichenbachiana, Symphytum tuberosum, Polygonatum multiflorum,itd. Gospodarski optimalne i stabilne sastojine imaju već prije naglašenu fizionomsku građu s kestenom i bukvom u nadstojnoj i grabom u podstojnoj etaži. Sastojine ove subasocijacije rastu na blažim nagibima, do 20 (30°), uglavnom na dubokim luvisolima. Unutar tipične subasocijacije izlučena je varijanta s čupavom kupinom: var.Rubus hirtus Aposeri foetidae-Castanetum sativae var. Rubus hirtus var. nova (Fitocenološka tablica I/8-10)je široko rašireni degradacijski stadij tipične subasocijacije (Slika 3). Ova je varijanta ponajprije negativno diferencirana i to izostankom mnogih mezofilnih, a posebice termofilnih vrsta iz sloja prizemnog rašća, čiji je normalni razvoj onemogućila čupava kupina (Rubus hirtus) koja često pokriva tri četvrtine površine. Uz nju su, u sloju prizemnog rašća, česti samoPteridium aquilinum, Anemonenemorosai skiofilne vrste kao što su Athyrium filix-femina, Dryopteris filix-mas,Circea lutetiana, Galeopsis tetrahit te Hypericum androsaemum. Hypericum androsaemum je poluzimzeleni grm vi- sine do oko 1 m, šibolikih, uspravnih, bridastih grana, koje su pri dnu odrvenjele (Slika 2). Raste na dubokim i rahlim šumskim tlima u mezofilnim brdovitim šamama i šikarama. Podnosi dobro temperature do -10 °C (Šilić, 2005). Iz Hrvatske se spominje jedino s područjaVukomeričkih gorica (Šegulja, 1979) i Zrinske gore (Šegulja et al.1998). U okviru ovih istraživanja vrsta je zabilježena i na području Petrove gore. Zanimljivo je da u Francuskoj upravo ova vrsta raste u mezofilnim kestenovim šumama asocijacije Digitalo lutea-Castanetum Slika 2. Hypericum androsaemumL. Fig. 2 Hypericum androsaemumL. Slika 3.Aposeri foetidae-Castanetum satvae typicum, var. Rubus hirtus Fig. 3Aposeri foetidae-Castanetum satvae typicum, var. Rubus hirtus Slika 1. Tipične mezofilne kestenove šume Fig. 1 Typical mesophilous sweet chestnut forests |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 sativaeAnonymus zajedno saSalvia glutinosa, Primula vulgaris, Circea lutetiana, Brachypodium sylvaticum, Sanicula europaea i Melittis melis sophyllum (Forets a Castanea sativa http://inpn.mnhn.fr/docs/cahab/fiches/ 9260.pdf). Ova se zajednica ponajprije odlikuje vrlo specifičnom fizionomijom, koja se često odnosi na čiste kestenove šume, koje u sloju drveća uz kesten tek ponekad imaju bukvu, grab ili kitnjak, s malom pokrovnošću i bez bitnog značaja. U sloju grmlja, uz spomenute tri vrste iz sloja drveća, ponekad još dolaze Crataegus monogyna, Corylus avellana, Prunus avium, Rosa arvensis, Acer campestre, Sorbus torminalis. Aposeri foetidae-Castanetum sativae ligustretosum vulgari subass. nova (Fitocenološka tablica I/11-20) je termofilna subasocijacija, koju dobro diferenciraju vrste: kalina (Ligustrum vulgare), medenika (Melittis melissophyllum) i crni grahor (Lathyrus niger). U subasocijaciji je značajno prisutan i niz drugih vrsta iz redaQuercetalia pubescentis, koje upućuju na njenu termofilnost: Fraxinus ornus, Sorbus torminalis, Viburnum lantana, Tamus communis, Campanula trachelium i dr. Subasocijacija ligustretosum je također vrlo bogata mezofilnim vrstama iz svezeCar- pinion betuli, posebno u sloju grmlja (Carpinus betulus, Corylus avellana, Acer campestre, Prunus avium, Crataegus monogyna, Rosasp.), a od tipične subasocijacije, bogatija je i acidofilnim vrstama iz svezeCasta- neo-Quercion. Ovakvo miješanje vrsta rezultiralo je relativno bogatim flornim sastavom subasocijacije za kestenove šume (prosječno 41 vrsta po snimku). Ova se subasocijacija često razvija na vapnenoj matičnoj podlozi i njoj između ostalih pripada većina kestenovih šuma s područja kontinentalnog krša, odnosno graničnog područja (Bosiljevo, Duga resa, Žumberak, Samoborsko gorje, Ozalj,Topusko). Kao što se moglo i pretpostaviti, rezultati analize tla iz profila na lokalitetu Bosiljevo, čiji snimak pripada upravo ovoj subasocijaciji, pokazao je uistinu najveću pH vrijednost (6,5), od svih istraživanih lokaliteta. Biljnosociološka pripadnost Mješovite kestenove šume s prasećim zeljem (Aposerifoetidae- Castanetum sativae) svrstane su s obzirom na velik i prevladavajući broj vrsta bukovih šuma u redFagetaliai svezu ilirsko-dinarskih bukovih šuma Aremonio-Fagion (Horvat 1938) ) Borhidi in Török, Podani and Borhidi 1989. Na osnovi podjele ove sveze na četiri podsveze (Marinček i dr. 1993) ova zajednica pripada podsvezi Epimedio-Fagenion (syn. Primulo- FagenionBorhidi 1963). Ova podsveza obuhvaća mezofilne i subtermofilne brdske šume Ilirske florne provincije. Za nju su od dijagnostičke vrijednosti upravo subtermofilne vrste koje su sociološki povezane s ilirskim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba. U ovakvu karakterizaciju podsveze odlično se uklapaju mezofilne šume pitomog kestena, koje rastu upravo u zoni prijelaza kitnjakovo-grabovih šuma u bukove. Iako karakteristične (Epimedium alpinum, Geranium nodosum, Knautia drymeia, Vicia oroboides) i diferencijalne vrste (Hacquetia epipactis, Heleborus odorus, Lonicera caprifolium, Primula vulgaris i Ruscus hypoglossum) podsveze nisu zastupljene u najvećem postotku, one svojom prisutnošću ipak opravdavaju navedenu pripadnost. Osim navedenih vrsta u ovim šumama rastu i druge ilirske vrste poputLamium orvala, Aremonia agrimonoides, Festuca drymeia, Aposeris foetida, kao i sam kesten, kao južnoeuropska vrsta. Kako udaljavanjem od Dinarida i karbonatne matične podloge broj ilirskih i ilirikoinih vrsta opada, normalno je da na području Zrinske i Petrove gore nalazimo manji udio ovih vrsta. Ipak, njihova prisutnost u određenom broju u zajednici koja raste na luvisolu, na kiselom silikatnom, rijetko silikatno-karbonatnom supstratu, opravdava njeno svrstavanje u spomenutu svezu. Manja zastupljenost ovih vrsta također je posebno vezana za lokalitete narušene strukture, a takvi nažalost i prevladavaju na najvećem dijelu areala. Iz gustih i zasjenjenih, čistih kestenovih šuma nestaju ponajprije heliofilne i termofilne vrste, a preostaju skiofilne. U termofilnijoj subasocijaciji (ligustretosum), u kojoj vrstaRubus hirtusne postiže veliku pokrovnost i time upućuje na relativnu stabilnost ovih sastojina, vrste iz pripadajuće sveze pojavljuju se uglavnom u znatno većem postotku. Sindinamika asocijacije Mezofilni kestenici (Aposeri foetidae-Castanetum sativae) predstavljaju terminalnu fazu razvoja kestenovih šuma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Nastaju primarno, na većini staništa na Zrinskoj i Petrovoj gori, na dubokim i humoznim tlima povrh silikatnog ili slabo karbonatnog supstrata. Sekundarno nastaju najčešće iz šume hrasta kitnjaka i običnog graba, zakiseljavanjem dubokih tala gdje se većim dijelom naseljava kesten, koji često preuzima dominantnu ulogu u zajednici.Većina sastojina ove fitocenoze u gorju sjeverozapadne Hrvatske, slavonskom gorju i Moslavini sekundarnog je porijekla. Vjerojatno je sekundarnog porijekla i postanak sastojina na vapnenom matičnom supstratu, što je teško točno reći glede malog broja ovih šuma. Uočeni sindinamski procesi na području Banovine i Korduna, kao što je naseljavanje kestena u mlade brezove sastojine, implicira nastanak acidofilnog Castanetum- a, koji može s vremenom, s obzirom na povoljne stanišne prilike, evoluirati u mezofilnu kestenovu fitocenozu. Ovakav nastanak asocijacije, iz acidofilnog Castanetum-a, predstavlja treću mogućnost nastanka fitocenoze. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Put degradacije ovih šuma ima dva različita smjera. Jedan vodi, pod utjecajem prekomjerne eksploatacije, gaženja i na kraju zakiseljavanja tla, u acidofilni kestenik. Drugi, važniji smjer degradacije, prisutan na čitavom području najvećeg kestenovog areala na Zrinskoj i Petrovoj gori, uvjetovan je isključivo mjerama gospodarenja. Sastojine uređajnog razreda pitomog kestena (>75 % kestena u omjeru smjese, najčešće 90–100%) uzgajaju se danas u ophodnji od 60 godina ili duže, a obnavljaju se čistim sječama (Kovač 2003), kao i prije stotinu (vjerojatno i više) godina, kada je jošKošanin (1926) upućivao na nemaran odnos prema kestenu, kroz uče- stale sječe sitnoga drva i steljarenje. Karakteristična za ove šume je degradacija putem gospodarenja čistim sječama, koja je rezultirala posebnom, najčešće rasprostranjenom varijantomRubus hirtus, posvuda na Zrinskoj i Petrovoj gori. Nakon više generacija čistih sječa kestenovih mješovitih šuma, nastale su danas kestenove monokulture u kojima obično tlo pokriva čupava kupina (Rubus hirtus), a sloj grmlja nije razvijen. Najvjerojatnije su zbog toga ovakve sastojine strukturno i ekološki vrlo nestabilne, jer su zbog velikog broja kestenovih izbojaka na panju vrlo guste te tako izložene brzom i lakom širenju zaraze rakom kestenove kore i propadanju (Novak-Agbaba, 2006). Svojom velikom pokrovnošću i agresivnošću vrstaRubus hirtusonemogućava razvoj normalne prizemne flore, kao i mogućnost spontane pojave prirodnog pomlatka. Biološka raznolikost u ovim je sastojinama svedena uistinu na minimum, budući da se RASPRAVAU okviru istraživanja kestenovih šuma u Hrvatskoj, utvrđeno je kako pitomi kesten, sa značajnim udjelom raste u četiri šumske zajednice: Querco-Castaneetum sativae Ht. 1938, Aposeri foetidae-Castanetum ass. nova, Helleboro multifidi-Castanetum sativae (Anić 1953) nom. nov. i Castaneo-Fagetumsylvaticae Marinček et Zupančič 1995 (Medak 2009). Rezultate numeričkih analiza fitocenoloških snimaka kestenovih šuma prikazuju Slike 4 i 5. U klasters koj analizi su na prvoj razini odvojene submediteranske od “kontinentalnih” kestenovih šuma. Skupina kontinentalnih kestenovih šuma razdvaja se na sljedećoj razini na acidofilne i na mezofilne kestenove šume. Unutar mezofilnih kestenovih šuma izdvajaju se dvije skupine koje predstavljaju dvije subasocijacije. U grupi acidofilnih kestenovih šuma, prijelazni karakter subasocijacije carpinetosum betuli prema mezofilnim šumama, ističe se upravo takvim prijelaznim položajem u dendrogramu (Slika 4). Na ordinacijskom dijagramu (multidimenzionalno skaliranje) također se jasno ističu osnovne tri grupe često na više hektara površine može pronaći tek nekoliko vrsta. Uzimajući u obzir probleme oko obnove ovakvih sastojina, neophodna su istraživanja koja bi objasnila razloge za nastanak ovakvih šuma te predložila mogućnosti njihove sanacije. Ovaj oblik degradacije očito je karakterističan za kestenove asocijacije koje se razvijaju na težim glinovitim tlima u uvjetima humidne klime i u drugim dijelovima Europe. Sastojine vrlo slične fizionomije opisane su u Italiji (Toskana) kao asocijacija Rubo hirti-CastanetumArrigoni etVicciani 2001 (Arrigoni i Vicciani 2001) i u Grčkoj, kao subasocijacija Castanetum sativae macedonicumNikolovski1951rubetosum hirtusKonstantinidiset al.2008(Konstantinidiset al. 2008). Bez obzira na sličnost u fizionomiji koju daju kombinacija kestena i kupine, radi se o različitim zajednicama: dok se u našim šumama pojavljuju vrste iz bukovih šuma, u talijanskim dolaze uglavnom acidofilne vrste, a u grčkima termofilne. Ova saznanja zasigurno imaju odlučujuću ulogu u budućim procesima obnove kestenovih šuma i njihovog prevođenja u visoki uzgojni oblik.Također daju informaciju o flornom sastavu prirodnih kestenovih šuma, jer objašnjavaju kestenovu nesposobnost da samostalno, od prirode, tvori čiste sastojine. Kao i kod asocijacije Querco-Castanetum sativae, na mnogim lokalitetima zahvaćenim sušenjem i stvaranjem plješina, važnu ulogu igraju pionirske vrste poput breze i trepetljike, koje popunjavaju praznine te čuvaju tlo i strukturu sastojine. Porijeklo breze u ovoj asocijaciji je isključivo sekundarno. – Discussion snimaka za tri asocijacije. U gornjem desnom kvadrantu nalaze se snimci koji predstavljaju submediteranske šume, a u donjem acidofilne kestenove šume. Mezofilne kestenove šume zauzele su lijevu stranu kvadranta, a njihove su subasocijacije, odnosno varijanta, prostorni položaj zauzele prema svojim ekološkim karakteristikama (Slika 5). Fitocenološka tablica II pokazuje sličnosti i razlike u flornome sastavu navedenih kestenovih zajednica. Fitocenološka tablica II Mezofilne kestenove šume u Hrvatskoj jasno se diferenciraju od acidofilnih po flornome sastavu, ali i sinekološkim karakteristikama te su kao takve izdvojene u novu asocijaciju. Miješanje flornih elemenata bukovih, odnosno grabovih šuma, uz određenu zastupljenost acidofilnih i termofilnih vrsta, glavna je florna karakteristika ove asocijacije, a rezultat je upravo autoekologije kestena koji se po svojim zahtjevima (svjetlo, toplina, vlaga) nalazi između bukve i hrasta kitnjaka. Zbog toga je sasvim logično da su se njegove šume razvile upravo na |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 16 Slika 4. Dendrogram dobiven klasterskom analizom fitocenoloških snimaka kestenovih šuma Fig. 4 A dendrogram obtained by cluster analysis of releves of sweet chestnut forests Slika 5. Ordinacijski dijagram fitocenoloških snimaka kestenovih šuma u Hrvatskoj Fig. 5 Ordination diagram of sweet chestnut forests releves |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Fitocenološka tablica II. Usporedba kestenovih asocijacija u Hrvatskoj Phytosociological table II Comparison of the sweet chestnut associations in Croatia Querco-Castaneo sative-Aposeri foetidae-Helleboro multifidi- Castanetum sativae Fagetum Castanetum sativae Castanetum sativae (59 snimaka) (15 snimaka) (85 snimaka) (22 snimka) Svojstvene i razlikovne vrste asocijacija (Characteristic and differentiating species of associations) 100 100 100 100 90 80 72 55 69 87 78 86 33 52 40 33 40 38 40 36 A B C A B C A B C A+B+C A B C Castanea sativa Castanea sativa Castanea sativa Quercus petraea Quercus petraea Quercus petraea Fagus sylvatica Fagus sylvatica Fagus sylvatica Melampyrum pratense Hieracium sylvaticum Genista tinctoria Cytisus nigricans Genista germanica Frangula alnus Luzula luzuloides Vaccinium myrtillus Calluna vulgaris Festuca drymeia Cephalanthera longifolia Abies alba Acer pseudoplatanus Dryopteris filix-mas Dentaria bulbifera Symphytum tuberosum agg. Pulmonaria officinalis Aposeris foetida Galeopsis tetrahit Circaea lutetiana Viola reichenbachiana Carex sylvatica Athyrium filix-femina Polygonatum multiflorum Asarum europaeum Helleborus multifidus Sesleria autumnalis Quercus cerris Quercus pubescens Ostrya carpinifolia Carpinus orientalis Acer obtusatum Crataegus transalpinum Cornus mas Rubus ulmifolius Carpinus orientalis Acer obtusatum Ostrya carpinifolia Quercus cerris Tamus communis Melittis melissophyllum Viola hirta Calamintha grandiflora Ruscus aculeatus Arum italicum 69 73 48 20 0 14 64 87 29 61 100 72 63 73 63 20 93 29 85 60 76 47 75 40 32 40 32 13 25 27 80 93 47 7 25 27 20 36 2 3 8 5 8 14 20 20 20 29 19 8 8 7 0 0 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 7 0 0 0 0 33 7 27 27 27 20 7 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 27 0 0 0 0 13 9 18 2 2 3 13 0 0 93 73 67 40 20 20 0 0 75 54 78 54 54 52 36 26 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 0 0 25 15 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 23 45 18 0 0 0 0 0 0 0 14 0 9 0 0 14 0 18 0 18 0 23 0 0 0 91 86 50 45 32 17 14 64 55 41 32 32 18 18 64 50 50 45 23 23 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENA A B C A B C A B C 18 S PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Vrste sveze Castaneo-Quercion petraeae i reda Quercetalia roboris-petraeae i druge acidofilne vrste Juniperus communis Gentiana asclepiadea Luzula pilosa Veronica officinalis 39 61 56 53 27 60 40 53 8 35 14 26 23 18 23 32 Festuca heterophylla Cruciata glabra Serratula tinctoria 39 37 34 33 33 33 8 8 14 41 9 23 Solidago virgaurea Potentilla erecta 29 24 20 27 8 8 32 14 Luzula forsteri 17 . 9 14 Hypericum humifusum Dianthus barbatus 12 12 . . 2 0 0 0 Vrste iz sveze Aremonio-Fagion i reda Fagetalia sylvaticae Primula vulgaris 202055 50 Lamium orvala 0 13 34 23 Ruscus hypoglossum 122733 0 Epimedium alpinum 8 .27 18 Aremonia agrimonoides 2 .21 14 Knautia drymeia 7 13 11 5 Moehringia trinervia 5034 0 Lonicera caprifolium 1206 45 Carpinus betulus 246054 36 Prunus avium 151335 73 Acer campestre 2 .12 27 Carpinus betulus 315365 45 Prunus avium 421359 64 Acer campestre 7 13 42 64 Corylus avellana 374759 77 Crataegus monogyna 25.59 55 Rosa arvensis 20.18 45 Viburnum opulus 12.21 0 Daphne mezereum 7 .11 14 Prunus avium 174014 14 Mycelis muralis 374747 0 Sanicula europaea 176033 45 Cornus sanguinea 15.43 59 Carpinus betulus 827 9 5 Hedera helix 426731 95 Euphorbia amygdaloides 8 . 22 23 Salvia glutinosa 102031 77 Galium sylvaticum 295323 14 Potentilla micrantha 474739 18 Brachypodium sylvaticum 19.14 50 Carex digitata 10.6 0 Stellaria holostea 0 .16 10 Scrophularia nodosa 275337 14 Euphorbia dulcis 224725 18 Lathyrus vernus 5 20 19 0 Galeobdolon luteum 3 53 24 0 Galium odoratum 8 13 24 0 Campanula trachelium 5 40 21 50 Carex pilosa 720 8 0 Vrste iz sveze Quercion pubescentis-petraeae i reda Quercetalia pubescentis Fraxinus ornus 22011 45 Fraxinus ornus 616751 82 Fraxinus ornus 853 0 14 Sorbus torminalis 3711 14 Sorbus torminalis 564741 50 Sorbus torminalis 1200 0 Sorbus domestica 000 5 Sorbus domestica 700 23 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 Chamaecytisus hirsutus 4420 7 14 Viburnum lantana 1006 0 Ligustrum vulgare 8035 41 Lathyrus niger 27018 18 Convallaria majalis 201313 5 Campanula persicifolia 1575 0 Hypericum montanum 805 9 Tanacetum corymbosum 702 23 Cyclamen purpurascens 733 9 18 Ostale vrste (koje se pojavljuju na više od 10% snimaka) Tilia cordata 072 0 A+B Betula pendula 25723 0 A+B Pyrus pyraster 46025 9 Malus sylvestris 24023 0 Acer pseudoplatanus 104040 0 Populus tremula 702 14 Tilia cordata 505 14 Euonymus europaeus 006 9 C Pteridium aquilinum 938068 68 Rubus hirtus s.lat. 697389 14 Prenanthes purpurea 31408 0 Veronica chamaedrys 25723 32 Anemone nemorosa 202746 27 Geum urbanum 19020 36 Fragaria vesca 154018 55 Prunella vulgaris 15714 23 Platanthera bifolia 1203 27 Polypodium vulgare 12337 0 Ajuga reptans 12020 18 Epilobium montanum 1208 0 Lathyrus linifolius 1005 0 Phytolacca americana 1008 0 Hypericum perforatum 8011 27 Hypericum androsaemum 8014 0 Senecio nemorensis agg. 8012 0 Melica nutans 505 23 Calamintha vulgaris 5022 18 Mahovine Dicranum scoparium 270 0 Leucobryum glaucum 2247 2 18 Hypnum cupressiforme 2770 0 Polytrichum commune 6920 3 32 staništima prijelaznog karaktera i da u svome flornom (Aremonio-Fagion, Fagetalia) su u asocijaciji također sastavu sadrže i elemente iz grabovih i iz bukovih zastupljene u velikom broju te u znatno većem postošuma. Ponekad se (Medvednica, Kozjača, Psunj...) ove tku nego u acidofilnim kestenovim šumama (Primula šume razvijaju i na određenim lokalitetima unutar po-vulgaris, Lamium orvala, Ruscus hypoglossum, Epimejasa hrasta kitnjaka, odnosno bukve pa u takvim sasto-dium alpinum).Također su za asocijaciju važne vrste iz jinama dominiraju pripadajuće vrste. Upravo zbog toga sloja drveća i grmlja, poput graba, trešnje, lijeske i su stalne vrste, razlikovne za zajednicu prema drugim gloga, koje se pojavljuju i u drugim kestenovim šukestenovim asocijacijama, baš one koje se rasprostiru u mama no njihova značajna pokrovnost, stvara ipak oba pojasa, a odgovaraju im svježa tla i veća zasjena: drukčiju fizionomiju od ostalih zajednica. Aposeris foetida, Circea lutetiana, Galeopsis tetrahit. Mogućnosti usporedbe flornog sastava asocijacije sa Osim već prije spomenutih vrsta iz bukovih šuma, sličnim sastojinama susjednih područja vrlo su ograni- Dryopteris filix mas, Dentaria bulbifera,Symphytum čene, budući da od svih fitocenoloških istraživanja kestetuberosumiPulmonaria officinalis,koje diferenciraju novih šuma Horvatove tzv.Querco-Carpinetum illyricum asocijaciju od acidofilnih i submediteranskih kesteno- zone (Slovenija, sjeverozapadna Hrvatska, Bosna i Hervih šuma, to su jošViola reichenbachiana, Carex sylva-cegovina) za usporedbu mogu poslužiti tek 8 snimaka tica, Athyrium filix-femina, Polygonatum multiflorum Wrabera (1957) iz sjeverozapadne Bosne koji se odnose teAsarum europaeum.Vrste iz pripadajuće sveze i reda na zajedniceQuerceto-Carpinetum croaticum castaneto |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 22 <-- 22 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 20 sum i Luzuleto-Fagetum castaneto- sum. Usporedbu pridolaska važnih vrsta za mezofilne kestenove šume sa Zrinske gore prikazujeTablica 1. Mezofilne kestenove šume se od submediteranskih jasno razlikuju po nizu termofilnih vrsta u flor- nome sastavu submediteranskih ke- stenovih šuma, kao i ekološkim uvjetima karakterističnim za sub- mediteransko područje. Sličnost s bukovim šumama s kestenom, asocijacijaAposeri foeti- dae-Castanetum pokazuje u nastu- panju nekih vrsta iz bukovih šuma: Dryopteris filix mas, Cardamine bulbifera,Symphytum tuberosum i Pulmonaria officinalis, no bukove šume s kestenom (Castaneo-Fage- tum) dobro diferencira značajno učešće vrstaFestuca drymeia, Cep- halantera longifoliaiAcer pseudo- platanus. U sastavu ovih šuma je Slika 6. UsporedbaasocijacijaQuerco-Castanetum(crveno) iApo- seri foetidae-Castanetum(plavo) prema ekspoziciji Fig. 6 Comparison of associations Querco-Castanetum(red) and Aposeri foetidae-Castanetum(blue) according to exposition Slika 7.UsporedbaasocijacijaQuerco-Castanetum(crveno) iApo- seri foetidae-Castanetum(plavo) prema nagibu Fig. 7 Comparison of associations Querco-Castanetum (red) and Aposeri foetidae-Castanetum(blue) according to inclination Tablica 1. Usporedna tablica as. Aposeri foetidae-Castanetum Usporedna sintetska tablica Wraber (8) Medak (45) Područje sjeverozapadna Zrinska Bosna gora godina snimanja 1953/1957 2006-2007 P Castanea sativa A+B V V P Fagus sylvatica V V P Quercus petraea V IV P Carpinus betulus V V P Corylus avellana B IV IV P Crataegus monogyna V V H Aposeris foetida C V V P Rubus hirtus V V G Circea lutetiana IV V T Galeopsis tetrahit+pubescens III IV G Dryopteris filix-mas IV IV G Athyrium filix-femina IV IV H Pulmonaria officinalis III III G Sanicula europaea II III Ch Genista tinctoria II II T Melampyrum pratense II II H Gentiana asclepiadea-hl II I H Luzula luzuloides . I Ch Veronica officinalis II III H Festuca heterophylla II I također i jela (Abies alba), koja im svojim prisutnošću na određenim lokalitetima (Medvednica, Macelj) sa- svim mijenja fizionomiju, te su i opisane kao posebna subasocijacija. Sve ove navedene vrste također su i dife- rencijalne prema šumama bukve i pitomog kestena opi- sanim iz Slovenije, gdje su pojedinačno ili grupimično bukvi primiješani kitnjak i kesten, koje su uzMelampy- rum pratense i Luzula luzuloides, Marinček i Zu- pančič (1979) odredili za svojstvene vrste asocijacije (Medak 2009). U ekološkom smislu, mezofilne se kestenove šume razlikuju od acidofilnih s kojima dijele areal. U odnosu na acidofilne kestenike, koji rastu obično na visinama 200–500 m, u kitnjakovom vegetacijskom pojasu (Medak,2009), ove šume zauzimaju nešto niže polo- žaje, posebice kada se razvijaju na blažim padinama, ispod izloženih grebena i platoa. Nelogičnost visinskog smještaja ovih šuma (niži položaji-pojas bukovih šuma) proizlazi najvjerojatnije iz čestih pojava vegetacijske in- verzije na području Zrinske i Petrove gore, gdje se, zbog reljefnih uvjeta (strmi obronci) kitnjakove šume razvi- jaju na dobro osvijetljenim i toplim padinama te na gre- benima, dok bukva zauzima niže, zasjenjene i hladnije |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 položaje, što bi trebalo dodatno istražiti. Na ove činjenice upozoravaju na neki način iMartinović iPelcer( 1986), koji navode kako je reljef ovih brežuljkastih predjela vrlo razveden – stalno se izmjenjuju usponi i udoline s vodotocima, što je uvjetovalo i vrlo složen, mozaičan raspored šumskih fitocenoza. Na višim gorama poput Medvednice, Žumberka, Krndije, gdje do izražaja dolazi visinsko slojanje vegetacijskih tipova, mezofilne tipične kestenove zauzimaju šume više položaje i dalje u istim ekološkim uvjetima, nešto sličniji onima koje zahtijeva bukva, više nego kitnjak. Dok u acidofilnim kestenovim šumama dominiraju južne i zapadne ekspozicije te strmiji tereni ili zaravnjeni grebeni i platoi, mezofilne kestenove šume rastu uglavnom na sjevernim ekspozicijama i blažim nagibima (Slika 4 i 5). U pedološkom smislu također su izražene razlike, ponajprije u tipu tla, njegovoj dubini i kiselosti (Tablica 2). Dok šumske sastojine zajednice Aposeri foetidae- Castanetumrastu na dubokim luvisolima, većina pro- fila pod zajednicom Querco-Castanetum sativae odgovara distričnom smeđem tlu, koje je obično manje dubine od luvisola. Isto tako postoji razlika u kiselosti tala u E horizontu, koji obično slijedi odmah ispod humusnog, a ima važan utjecaj na vrste u sloju prizemnog rašća, koje na tim dubinama obično formiraju korijen (pH 4,47-4,99 u acidofilnim šumama, odnosno pH 4,77-6,57 u mezofilnim).Tako izrazito acidofilne vrste poputVaccinium myrtillusiCalluna vulgarisnalazimo samo u zajedniciQuerco-Castanetum sativae, a drugi acidofiti poput Genista tinctoria,Gentiana asclepiadea, Melampyrum pratense, Veronica officinalis, Hieracium racemosum, Luzula pilosa pojavljuju se u zajedniciAposeri foetidae-Castanetum sativaevrlo rijetko. Posljedica toga je najvjerojatnije upravo razlika u pH vrijednosti prikazanog E-horizonta. Tablica 2. Kemijske značajke šumskih tala na istraživanim lokalitetima (E horizont) Table 2 Forest soils chemical characteristics on research localities (E horisont) Oznaka Dubina Ozn pH g/ 100g tla N Humus C C uzorka Asocijacija Lokalitet prof. H 2 O 1M KCl P 2 O 5 K 2 O % % % N OZ PKŠ P9 ČK PK1/06 PK2/06 Querco- Castanetum sativae Ozalj Glina Rujevac Medvednica Medvednica 35-50 5-18 23-37 5-15 5-15 (B)v E E E E 4.96 4.47 4.99 4.54 4.56 3.43 3.77 3.79 3.36 3.36 0.60 0.90 0.66 2.09 2.42 5.36 5.10 7.46 16.59 16.88 0.01 0 0.05 0.14 0.13 0.70 2.66 2.55 4.25 3.79 0.41 1.55 1.48 2.47 2.20 32.33 17.14 22.40 16.92 16.50 P6 S1 PG P2 Aposeri foetidae- Castanetum var. Rubus hirtus Šamarica Petrova gora Glina 19-32 5-35 8-25 E E E 4.99 4.77 5.16 4.99 3.62 3.73 0.77 0.44 1.20 8.28 13.63 14.96 0.03 0.03 0.14 1.54 1.96 2.10 0.90 1.14 1.22 17.30 - - P2 P5 S1 P7 ZG PK3/06 Aposeri foetidae- Castanetum sativae typicum Petrinja Šamarica Zrinska gora Medvednica 9-23 8-20 10-25 5-15 E E E E/Bt 5.68 5.36 5.15 5.10 4.20 3.75 5.15 3.21 1.50 1.54 0.77 1.89 13.43 17.93 15.65 15.33 0.07 0.10 0.01 0.18 2.19 3.66 2.53 2.80 1.27 2.13 1.47 2.32 2.49 14.71 - - BOS ligustretosum Bosiljevo 32-45 E 6.57 5.31 1.20 4.68 0.03 1.66 0.97 13.15 Holotip asocijacije Aposeri foetidae-Castanetum Holotip subasocijacije Aposeri foetidae-Castanesativae je snimak broj 6 u Fitocenološkoj tablici I tum sativae ligustretosum je snimak broj 12 u Fitocehoc loco. nološkoj tablici I hoc loco. Holotip subasocijacije Aposeri foetidae-Castanetum sativae typicum je snimak broj 6 u Fitocenološkoj tablici I hoc loco. ZAKLJUČCI – Conclusion Vegetacijskim istraživanjima kestenovih šuma u ekspozicijama te na zaravnjenim do blago nagnutim te- Hrvatskoj, uz već poznate acidofilne šume kitnjaka i renima, uglavnom na luvisolima. pitomog kestena (Querco-Castanetum sativae Horvat AsocijacijaAposeri foetidae-Castanetum sativaesa1938) istražena i opisana nova asocijacija mezofilnih drži uglavnom vrste iz mezofilnih bukovih šuma, dok su kestenovih šuma ass.Aposeri foetidae-Castanetum sa acidofilne i termofilne slabije zastupljene. Od drugih ketivae ass. nova. Zajednica raste na nadmorskim visi- stenovih zajednica diferenciraju je vrste:Aposeris foenama 200-400 (600) metara, na sjevernim i istočnim tida, Circea lutetiana i Galeopsis tetrahit, koje kao |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 mezofilne i skiofilne naglašavaju karakter asocijacije. Zajednica je svrstana u svezu ilirskih bukovih šuma, Aremonio-Fagion, podsvezu Epimedio-Fagenionkoja obuhvaća mezofilne i subtermofilne brdske šume. Raščlanjena je na dvije subasocijacije:A. f.-C. s. typicum subass. nova, negativno diferenciranu tipičnu subasocijaciju, koja sadrži vrlo rasprostranjenu, antropogeno uvjetovanu, siromašnu vrstama, varijantu LITERATURAAnić, M., 1940: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Glas. šum. pokuse 7: 103-312. Arrigoni,P.V.,P. L.Tommaso, I.Camarda & V.Satta,1996:The vegetation of the “Uatzo” re gional forest (central Sardinia). Parlatorea I: 61–72. Arrigoni,P.V.& D. Viciani,2001: Structural and phytosociological features of the tuscan chestnut woods. ParlatoreaV: 55–99. Conedera,M., P.Stanga, C.Lischer &V.Stöckli, 2000: Competition and dynamics in abandoned chestnut orchads in southern Switzerland. Ecologia mediterranea 26, 1/2: 101–112. Conedera,M., P. Stanga, B. Oester, P. Bachmann, 2001: Different post-culture dynamics in abandoned chestnut orchads and coppices. Forest snow and landscape research 76: 487–492. Conedera, M., P. Krebs, W. Tinner, M. Pradella, D. Torriani,2004:The cultivation of Castanea sativa (Mill.) in Europe, from its origin to its diffusion on a continental scale. Veget hist archaeobot. 13: 161–179. Dimitrova, V., N. Apostolova-Stoyanova, M. Lyubenova, N. Čipev,2005: Syntaxonomic analysis of sweet chestnut forests growing on the north slopes of Belasitza Mountain. Dinić,A., V.Mišić,V.Jovanović, M.Kalinić, 1998: Šuma pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u okoliciVranja, njen značaj i zaštita. Zaštita prirode 50: 341–345, Beograd. Ellenberg, H.&F.Klötzli,1972: Waldgesellschaften undWaldstandorte der Schweiz. Mitteilungen der Schweizerische Anstalt fuer das forstliche Versuchswesen. vol./nr:48/4: 588–930, Zürich. Gallardo, J.F., M.Rico & M. I.Gonzalez 2000: Some ecological aspects of a chestnut coppice located at the Sierra de Gata mountains (western Spain) and its relationship with a sustainable management. ecologia mediteranea 26, 1/2: 53–69. Gondard, H., F. Romane, M. Grandjanny, J. Li, J.Aronson,2001: Plant species diversity changes in abandoned chestnut (Castanea sativa) groves in southern France. Biodiversity and conservation 10: 189–207. Gondard,H., F.Romane,2005: Long-term evolution of understorey plant species composition Rubus hirtusi A. f.-C. s. ligustretosum subass. nova, termofilniju subasocijaciju koju diferenciraju vrsteLigustrum vulgare, Mellitys melissophyllum i Lathyrus niger,a raste na tlima manje kiselosti, često povrh vapnenog matičnog supstrata. Dominirajuća varijanta Rubus hirtus degradacijski je stadij tipične subasocijacije nastao kao posljedica gospodarenja čistim sječama. – References affter logging in chestnut coppice stands (cevennes mountains, southern France).Annales for forest science 62: 333–342. Gondard,H., F.Romane, I.Santa Regina, S. Leonardi, 2006: Forest management and plant species diversity in chestnut stands of three mediterranean areas. Biodiversity and conservation 15: 1129–1142. Glišić,M., 1954: Prilog poznavanju fitocenoza pitomog kestena i bukve u Bosni. Šumarstvovii, 162–175. Beograd. Horvat,I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 6: 127–279. Horvat,I., V.Glavač, H.Ellenberg,1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav FischerVerlag, Stuttgart. Konstantinidis,P., G. Tsiourlis,P.Xofis,G. P.Buckley,2008:Taxonomy and ecology of Castanea sativa Mill. Forests in Greece. Plant ecology 195: 235–256 Košanin,N., 1924: Pitomi kesten u nas. Pola stoljeća šumarstva: 569–583, Zagreb. Lyubenova, M., V. Dimitrova, V. Velev, SV. Bratanova-Dončeva,2004: Phytocoenologycal investigation of chestnut (Castanea sativa Mill.) communities in belasitza ragion. In:Proceedings of 2ndcongress of ecologists of republic of Macedonia with intetnational participation: 29–33, Ohrid, Makedonija. Marinček, L.& M.Zupančič,1979: Donos k problematiki acidofilnih bukovih gozdov v Sloveniji. 2. Kongres ekologov Jugoslavije 1. s. 715–720, Zadar. Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L. Poldini, I.Daskobler, M.Acceto,1993: Nomenklatorische Revision der illyrischen Buchenwälder (verband aremonio-fagion). Studia Geobotanica 12: 121–135. Marinček, L., 1994: Zur nomenklatur der hainbuchenwaedler desErythronio-carpinion. Flora i vegetacija Hrvatske. str. 57–62, Koprivnica-Zagreb. Marinček,L., A. Čarni,2007: Illyrian pre-alpine fir and beech forests-the assosiationHomogyno sylvestris-fagetumMarinček et al 1993. Hacquetia 6/2: 111–129. |